{"id":193423,"date":"2015-11-20T08:23:52","date_gmt":"2015-11-20T07:23:52","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=193423"},"modified":"2015-11-20T16:10:30","modified_gmt":"2015-11-20T15:10:30","slug":"samo-utopijsko-misljenje-mijenja-stvarnost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/11\/20\/samo-utopijsko-misljenje-mijenja-stvarnost\/","title":{"rendered":"Samo utopijsko mi\u0161ljenje mijenja stvarnost"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Autor: Hrvoje Vranje\u0161<\/strong><\/em><\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignright wp-image-193424 size-medium\" title=\"Nerzuk \u0106urak\/www.zmusk.wordpress.com\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/Nerzuk-Curak-300x220.jpg\" alt=\"Nerzuk Curak\" width=\"300\" height=\"220\" \/>O Europi, \u0161ansama i izazovima pred kojima ona stoji u ovim kriznim vremenima razgovaramo s profesorom Nerzukom \u0106urkom &#8211; Fakultet politi\u010dkih nauka Sarajevo<\/p>\n<ul>\n<li><em>\u010cujemo vjerske poglavare, od pape Franje do reisa Kavazovi\u0107a kako osu\u0111uju nasilje u ime religije, me\u0111utim, kod nas u Bosni i Hercegovini ba\u0161 me\u0111u vjernicima mnogi se osje\u0107aju izazvanima pa se zala\u017eu npr. da se zatvore granice za muslimane i da im se ne dopusti ulazak u Europu, s druge strane kod nekih muslimana ima onih koji slave pokolj u Parizu kao osvetu, odnosno kao ne\u0161to \u0161to je Zapad i zaslu\u017eio zbog sudjelovanja u svemu onome \u0161to se doga\u0111a na Istoku.<\/em><\/li>\n<\/ul>\n<p>Kada se dese ovakvi brutalni zlo\u010dini, kao \u0161to je teroristi\u010dki napad u Parizu jako je pogre\u0161no stvari poop\u0107avati do neke najop\u0107enitije razine kao \u0161to je, recimo, razina vjernici \u2013 nevjernici. Da bi tako interpretirali svijet morali bismo imati relevantan uzorak da bismo napravili neko vrlo relevantno istra\u017eivanje javnog mnijenja pa da iz toga i\u0161\u010ditavamo neke op\u0107e obrasce. Generalno, veliki broj ljudi, me\u0111u razli\u010ditim zajednicama u svijetu, se deklarira kao vjernici \u2013 to je neka notornost. A \u0161ta je iza toga \u2013 to je potpuno drugo pitanje. Pri tome sam jako sumnji\u010dav prema kategorijama dobra i zla koje raspore\u0111uju dobro na stranu samo religije a zlo na stranu ateizma i nevjerovanja. Nedavno je Drago Boji\u0107 u jednom intervjuu govorio kako danas u na\u0161em dru\u0161tvu najve\u0107i doprinos javnom dobru, u smislu humanosti i odgovornosti, mo\u017eemo vidjeti kod ateista. Ovako saop\u0107enim mi\u0161ljenjem \u017eelim uspostaviti neki op\u0107i okvir razumijevanja svijeta u kojemu ne postoji neki predestinirani izvor ljudskog zla i predestinirani izvor ljudske dobrote.<\/p>\n<p>Ovo \u0161to se de\u0161ava kao reakcija na terorizam vrlo je va\u017eno pravilno interpretirati, ne samo u na\u0161em kontekstu, nego i regionalnom i svjetskom kontekstu. Primje\u0107uje se odnos akcije i reakcije. Primje\u0107uje se da ljudi sna\u017enije emotivno reagiraju ako se teroristi\u010dki akt desi u njihovoj blizini. Recimo, Europljani druga\u010dije reagiraju na terorizam u Europi, a druga\u010dije na terorizam u npr. Aziji. Znate, \u010dim ste udaljeni, druga\u010dije reagujete. Sje\u0107am se, na primjer, rata u Sarajevu: imali ste slu\u010dajeva da zakasnite na masakr, vidite ubijene ljude i kada ste u tom okru\u017eenju to vam je stra\u0161no, sva ta krv, svi ti ostaci&#8230; ali nakon 500 metara, hiljadu metara, dva kilometra, imaju\u0107i u vidu pod kojim ste intenzitetom rata, ve\u0107 su te emocije druga\u010dije, sabranije.