![\"Volfgang](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/Volfgang-Petric1-300x216.jpeg\")
Glavni uzrok protesta u Podgorici je nefunkcionalna dr\u017eava i Vlada Crne Gore, kazao je za Radio Slobodna Evropa Volfgang Petri\u010d, nekada\u0161nji visoki me\u0111unarodni predstavnik u BiH i izaslanik EU za Kosovo.<\/p>\nGlavni uzrok protesta u Podgorici je nefunkcionalna dr\u017eava i Vlada Crne Gore, kazao je za Radio Slobodna Evropa Volfgang Petri\u010d, nekada\u0161nji visoki me\u0111unarodni predstavnik u BiH i izaslanik EU za Kosovo.<\/p>\n
\u201cTako\u0111e, gospodin \u0110ukanovi\u0107 je predugo na vlasti i sa nekim od najbli\u017eih ortaka, odnosno partnera zloupotrebljava politi\u010dki polo\u017eaj za li\u010dnu materijalnu korist. Gra\u0111ani nemaju bilo kakve vajde od toga: nezaposlenost je izuzetno velika, nema neke budu\u0107nosti za zemlju, postoje mafija\u0161ke strukture koje su integrisane u Vladu\u201c, rekao je Petri\u010d.<\/p>\n
On je kazao da je Brisel \u201cveoma zabrinut\u201d zbog situacije u Crnoj Gori.<\/p>\n
\u201cSve dok se ne uspostavi istinski demokratski sistem u Podgorici, zemlje kojima nije previ\u0161e stalo do demokratije, kao \u0161to je Rusija, koristi\u0107e za svoje potrebe pogor\u0161anje ekonomske, socijalne i politi\u010dke situacije u Crnoj Gori. Dakle, najprije treba pospremiti u crnogorskoj dr\u017eavi i Vladi, zatim popraviti ekonomsko stanje. To je klju\u010dni razlog zbog kojeg gra\u0111ani protestuju\u201d, kazao je Petri\u010d.<\/p>\n
Na pitanje o optu\u017ebama premijera Mila \u0110ukanovi\u0107a na ra\u010dun Rusije, Petri\u010d je podsjetio na \u0110ukanovi\u0107evu ulogu u dovla\u010denju Rusa u Crnu Goru.<\/p>\n
\u201cCrna Gora je prije nekoliko godina bilo prili\u010dno otvoreno za ruske investicije. Dosta Rusa je uspostavilo poslovne kontakte i razvilo biznise u Crnoj Gori, kupilo zemlju. Dakle, gospodin \u0110ukanovi\u0107 je to \u017eelio. Stoga je \u010dudno da se on sada \u017eali zbog ruskog uplitanja s obzirom da je to dugogodi\u0161nji trend.<\/p>\n
Drugo, postoji i politi\u010dka i strate\u0161ka dimenzija. Rusija je definitivno protiv ulaska bilo koje zemlje sa ovih prostora u NATO. Zbog toga je uostalom i izbio sukob u Gruziji. To je, izme\u0111u ostalog, i uzrok sukoba u Ukrajini.<\/p>\n
Naravno, Balkan nije u prvoj liniji prioriteta za Rusiju kao zemlje sa prostora biv\u0161eg Sovjetskog Saveza. Me\u0111utim, kad god joj se uka\u017ee prilika da se umije\u0161a, ona nastoji da je iskoristi u odmjeravanju sa Zapadom. Odnosi Moskve sa Va\u0161ingtonom i Briselom su zategnutiji nakon ruske aneksije Krima. To jo\u0161 nije dostiglo razmjere Hladnog rata kao prije nekoliko decenija, ali su njihovi odnosi sve napetiji\u201d, ka\u017ee Petri\u010d.<\/p>\n
On veli i da je NATO zabrinut zbog situacije u Crnoj Gori, \u201cimaju\u0107i u vidu nekada\u0161nje prijateljske odnose Podgorice i Moskve\u201d.<\/p>\n
\u201cNe zna se da li i u kojoj mjeri pojedine crnogorske strukture i dalje sara\u0111uju sa ruskim. Stoga je opravdan oprez u NATO-u kada je re\u010d o bezbjednosnim pitanjima u Crnoj Gori. Zbog toga, kao \u0161to sam rekao, bez transparentnosti i demokratske odgovornosti ne\u0107e biti istinske prilike za pozitivan razvoj u ovoj zemlji\u201d, kazao je Petri\u010d.<\/p>\n
On ka\u017ee da bi, kada je rije\u010d o regionalnoj bezbjednosti, \u201cbilo veoma va\u017eno da zemlje poput Crne Gore u\u0111u u NATO i na kraju u EU, za \u0161ta postoji jasna perspektiva\u201d. \u201cMe\u0111utim\u201d, ka\u017ee on, \u201cpreduslov za prijem je demokratska odgovornost u dr\u017eavnim institucijama i vladi. Dakle, da postanu demokratska dru\u0161tva nalik na zapadna \u0161to bi omogu\u0107ilo i njihov ekonomski napredak. To \u0107e biti veoma te\u0161ka odluka za \u010dlanice NATO-a. S jedne strane, da sprije\u010de uticaj Rusije i, istovremeno, podstaknu reforme u Crnoj Gori”, rekao je Petri\u010d u intervjuu za RSE.<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" \u0110ukanovi\u0107 je predugo na vlasti i sa nekim od najbli\u017eih ortaka zloupotrebljava politi\u010dki polo\u017eaj za li\u010dnu materijalnu korist<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-191807","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/191807","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=191807"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/191807\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=191807"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=191807"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=191807"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}