{"id":19334,"date":"2007-06-27T10:43:51","date_gmt":"2007-06-27T10:43:51","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=19334"},"modified":"2007-06-27T10:43:51","modified_gmt":"2007-06-27T10:43:51","slug":"cia-jos-1970-predvidjela-raspad-jugoslavije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/06\/27\/cia-jos-1970-predvidjela-raspad-jugoslavije\/","title":{"rendered":"CIA jo\u0161 1970. predvidjela raspad Jugoslavije"},"content":{"rendered":"<p>Ameri\u010dka Centralna obavje&scaron;tajna agencija (CIA) jo&scaron; krajem 1970. godine je nagovijestila raspad biv&scaron;e Jugoslavije, navode\u0107i da su republike i pokrajine te dr\u017eave, opisane kao &quot;svojevrsna izmo&scaron;ljotina 20. vijeka&quot;, u stvari odvojene nacije, razli\u010ditih istorija, etni\u010dkog i kulturnog sastava. <\/p>\n<p>Zaklju\u010dci CIA navedeni su u izvje&scaron;taju na\u010dinjenom 20. novembra 1970. godine, koji je, prema ameri\u010dkom zakonu o dostupnosti informacija, od ju\u010de dostupan &scaron;irokoj javnosti, u sklopu \u010ditavog niza dokumenta koji se odnose na razne sumnjive aktivnosti te agencije, ali i ozbiljne analize odnosa snaga u tada&scaron;njem Sovjetskom Savezu, Kini ili biv&scaron;oj Jugoslaviji. <\/p>\n<p>&quot;Glavno pitanje je opstanak federacije. (&#8230;) Postoji ozbiljan potencijal za katastrofu&quot;, navodi se u izvje&scaron;taju CIA koji je potpisao &scaron;ef slu\u017ebe za specijalna istra\u017eivanja Hal Ford. U izvje&scaron;taju se, tako\u0111e, razmatraju mogu\u0107e posledice eventualnog otcjepljenja Hrvatske, vojne uprave pod kontrolom Srba i sovjetske intervencije, koja bi, mo\u017eda, slijedila takav razvoj doga\u0111aja. <\/p>\n<p>CIA je ukazala na ozbiljne razlike izme\u0111u Slovenije i Hrvatske, &quot;katoli\u010dkih i najrazvijenijih&quot; republika tada&scaron;nje federacije, ozna\u010duju\u0107i Zagreb kao &quot;izvor konstantnih tenzija&quot; u SFRJ. Odre\u0111uju\u0107i odnos snaga me\u0111u republikama, CIA je Bosnu i Hercegovinu i Grnu Goru stavila na stranu Srbije, dok se Hrvatima i Slovencima &quot;pribli\u017eila&quot; Makedonija. <\/p>\n<p>Hrvati su, tako, opisani kao &quot;militantni nacionalisti&quot;, od kojih se izdvajaju &quot;kosmopolitski&quot; Dalmatinci. Navedeno je da kadar iz te republike nije srazmjerno zastupljen u organima vlasti federacije, odnosno da su Hrvati \u010dinili 22 odsto ukupnog broja stanovnika, ali i zauzimali svega 17 odsto mesta u dr\u017eavnoj upravi. <\/p>\n<p>Prema nalazima CIA, &scaron;ampioni nesrazmjerne zastupljenosti te davne 1970. godine bili su Crnogorci, koji su sa svega tri odsto ukupnog broja stanovnika SFRJ zauzimali &scaron;est odsto \u010delnih mjesta u partiji, 12 u ministarstvu inostranih poslova, 15 u federalnoj administraciji, a dali su \u010dak 10 odsto ukupnog broja generala. <\/p>\n<p>Pored Crnogoraca, nesrazmjerno zastupljeni su bili i Srbi i Slovenci. Srbima je, tako, sa 42 odsto ukupnog broja stanovnika, pripalo od 50 do 60 odsto \u010delnih mjesta u administraciji, vojsci i raznim drugim slu\u017ebama. <\/p>\n<p>Na Kosovu i Mtohiji je te godine \u017eivelo 67 odsto Albanaca, navodi se u izvje&scaron;taju CIA i nagla&scaron;ava da Srbija nije bila u stanju da sama podnese teret koji je predstavljalo nerazvijeno Kosovo, &scaron;to je 22. aprila dovelo do obe\u0107anja Slovenije i Hrvatske da \u0107e pru\u017eiti pomo\u0107, &quot;ali ne na teret standarda razvijenih&quot;. &quot;Taj doga\u0111aj predstavljao je pobjedu pobornika ve\u0107e autonomije republika&quot;, ocijenila je CIA. <\/p>\n<p>U pregledu unutra&scaron;njo-politi\u010dkih odnosa, CIA navodi da tada&scaron;nja popularna krilatica &quot;dikatatura proleterijata&quot; u stvari predstavljala samo vje&scaron;to upakovan naziv za nedemokratsku vlast komunista nad nekomunistima i da je komplikovan koncept &quot;samoupravljanja&quot; od samog po\u010detka bio suo\u010den sa mnogobrojnim problemima. <\/p>\n<p>Glavne zvijezde izvje&scaron;taja CIA, u kojem su precrtani samo izvori informacija iz samog tada&scaron;njeg dr\u017eavnog vrha, su, naravno, Josip Broz Tito, nekada&scaron;nji komunisti\u010dki lider a kasnije i disident Milovan \u0110ilas, Titova desna ruka Edvard Kardelj, makedonski kadar Krste Crvenkovski, bosanski komunisti Cvijetin Mijatovi\u0107 i Branko Mikuli\u0107, Mika Tripalo iz Hrvatske, ali i dvojica pisaca. <\/p>\n<p>CIA je, govore\u0107i o obru&scaron;avanju tada&scaron;njih komunisti\u010dkih vlasti na slobodnomisle\u0107e snage, posebno obradila obra\u010dun vlasti sa knji\u017eevnicima Dragoslavom Mihajlovi\u0107em i Izetom Sarajli\u0107em, pri \u010demu je posebno nagla&scaron;en Titov komentar romana &quot;Kad su cvetale tikve&quot;, koju je predsjednik SFRJ opisao rije\u010dima: &quot;Autor po svaku cijenu poku&scaron;ava da doka\u017ee da na&scaron; sistem ne valja. I ko to govori na taj na\u010din &#8211; onaj ko je bio na Golom otoku&quot;. <\/p>\n<p>Kod predstavljanja Mihajlovi\u0107a, kako se \u010dini, CIA je na\u010dinila jedinu odmah uo\u010dljivu gre&scaron;ku u izvje&scaron;taju, navode\u0107i da autor knjige, u stvari i nije bio zato\u010denik Golog otoka, ve\u0107 jedan od junaka romana, &scaron;to ne odgovara istini. <\/p>\n<p><em>Tanjug<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ameri\u010dka Centralna obavje&scaron;tajna agencija (CIA) jo&scaron; krajem 1970. godine je nagovijestila raspad biv&scaron;e Jugoslavije, navode\u0107i da su republike i pokrajine te dr\u017eave, opisane kao &quot;svojevrsna izmo&scaron;ljotina 20. vijeka&quot;, u stvari odvojene nacije, razli\u010ditih istorija, etni\u010dkog i kulturnog sastava. Zaklju\u010dci CIA navedeni su u izvje&scaron;taju na\u010dinjenom 20. novembra 1970. godine, koji je, prema ameri\u010dkom zakonu o [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-19334","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19334","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=19334"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19334\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=19334"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=19334"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=19334"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}