{"id":191876,"date":"2015-10-31T08:00:17","date_gmt":"2015-10-31T07:00:17","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=191876"},"modified":"2015-10-30T22:50:17","modified_gmt":"2015-10-30T21:50:17","slug":"znanje-o-proslosti-je-znanje-o-sadasnjosti-i-buducnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/10\/31\/znanje-o-proslosti-je-znanje-o-sadasnjosti-i-buducnosti\/","title":{"rendered":"Znanje o pro\u0161losti je znanje o sada\u0161njosti i budu\u0107nosti"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>\u00a0Autor: Dejan Ko\u017eul<\/strong><\/em><\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignright size-medium wp-image-191877\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/Katrin-Ostwald-Richter-300x220.jpg\" alt=\"Katrin Ostwald-Richter\" width=\"300\" height=\"220\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/Katrin-Ostwald-Richter-300x220.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/Katrin-Ostwald-Richter-580x425.jpg 580w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/Katrin-Ostwald-Richter-450x330.jpg 450w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/Katrin-Ostwald-Richter-480x352.jpg 480w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/Katrin-Ostwald-Richter-235x172.jpg 235w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/Katrin-Ostwald-Richter-75x55.jpg 75w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/Katrin-Ostwald-Richter-350x257.jpg 350w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/Katrin-Ostwald-Richter-220x161.jpg 220w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/Katrin-Ostwald-Richter-90x65.jpg 90w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/Katrin-Ostwald-Richter.jpg 600w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/>Prate\u0107i umjetni\u010dke projekte gimnazija u Beogradu i Sarajevu pod nazivom \u2018Dvostruki teret &#8211; u\u010denje o nacionalsocijalizmu i holokaustu u Europi\u2019 do\u0161li smo i do \u2018krivca\u2019 za postojanje tog projekta \u2013 Goethe instituta iz Zagreba. Razgovarali smo sa ravnateljicom Instituta, Katrin Ostwald-Richter.<\/p>\n<ul>\n<li>\u010cija ideja je bila ovaj projekt i \u0161to je stajalo iza te ideje?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Kako smo mi relativno mali institut htjeli smo da sprovedemo program koji \u0107e financirati EU. Action 4 \u2018Europe for citizens &#8211; Learning about National Socialism and Holocaust\u2019 se \u010dinio kao pravi program jer smo bili sigurni da \u0107emo dobiti prave partnere i \u0161kole sa kojima ina\u010de sura\u0111ujemo kroz na\u0161u mre\u017eu partnera u susjednim dr\u017eavama. Dodatna motivacija je bila \u010dinjenica da \u0161utimo o tom periodu i to ne samo u Hrvatskoj. Naravno, znamo za\u0161to, ali isto tako znamo da se svaka mlada generacija raspituje o pro\u0161losti. \u017dele znati \u0161ta se de\u0161avalo. Sa pozadinom na\u0161e (njema\u010dke) povijesti, posebno pokreta \u201968, toliko godina nakon holokausta i Drugog svjetskog rata mislili smo da bi bilo interesantno isprobati metod edukacije kroz kulturu, ne\u0161to \u0161to nije uobi\u010dajeno u \u0161kolama i na taj na\u010din da privu\u010demo u\u010denike kroz druk\u010diji pristup povijesnim temama. Mislili smo da \u0107e to biti interesantno i umjetnicima, kao i profesorima da realiziraju projekt zajedno kroz filmove, kazali\u0161ne predstave, izlo\u017ebe, intervencije u javnom prostoru\u2026<\/p>\n<p><strong>Razvoj komemorativne kulture<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Kako ste odabrali \u0161kole i gradove?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ve\u0107 godinama njema\u010dke \u0161kole te\u017ee ka tome da urade neki projekt metodom edukacije kroz kulturu. Osnovna premisa je da putem umjetni\u010dkih metoda u\u010denici bolje u\u010de i sti\u010du mogu\u0107nost da dobiju \u0161iru sliku, pa \u010dak i emotivniji pristup na primjer problemima \u017eivotne sredine, problemima dru\u0161tva, povijesnim temama. Kao njema\u010dka institucija fokusirani smo na kulturne i edukativne programe koji ohrabruju interkulturalni dijalog i omogu\u0107avaju uticaj kulture. Ideja je bila da koristimo te metode za \u0161kole. \u0160irom Evrope vidimo tendenciju ja\u010danja nacionalizama, predrasuda prema drugim dr\u017eavama i zato smo htjeli da uklju\u010dimo i susjedne dr\u017eave. Potrebe partnera koji rade na suo\u010davanju sa pro\u0161lo\u0161\u0107u, umjetnika, institucija kulture kao i \u0161kola su nas povukle da uklju\u010dimo Beograd, Sarajevo, Koprivnicu i Zapre\u0161i\u0107. Veszprem je tu jer je to partnerska \u0161kola zapre\u0161i\u0107koj.