<\/p>\n<p>Kada se nedavno dogodio teroristi\u010dki \u010din u Turskoj, nisam upratio da su u europskim metropolama neki va\u017eni objekti bojeni turskom zastavom, kao \u0161to danas primje\u0107ujemo da su mnogi objekti u bojama francuske zastave. Impresioniran sam ljudskom solidarno\u0161\u0107u u raznim zemljama sa tragedijom koja se desila u Parizu. Volio bih kada bi se ljudska suosje\u0107ajnost kao univerzalna kategorija mogla da prostre cjelinom svijeta a ne da je blokiraju ideologija, religija, geopolitika&#8230; Razli\u010dite reakcije na recentne doga\u0111aje, kao \u0161to su anonimni komentari mr\u017enje na razli\u010ditim socijalnim mre\u017eama ili kao \u0161to je onaj stra\u0161ni tekst na portalu &#8216;Vijesti umeta&#8217;, to su, u propagandnom smislu, pozivi na rat. S takvim intenzitetom mr\u017enje prema drugom i druga\u010dijem, a za njih je sve drugo i druga\u010dije, radikalizira se i pitanje granice izme\u0111u slobode govora i govora mr\u017enje. Iz te granice proizilazi i pitanje odgovornosti i zakonskog sankcioniranja govora mr\u017enje a da autenti\u010dna ideja slobode ne bude ugro\u017eena. Na\u017ealost, unutar jedne rigidne konzervativnosti koja trijumfira u svijetu pa tako i kod nas, interpretacije politi\u010dkog, kulturnog, religijskog i civilizacijskog, zasnovane na mr\u017enji, umno\u017eavaju se geometrijskom progresijom i, zahvaljuju\u0107i trijumfu telekineti\u010dke i megavirtualne civilizacije, zadobijaju, reklo bi se, trajno pravo gra\u0111anstva. Zato je va\u017eno pitanje sankcioniranja govora mr\u017enje koji poziva na neku stvarnu, djelatnu akciju zla. Taj govor zla zna imati puno ve\u0107i odjek, nego \u0161to ga imaju portali, novine, uop\u0107e medijske i socijalne platforme, koje zagovaraju toleranciju, mir, milosr\u0111e, ljubav, suradnju, afirmaciju Drugoga&#8230; Vrijedi se zamisliti nad ovom konstatacijom s uvjerenjem kako je potrebno i dalje razvijati mi\u0161ljenje u pravcu slobode slobode, uz istovremenu egzistenciju humaniziranog i efikasnog institucionalnog okvira koji garantira sigurnost slobode.<\/p>\n<p>E sada se mo\u017eemo spustiti u najsu\u0161tinskiju ravan Va\u0161eg pitanja tako \u0161to \u0107u i ja postaviti pitanje: za\u0161to je uop\u0107e va\u017eno za ovu na\u0161u debatu je li neko vjernik ili nije; za\u0161to se \u010dudimo, \u0161to, evo vidljivo je to iz Va\u0161ega pitanja, neki vjernici podr\u017eavaju zabranu ulaska muslimanima u Evropu a neki drugi podr\u017eavaju teroristi\u010dki akt u Parizu? Za\u0161to se unaprijed sa istim pitanjem ne referiramo npr. na agnostike ili ateiste?<\/p>\n<ul>\n<li><em>Postavljam ovo pitanje zato \u0161to je strah i teror koji je proizveden ovim napadom u Parizu nekako na\u0161ao plodno tlo u nekim idejama koje su ipak prisutne u religiji.<\/em><\/li>\n<\/ul>\n<p>Da, ali u religijskim idejama ima puno divote, dobrote i ljubavi. Ni\u0161ta nije jednozna\u010dno, a sve u ljudskoj povijesti se mo\u017ee zloupotrijebiti. Pitanje na koje godinama tra\u017eim odgovor i nemam ga, a nisam vidio da je neko drugi dao zadovoljavaju\u0107e obja\u0161njenje, jest ovo: \u0160ta \u0107emo mi sa tim stavom da se sve mo\u017ee zloupotrijebiti? Kakvu nam to poruku \u0161alje? Koliko puta smo \u010duli da je Marxovo u\u010denje zloupotrijebljeno, da je u\u010denje Kur'ana zloupotrijebljeno, da je u\u010denje Biblije zloupotrijebljeno, ali tu zastajemo iako se ne mo\u017eemo zadovoljiti odgovorom da su ideje i koncepti zloupotrijebljeni. U \u010demu je problem sa ideologijama i interpretacijama svijeta koje se mogu zloupotrijebiti? Ako se ne\u0161to mo\u017ee zloupotrijebiti od strane ljudi, to zna\u010di da je \u010dovjek glavna djeluju\u0107a potencija stvarnosti. Nema smisla atribuirati stvarnost \u010du\u0111enjem: jao, stra\u0161no, vjernici a podr\u017eavaju zatvaranje granica; stra\u0161no, vjernici, a podr\u017eavaju ubistva nevinih ljudi. \u0160ta to zna\u010di? Da li to zna\u010di da je sasvim o\u010dekivano kazati \u2013 jao, nevjernik, a ne podr\u017eava zatvaranje granica, jao nevjernik, a ne podr\u017eava ubistva nevinih ljudi! Taj diskurs me uop\u0107e ne zanima jer ako bi me zanimao do\u0161ao bih do stava da je moralni ateizam, budu\u0107i da je u dana\u0161njem svijetu udaljen od klju\u010dnih struktura mo\u0107i, najbli\u017ei Gospodaru Svijetova. Da li je neko vjernik ili ne uop\u0107e nije referentna ta\u010dka u odnosu na zlo.<\/p>\n<p>Treba stvarati uvjete da se zaustavi ovo ljudsko putovanje u pakao. To je ono \u0161to je va\u017eno. Ja sam zabrinut, iskreno, kao \u010dovjek koji je predan miru, koji se bavi istra\u017eivanjem mira, koji i na prakti\u010dnoj ravni poku\u0161ava u na\u0161em dru\u0161tvu osna\u017eiti dionice mira&#8230; Klju\u010dno pitanje je kako mi mo\u017eemo da izgradimo svijet bez nasilja, da svaki \u010dovjek krene od sebe i upita se: kako ja sebe mogu transformirati da ne budem nasilno bi\u0107e, a ne da mi neka instanca mo\u0107i treba dati potvrdu da sam nenasilan. Kako kroz transformiranje sebe u nenasilno bi\u0107e lak\u0161e razumijevati svijet i kako odbiti biti dio bilo koje strukture koja podr\u017eava zlo\u010din, nasilje i mr\u017enju. Produkcija povijesti na fonu proizvo\u0111enja sukoba civilizacija kroz radikalne forme zla, ide na ruku samo najekstremnijim ideologijama na svim stranama na\u0161eg upojedinjenog svijeta. Gotovo da je izvjesno da bi na izborima u Francuskoj, da se sada odr\u017eavaju, Marie Le Pen sa svojim ksenofobnim desni\u010darskim Nacionalnim frontom sjajno pro\u0161la, mo\u017eda bi i pobijedila. Gra\u0111anin se boji i tra\u017ei sigurnost u ideologijama koje percipira kao za\u0161titne. U heidegerovskom smislu, \u010dovjek jeste bi\u0107e brige, a sada postoji velika briga u kojem smjeru mo\u017ee svijet oti\u0107i. Ovo \u0161to radi ISIL, ova vrsta kona\u010dnog zlo\u010dina koji proizvodi ideologija mraka, za reakciju mo\u017ee imati o\u017eivljavanje antisemitizma i islamofobije u nekim evropskim zemljama. To bi bilo stra\u0161no, jer mi u potenciji, u smislu jedne utopijske energije, u smislu mo\u0107i vrijednosti, boljeg svijeta od ujedinjene Evrope nemamo.<\/p>\n<ul>\n<li><em>Europa kao utopija?<\/em><\/li>\n<\/ul>\n<p>Jedino utopija preobra\u017eava zbilju. Ali utopijsko mi\u0161ljenje, a ne realizirana utopija. \u0160ta je utopijsko mi\u0161ljenje u ovom momentu? To je ono mi\u0161ljenje koje se protivi trijumfu nazadnih sila koje ponovo ho\u0107e sna\u017ene nacionalne dr\u017eave, koje ho\u0107e da destruiraju ideju Europe i dokinu jednu Evropu kao nadaju\u0107u mogu\u0107nost zasnovanu na principima mira i nenasilja. U Americi ste morali imati rat Sjevera i Juga da bi neke emancipatorske ideje pobijedile. Europi kao da historija isporu\u010duje zahtjev za konstituiranjem jedne Europe, Sjedinjenih Dr\u017eava Evrope, evropske republike takoreku\u0107, ali evropske upravlja\u010dke elite daleko su ispod tog zahtjeva, one su jadne, birokratizirane, normativizirane do apsurda i u smislu sposobnosti dono\u0161enja odluka daleko ispod razine upravlja\u010dkih elita dr\u017eava \u010dlanica EU. Ne treba biti zloguk, ali treba imati brigu. Ideja slobode ne bi trebala biti uni\u0161tena. Sada kada imate stotine hiljada izbjeglica koji bje\u017ee od terora, bilo ISIL-ovog bilo ne\u010dijeg drugog, postavlja se pitanje gdje idu. Idu u Europu. Za\u0161to? Zato \u0161to su negdje u svome umu i srcu prepoznali da je Europa mjesto boljeg \u017eivota. Njema\u010dka je metafora tog boljeg \u017eivota ali ne samo Njema\u010dka. Dolaze u Europu u kojoj osje\u0107aju snagu multikulturalizma. Naravno da se me\u0111u stotinama hiljada ljudi mogu skriti i teroristi, ali pravilo skrivanja va\u017ei za svaku strukturu. Recimo, imate univerzitetsku strukturu, ali unutar nje imate profesore koji ni po \u010demu ne zaslu\u017euju biti dio te strukture. Nijedna struktura nije idealna, pa ni struktura izbjeglica. Ne mo\u017ee se ljudima zbog ovog teroristi\u010dkog \u010dina poni\u0161tavati volja za \u017eivotom i zbog toga graditi bodljikave \u017eice. Da li ljudi uop\u0107e razmi\u0161ljaju gdje to vodi? Da li ljudi koji donose odluke razumiju \u0161ta mi to pravimo od na\u0161ega svijeta? Pravimo logor na Zemlji. Va\u017eno je da sigurnosne strukture odgovore izazovima ugro\u017eavanja slobode. Tu su mogu\u0107i bolji pristupi. No, uvijek je najva\u017enija lokalna stvarnost. Stoga se treba pitati \u0161ta mi mo\u017eemo u\u010diniti povodom ovoga? Mo\u017eemo pokazati svoju punu ljudsku solidarnost sa porodicama ubijenih ljudi, sa gra\u0111anima Pariza, sa Francuskom&#8230; Mo\u017eemo poku\u0161ati da budemo bolji ljudi, da svaki akt nasilja osudimo u punini svoje ljudskosti bez famoznog ali, onog relativiziraju\u0107eg ali koje svaku posljedicu poku\u0161ava pravdati uzrokom.<\/p>\n<ul>\n<li><em>\u0160to je s odgovorno\u0161\u0107u Europe kada govorimo o uzrocima ovih teroristi\u010dkih napada s obzirom na njezino sudjelovanje u kreiranju ovakvoga stanja na Istoku?<\/em><\/li>\n<\/ul>\n<p>Europa \u017eivi svoj podvojeni \u017eivot. U tome jeste problem. Ona ho\u0107e, a ne\u0107e. Ako vi nakon Drugog svjetskog rata zapo\u010dnete postepeno i obazrivo konstituciju jedne ideje u \u010dijoj je pozadini san o ujedinjenom kontinentu i postepeno to gradite kroz institucije, kroz ja\u010danje ekonomske osnove, ja\u010danje koncepta ljudskih prava, ja\u010danje nekih sigurnosnih koncepata&#8230; gdje \u0107ete stati? Tamo gdje trebate ba\u0161 nastaviti? Stati kada treba konstituirati zbiljsku politi\u010dku uniju? Upravo je tu Evropa stala i zato ja\u010daju naba\u010daji radikalnog pesimizma u njenu mogu\u0107nost. Ovo je pravo vrijeme da se Europska unija u potpunosti politizira. Kao prvo, EU mora izgraditi svoj teritorij. Ne mo\u017eete biti relevantan faktor ako nemate teritorij za svoju postnacionalnu dr\u017eavu. A EU ga nema. To je teritorij nacionalnih dr\u017eava. Sve ovo \u0161to se doga\u0111a u svijetu tra\u017ei od Europske unije da ima svoj teritorij. Pa makar ga u ovoj prvoj fazi teritorijalizacije tek domi\u0161ljala. Neka nacionalne dr\u017eave kao \u0161to dijele neke elemente nacionalnog suvereniteta sa EU podijele i pravo na teritorij. Tako \u0107e se pove\u0107ati odgovornost Europske unije i njen kapacitet za hospitalitet. Izbjeglice bi bile manje ugro\u017eene od neodgovornih nacionalnih vlada a evropski identitet kod gra\u0111ana bi postepeno sna\u017eio.<\/p>\n<p>No, ako pogledamo realnost postavlja se pitanje kako u isto vrijeme humanizirati dolazak izbjeglica u prostor Evropske unije i oja\u010dati sigurnosne mehanizme da se taj raj, ta nadaju\u0107a europska utopija o\u010duva? Upravo tako \u0161to \u0107e sna\u017eiti europski mehanizmi. Europski mehanizmi bi trebali biti humaniji od mehanizama nacija dr\u017eava koje \u010dine Europu. Europska unija nema snagu ni mehanizama da svoju pozitivnu ideju materijalizira i institucionalno realizira. Bez oja\u010davanja ideje Europe kroz institucionalne aspekte i bez osna\u017eivanja ideje Europe kao ideje multilateralizma, tolerancije, ljudskih prava, razumijevanja drugoga, stvaranja jednog kulturnog ambijenta zasnovanog na tim premisama, mi \u0107emo se vratiti u barbarsko stanje. Europa ima \u0161ansu jer \u0161anse se realiziraju u vremenu velikih kriza. Ili se propadne duboko. Ako prevlada ovo drugo i mi na Balkanu osjetit \u0107emo negativne posljedice te propasti.