{"id":192353,"date":"2015-11-06T07:00:07","date_gmt":"2015-11-06T06:00:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=192353"},"modified":"2015-11-06T08:04:03","modified_gmt":"2015-11-06T07:04:03","slug":"velika-ideja-kontra-surovosti-kapitalizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/11\/06\/velika-ideja-kontra-surovosti-kapitalizma\/","title":{"rendered":"Velika ideja kontra surovosti kapitalizma"},"content":{"rendered":"

Autori: D. Marjanovi\u0107, Antun Ro\u0161a<\/strong><\/em><\/p>\n

\"kapitalizam\"\u0160to je to \u0161to ponajvi\u0161e ti\u0161ti modernog \u010dovjeka? Dakako, ovo je duboko filozofsko pitanje o kojem se rasprave vode kroz sva vremena. No, kada ostavimo duboke teme po strani mo\u017eemo zaklju\u010diti kako pojedince primarno mu\u010di nedostatak sredstva za tro\u0161enje i konzumaciju – ili prostijim rje\u010dnikom: mu\u010di ih “besparica”.<\/p>\n

O tome kako je \u017eivjeti u “besparici” jako dobro su nau\u010dili stanovnici Europe, naro\u010dito otkako je kontinent pogodila velika financijska kriza 2008. godine. Pogo\u0111eni su svi, ali posebno mladi ljudi \u010dija je nezaposlenost u vi\u0161e zemalja Europe i dalje oko 50%.<\/p>\n

Nadalje, efekte ovog stanja mo\u017eda i najbolje osje\u0107aju ljudi koji su u aktualan ekonomski model, tr\u017ei\u0161ni, kapitalisti\u010dki, u\u0161li prije \u010detvrt stolje\u0107a – drugim rije\u010dima, mi.<\/p>\n

To\u010dno je da u socijalisti\u010dkim sistemima isto\u010dne i jugoisto\u010dne Europe \u0161to\u0161ta nije valjalo po\u010dev\u0161i sa slobodom govora. Mi koji se bavimo novinarstvom i odbacujemo svaki oblik cenzure moramo biti fer pa priznati da u nekom od biv\u0161ih sistema vjerojatno ne bi imali privilegiju kritizirati sve one koji zavrje\u0111uju kritiku.<\/p>\n

Nedostatak slobode govora bio je jedan od problema, bilo ih je jo\u0161, ali, bilo je tu i ne\u010dega \u0161to se ljudima jako svi\u0111alo – sigurnost. Nije to bio samo osje\u0107aj sigurnosti, ta sigurnost je uistinu postojala u socijalisti\u010dkim zemljama. Mogu\u0107nost znatnog boga\u0107enja nije bila velika, ali osnovna sigurnost je postojala.<\/p>\n

Nije bilo straha od izbacivanja na cestu od strane pohlepnih banaka, nije bilo straha od gladi. Obi\u010dni ljudi, bez politi\u010dkih, novinarskih i sli\u010dnih ambicija nisu odve\u0107 marili za nedostatak slobode govora i nedostatak demokracije. Ti obi\u010dni ljudi bili su uvelike sretni jer su njihove osnovne potrebe bile zadovoljene, u slu\u010daju pojedinih zemalja kao \u0161to je bila Jugoslavija \u010desto i vi\u0161e nego zadovoljene.<\/p>\n

Ta osnova, svijest da ne\u0107emo zavr\u0161iti na cesti, da se ne\u0107emo smrznuti od hladno\u0107e, da ne\u0107emo gladovati, da nam djeca ne\u0107e zavr\u0161iti u ekstremnoj neima\u0161tini, bila je ljudima itekako draga. Na kraju, kada su kapitalisti\u010dki interesi krenuli u kona\u010dni obra\u010dun sa socijalisti\u010dkim zemljama Europe, ove ljude, o\u010dekivano, nije se moglo tek tako natjerati da sve ovo ostave i postanu hiper izrabljivani radnici \u010dija \u0107e jedina svrha u \u017eivotu biti rad za privatne interese kapitalisti\u010dke klase, zato se zemlje poput Jugoslavije i moralo razbijati podgrijavanjem nacionalnih tenzija.<\/p>\n

No, dobro, Jugoslavija nije tema, tema je sigurnost pojedinca i kako ta sigurnost na njega djeluje u \u0161irem smislu – produktivnom, emocionalnom i dru\u0161tvenom. Siguran pojedinac je sretan pojedinac. Nije sklon kriminalu, ekscesu, samo-destruktivnom pona\u0161anju. Politi\u010dki je ili indiferentan ili umjeren, ne okre\u0107e se ekstremnim politi\u010dkim pravcima.<\/p>\n