<\/p>\n<ul>\n<li>Od kakvog je zna\u010daja za sam Goethe institut, ali i za dru\u0161tvo da se pri\u010da o holokaustu i Drugom svjetskom ratu?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Kao Goethe institut htjeli smo pokazati kako se Njema\u010dka danas odnosi prema pro\u0161losti i kako je razvila komemorativnu kulturu i razvila mogu\u0107nost za diskusiju. \u0160ta to mo\u017ee zna\u010diti za vas i dru\u0161tvo u kom vi \u017eivite ovisi prije svega od vas samih. Ja kao strankinja i go\u0161\u0107a u Hrvatskoj ne\u0107u suditi. Ali kao gra\u0111anka Isto\u010dne Njema\u010dke sa sigurno\u0161\u0107u znam da bez suo\u010davanja dru\u0161tvo \u017eivi bez znanja o sada\u0161njosti, ali i budu\u0107nosti. To je kao da \u017eivite u vakuumu. To se posebno odnosi na Nijemce kad je rije\u010d o holokaustu i Drugom svjetskom ratu. Klju\u010dna pitanja su \u0161ta dovodi do toga da ljudi negiraju ljudsko pravo drugih, \u0161ta uzrokuje da se ljudi pona\u0161aju brutalno, da ubijaju, \u0161to se de\u0161ava iznova i iznova. Pogledajte Ukrajinu, Siriju itd. Zato je vrlo va\u017eno pri\u010dati o holokaustu i Drugom svjetskom ratu.<\/p>\n<p><strong>Kreiranje mre\u017ee<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Da li ste zadovoljni ciljevima i postignutim nakon svega, a posebno nakon zajedni\u010dkog prikazivanja svih projekata u Novom Vinodolskom?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Mislimo da jesmo. Gledaju\u0107i u\u010denike i na\u010din na koji su prezentirali svoje projekte, sve je bilo poprili\u010dno potresno, posebno kad smo \u010duli njih kako pri\u010daju o tome i koliko su emocija unijeli da bi otkrili povijesne \u010dinjenice ne samo u gradovima u kojima \u017eive, nego i pri\u010de iz sopstvenih porodica koje nikad ranije nisu imali prilike \u010duti. U\u010ditelji i svi partneri su kreirali stvarnu mre\u017eu koja \u0107e, nadamo se, trajati i u budu\u0107nosti.<\/p>\n<ul>\n<li>Mislite li da postoji manjak sli\u010dnih inicijativa i pripremate li jo\u0161 ne\u0161to sli\u010dno?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Mislimo da nedostaje. Na primjer, kad pogledate kvantitet posjetilaca u Jasenovcu. Ne postoji godi\u0161nji, me\u0111unarodni skup mladih ili ljetni kamp. Pogledajmo kako sve izgleda u Buchenwald memorijalu, koji su nam bili partneri u projektu. Ne postoji ni jedan dan u godini kad ne do\u0111e makar jedan autobus i ljudi dolaze iz svih krajeva Evrope. Pedago\u0161ko odjeljenje je svakodnevno zauzeto sa razli\u010ditim grupama. Naravno, i to zahtjeva financiranje, ali uvijek ima izvora gdje se mo\u017ee prijaviti. Bez fondova EU ne bismo bili u stanju da realiziramo ovaj projekt. Bili smo spremni i motivirani da posvetimo ogroman posao i ljudske resurse za realizaciju. Sad bismo voljeli vidjeti kako partnerska mre\u017ea preuzima sve. Imaju pregr\u0161t ideja kako nastaviti u budu\u0107nosti, a naravno, ako postoji \u017eelja i projekt koji se uklapa u na\u0161e aktivnosti, bili bismo sretni da idemo dalje.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.portalnovosti.com\/katrin-ostwald-richter-znanje-o-proslosti-je-znanje-o-sadasnjosti-i-buducnosti\" target=\"_blank\">Portalnovosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Katrin Ostwald-Richter: Kao gra\u0111anka Isto\u010dne Njema\u010dke sa sigurno\u0161\u0107u znam da bez suo\u010davanja dru\u0161tvo \u017eivi bez znanja o sada\u0161njosti, ali i budu\u0107nosti<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":191877,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-191876","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/191876","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=191876"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/191876\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/191877"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=191876"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=191876"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=191876"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}