<\/p>\n<ul>\n<li><em>\u0160to \u0107e zatvaranje europskih granica i podizanje vanjskih zidova zna\u010diti za nas u Bosni i Hercegovini, odnosno za ideju nekog budu\u0107eg ru\u0161enja na\u0161ih unutarnjih razgrani\u010denja i zidova?<\/em><\/li>\n<\/ul>\n<p>Ako u Europi preko no\u0107i nastane zid koji \u0107e de facto konstituirati novu Europu, a ta Europa je iza zida, onda smo mi u tom slu\u010daju barbari. To bi bila stra\u0161na poruka. Koji je onda smisao Europske unije? To bi bila pobjeda najrigidnijih ideologija, to bi bio trijumf ISIL-a. Ipak mislim da ima dovoljno pameti. Zar je mogu\u0107e da Europa sa svim svojim mogu\u0107nostima mora podi\u0107i zid da bi odijelila svijet tzv. prve Europe od svijeta druge, tre\u0107e Europe i ostalih. Ta bi poruka opet osna\u017eila ovdje kod nas najrigidnije konzervativne ideologije nacionalizma. To bi bilo opasno za Bosnu i Hercegovinu. To bi bio jedan momentum u kojem bi mnoge skrivene ideje isplivale na povr\u0161inu i u kojem bi mo\u017eda prestala ova jedna vrsta korektnog licemjerstva. Argumenti onih koji su protiv EU, u tom slu\u010daju rastu. Kada je u pitanju na\u0161e dru\u0161tvo, pa je l&#8217; vi vidite u kakvom mi \u017eivimo haosu? Koje mi to zajedni\u010dke vrijednosti imamo? U historijskom smislu imamo ih mnogo ali u recentnom vremenu majstori mraka ho\u0107e zajedni\u010dke vrijednosti da po\u0161alju na smetlji\u0161te povijesti. A upravo su te vrijednosti brana prodoru raznih ekstremnih ideologija koje u vremenu pometenosti poku\u0161avaju \u201ekupiti\u201c mlade ljude raznim nedokazivim metafizi\u010dkim obe\u0107anjima. Zato su va\u017ene zajedni\u010dke bosanskohercegova\u010dke vrijednosti, uprkos politikama koje se opiru zajedni\u010dkim vrijednostima kao da je zajedni\u010dka vrijednost zlo. To je dvodecenijski imenitelj na\u0161ih politika i zato kao nus pojavu dobijemo razne misionare i njihova besmislena mudrovanja o \u0161ejtanu na vrhu igle. Ipak, najve\u0107a je sre\u0107a \u0161to se ne mo\u017ee tako lako uni\u0161titi povijesna vertikala jednog dru\u0161tva, a bosanskohercegova\u010dko dru\u0161tvo je kroz historiju dru\u0161tvo koje ima opasne dionice zla ali i sna\u017ene dionice dobra. To \u0161to je Bosna i Hercegovina pro\u017eivjela i pre\u017eivjela kroz historiju svjedo\u010di puninu njezine historijske mogu\u0107nosti, svjedo\u010di da to jeste dru\u0161tvo i da se ne mogu tako lako uni\u0161titi njezine klju\u010dne vrijednosti. Puno je izazova pred nama i pred Bosnom i Hercegovinom. Vrijedi se boriti. Ovu zemlju \u0107e spasiti manjinsko mi\u0161ljenje na svim na\u0161im stranama. Samo je va\u017eno da se ne umorimo.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.prometej.ba\/clanak\/intervju\/samo-utopijsko-misljenje-mijenja-stvarnost-2265\" target=\"_blank\">Prometej.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nerzuk \u0106urak: Evropa ima \u0161ansu <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-193423","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/193423","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=193423"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/193423\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=193423"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=193423"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=193423"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}