S druge strane, ve\u0107 spomenuta “besparica” uzrokuje ogromne probleme kod ljudi. Bez da vadimo podatke iz znanstvenih studija, mo\u017eemo zaklju\u010diti da neima\u0161tina i nesigurnost uzrokuju ogromne probleme. Oko \u010dega se bra\u010dni parovi naj\u010de\u0161\u0107e sva\u0111aju? \u0160to najvi\u0161e puni stupce crne kronike? Novac, dugovi, neima\u0161tina, nemogu\u0107nost izlaska iz depresije, strah od budu\u0107nosti – to su stvari koje uni\u0161tavaju, razgra\u0111uju, modernog \u010dovjeka.<\/p>\n

Neo-liberalni tr\u017ei\u0161ni kapitalizam je prebrutalan za ve\u0107inu ljudi i nije fer, \u010dak ni od onih koji se uspiju sna\u0107i, o\u010dekivati da \u0107e se sna\u0107i svi. Oni koji se “ne sna\u0111u” nisu problem samo sebi, oni su problem svima. Taj koji se nije sna\u0161ao oplja\u010dkati \u0107e na ulici ovog koji se sna\u0161ao, to je neizbje\u017eno.<\/p>\n

Kada stoga postavimo pitanje “\u0161to da se radi?”, mnogi \u0107e, mada shva\u0107ali u koliko lo\u0161em sistemu \u017eivimo, odmah odbaciti bilo kakvu ideju ponovnog koketiranja sa socijalizmom tvrde\u0107i kako je taj sustav propao jer nije funkcionirao. Dakako, mogli bismo vrlo op\u0161irno voditi raspravu o tome da li je to uop\u0107e bio socijalizam. No, to tako\u0111er nije tema. Stvar je u tome da se ne\u0161to itekako mora napraviti jer situacija bi u ve\u0107em dijelu Europe uskoro mogla postati neizdr\u017eiva, a znamo gdje to sve vodi. Sretni ljudi klone se radikalne politike, ali nesretni \u017eude za njom i ne mare za njen predznak, pa makar bila i otvoreno genocidna kao \u0161to su ostaci neo-nacizma.<\/p>\n

Jedno od zanimljivih rje\u0161enja je bezuvjetni osnovni dohodak. Rije\u010d je o velikoj ideji koja bi mogla postati nu\u017enost.<\/p>\n

O \u010demu se zapravo radi? Rije\u010d je, kako i naziv govori, o osnovnom dohotku, ili koli\u010dini novca kojeg prima, bezuvjetno, svaki gra\u0111anin jedne zemlje. To nije socijalna pomo\u0107, ovaj osnovni dohodak se prema ovoj ideji ispla\u0107uje bezuvjetno svakom gra\u0111aninu bez obzira kakav bio njegov socijalni status.<\/p>\n

Novac se ispla\u0107uje svakome, svakog mjeseca, ili od strane Vlade ili od strane neke druge javne institucije. Dakle, to je novac kojeg pojedinac dobiva uz ono \u0161to dobiva od drugdje kroz posao.<\/p>\n

Koliko bi trebao iznositi taj osnovni dohodak? Idealno trebao bi pokrivati sve osnovne \u017eivotne potrebe pojedinca.<\/p>\n

Mo\u017ee li ova ideja za\u017eivjeti unutar kapitalisti\u010dkog sustava? To i jest poanta. Cilj ovog dohotka je ubla\u017eiti surovost kapitalisti\u010dkog sustava.<\/p>\n

Osnovni dohodak treba pove\u0107ati jednakost dru\u0161tva, solidarnost, ve\u0107u pravednost u raspodjeli dru\u0161tvenog bogatstva, ali i – \u0161to je itekako bitno – dostojanstvo pojedinca.<\/p>\n

Ako novac sti\u017ee bezuvjetno svakog mjeseca, ho\u0107e li itko raditi?<\/p>\n

To je vjerojatno jedno od prvih pitanja koje se javlja pri spomenu obaveznog osnovnog dohotka, uz pitanje “otkud novac?” (o tome kasnije u tekstu).<\/p>\n

Mnogi kriti\u010dari isti\u010du kako bi ljudi jednostavno izgubili inicijativu za radom kada bi znali da \u0107e im novac, koji \u0107e pokrivati njihove osnovne potrebe, stizati svakog prvoga u mjesecu.<\/p>\n

\u010cinjenica jest da neki, ili \u010dak mnogi, primatelji socijalne pomo\u0107i nemaju neku veliku ambiciju tra\u017eiti posao. No, osnovni dohodak nije socijalna pomo\u0107 – naime, kada primatelj socijalne pomo\u0107i na\u0111e posao onda \u0107e tu pomo\u0107 i izgubiti (zato mnogi od njih rade na crno). U slu\u010daju osnovnog dohotka to nije slu\u010daj, on \u0107e i dalje stizati, samo \u0107e pojedinac, ako na\u0111e posao, od sada imati jo\u0161 i vi\u0161e novca, dakle ve\u0107i \u017eivotni standard.<\/p>\n

Neki eksperimenti su ve\u0107 napravljeni. Pilot projekt osnovnog dohotka poku\u0161an je u Namibiji 2008. i 2009. Ljudi u naselju u kojem je projekt pokrenut postali su ekonomski jo\u0161 aktivniji i pokretali su vlastita poslovanja. Dakako, projekt bi valjalo pokrenuti i negdje u Europi jer situacija u Namibiji ipak je znatno druga\u010dija.<\/p>\n

Testiranja se provode i danas na nekoliko mjesta u svijetu, no mo\u017ee se pretpostaviti da \u0107e rezultati biti univerzalno pozitivni. Ljudi koji imaju ne\u0161to \u010desto po\u017eele imati i jo\u0161, potrudit \u0107e se. Ovi koji nemaju ni\u0161ta \u010desto upadaju u za\u010darani krug apatije i ne poduzimaju ni\u0161ta.<\/p>\n

Kako financirati obvezni osnovni dohodak?<\/p>\n

To je drugo klju\u010dno pitanje – gdje na\u0107i toliki novac? Ima raznih prijedloga – ljevi\u010dari su skloni zajedni\u010dkoj imovini sredstava proizvodnje, drugi predla\u017eu poreze.<\/p>\n

Uzmimo kao primjer Hrvatsku. Imamo oko 4,2 milijuna ljudi i godi\u0161nji BDP od oko 87 milijardi USD. Recimo da svakom stanovniku minimalno mjese\u010dno treba oko 300 USD. To je oko 1,26 milijarde USD mjese\u010dno za obvezni osnovni dohodak. Izvedivo? Dakako, trebalo bi ekonomiju zaokrenuti u tom pravcu i jasno je da bi ovakav eksperiment te\u0161ko za\u017eivio samo u Hrvatskoj (odnosno, bilo bi lak\u0161e da s istim krenu i ve\u0107e zemlje), no, re\u0107i da je osnovni dohodak “utopija” bilo bi neozbiljno.<\/p>\n

Gdje se jo\u0161 mo\u017ee namaknuti novac? Gledajmo to ovako – osnovni dohodak bi, bez imalo sumnje, znatno smanjio stopu kriminala, a samim time se mo\u017ee smanjiti broj policajaca, broj sudova, broj zatvora…<\/p>\n

Naravno, ve\u0107ina novca bi se morala dobivati od poreza. Trebalo bi svakako pove\u0107ati poreze za korporacije, ali iste se ne bi trebale buniti jer ljudi koji budu dobivali osnovni dohodak vi\u0161ak novca ne\u0107e stavljati pod krevete nego \u0107e ga tro\u0161iti. Bez osobne potro\u0161nje tr\u017ei\u0161ne ekonomije propadaju, to je svima jasno.<\/p>\n

Osnovni dohodak i ideologija<\/strong><\/p>\n

Nije nikakvo iznena\u0111enje da osnovni dohodak primarno zagovaraju socijalisti\u010dki ekonomisti, no, ideja potporu ima i od strane pojedinih desni\u010darskih ekonomista. Neki od njih isti\u010du kako bi osnovni dohodak smanjio potrebu za glomaznom birokracijom koja \u010desto postoji u socijalnim dr\u017eavama.<\/p>\n

Nadalje, ako imaju imalo takti\u010dnosti, za osnovni dohodak bi se mo\u017eda vi\u0161e od svih trebali zalagati upravo kapitalisti. U suprotnom samo \u0107e dolaziti do sve ve\u0107ih klasnih razlika, a klasni jaz prije ili kasnije zavr\u0161ava s revolucijom.<\/p>\n

O bezuvjetnom osnovnom dohotku se svakako jo\u0161 uvijek premalo govori, no to se mora promijeniti. Ljudi ga ne mogu tra\u017eiti ako za njega nisu \u010duli.<\/p>\n

Osnovni dohodak kao nova velika ideja<\/strong><\/p>\n

O konceptu osnovnog dohotka razgovara se jo\u0161 od 70-ih godina, no u zadnje vrijeme diskusija postaje intenzivnija, svakako zahvaljuju\u0107i krizi u Europi.<\/p>\n

Djelomi\u010dnih implementacija ima diljem svijeta, a zanimljivo je spomenuti kako je Iran prva zemlja koja je uvela nacionalni osnovni dohodak i to jo\u0161 u jesen 2010. Iznos nije velik, 40 USD mjese\u010dno po glavi stanovnika, ali pokriva neke potrebe.<\/p>\n

Kada govorimo o Europi, zemlja koju treba pratiti je Finska. Naime, njihova Stranka Centar, jedna od \u010detiri najve\u0107e stranke u zemlji, kao i stranke Lijeva Alijansa i Zelena Liga, sve zagovaraju uspostavu osnovnog dohotka, ve\u0107 idu\u0107e godine finske vlasti pokre\u0107u pilot projekt.<\/p>\n

Nadalje, posebno je zanimljiva i \u0160vicarska koja \u0107e idu\u0107e godine odr\u017eati referendum po pitanju uvo\u0111enja osnovnog dohotka. Diskusija u \u0160vicarskoj po ovom pitanju vodi se jo\u0161 od 80-ih godina, a sada \u0107e stanovnici imati pravo re\u0107i \u0161to misle. Referendum je raspisan nakon \u0161to su organizacije koje zagovaraju osnovni dohodak skupile 130,000 potpisa za referendum. Predla\u017ee se obvezni osnovni dohodak u iznosu od 2,500 \u0161vicarskih franaka (oko 2,650 USD ili 17,400 kuna) mjese\u010dno.<\/p>\n

Bez obzira o kojoj se zemlji radilo, o osnovnom dohotku bi trebali razgovarati svi. U nedostatku ve\u0107ih ideja, revolucionarnih ideja, ideja o obveznom osnovnom dohotku je u ovom trenutku mo\u017eda najbolje \u0161to imamo.<\/p>\n

———————————–<\/p>\n

Izvori \/ reference:<\/address>\n
A New Approach to Aid: How a Basic Income Program Saved a Namibian Village<\/address>\n
http:\/\/www.spiegel.de\/international\/world\/a-new-approach-to-aid-how-a-basic-income-program-saved-a-namibian-village-a-642310.html<\/address>\n
INDIA: Basic Income Pilot Project Finds Positive Results<\/address>\n
http:\/\/www.basicincome.org\/news\/2012\/09\/india-basic-income-pilot-project-finds-positive-results\/<\/address>\n
Iran's bold economic reform: Economic jihad<\/address>\n
http:\/\/www.economist.com\/node\/18867440<\/address>\n
\u00a0<\/address>\n
The Other Milton Friedman: A Conservative With a Social Welfare Program<\/address>\n
http:\/\/www.nytimes.com\/2006\/11\/23\/business\/23scene.html?_r=0<\/address>\n
Idea of paying citizens a yearly stipend is gaining support in Switzerland<\/address>\n
http:\/\/www.pbs.org\/newshour\/bb\/swiss-consider-welfare-overhaul-guaranteed-minimum-income\/<\/address>\n
Basic Income: The Way out of a Sick Society<\/address>\n
http:\/\/la.indymedia.org\/news\/2011\/03\/245107.php<\/address>\n
An Unconditional Basic Income Is The Solution But The Important Word Here Is Basic<\/address>\n
http:\/\/www.forbes.com\/sites\/timworstall\/2013\/07\/12\/an-unconditional-basic-income-is-the-solution-but-the-important-word-here-is-basic\/<\/address>\n
The Next Big Social Idea: Unconditional Basic Income<\/address>\n
http:\/\/www.huffingtonpost.com\/mathew-schmid\/unconditional-basic-income_b_6363970.html<\/address>\n
Guaranteed Basic Income Is Not a Panacea<\/address>\n
http:\/\/www.truth-out.org\/opinion\/item\/32875-guaranteed-basic-income-is-not-a-panacea<\/address>\n
Advance.hr<\/a><\/address>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Bezuvjetni osnovni dohodak za svakog stanovnika, svakog prvog u mjesecu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-192353","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/192353","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=192353"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/192353\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=192353"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=192353"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=192353"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}