{"id":191451,"date":"2015-10-26T08:13:37","date_gmt":"2015-10-26T07:13:37","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=191451"},"modified":"2015-10-26T08:13:37","modified_gmt":"2015-10-26T07:13:37","slug":"stvaranje-europe-odozdo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/10\/26\/stvaranje-europe-odozdo\/","title":{"rendered":"Stvaranje Europe odozdo"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161u: Davor Konjiku\u0161i\u0107 i <\/strong><\/em>
\n \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Rade Dragojevi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

\"alternativniCalais je grad na sjeveru Francuske, smje\u0161ten na naju\u017eem dijelu kanala La Manche: najbli\u017ea je kontinentalna to\u010dka prema britanskom otoku, u njemu \u017eivi sedamdesetak hiljada stanovnika, a poznat je i po povijesnoj ulozi u brojnim ratovima, od Stogodi\u0161njega do Drugoga svjetskoga. Me\u0111utim, ovoga nas puta ne\u0107e interesirati kao grad bogate pro\u0161losti, nego kao svojevrsni mostobran za hiljade i hiljade izbjeglica koji se unazad petnaestak godina, pristi\u017eu\u0107i u ovaj dio francuske Flandrije iz svojih ratovima poru\u0161enih zemalja, poku\u0161avaju domo\u0107i Dovera i Velike Britanije. Nedaleko luke Calais, naime, smje\u0161teno je privremeno \u0161atorsko naselje za izbjeglice s Bliskog istoka i iz Afrike. U \u2018D\u017eungli\u2019, kako nazivaju taj kamp, migranti podi\u017eu privremena naselja iz kojih \u2013 obi\u010dno pod okriljem no\u0107i i skriveni ispod cerada kamiona, u potpalubljima trajekata i prtlja\u017enicima automobila \u2013 poku\u0161avaju prije\u0107i stroge kontrole i prona\u0107i bolji \u017eivot na britanskom otoku.<\/p>\n

Prolazimo kroz improvizirane stambene objekte, preko blata i vode. Oko nas na stotine raznobojnih \u0161atora, koji bi iz daljine mogli nalikovati nekakvome festivalskom kampu. Unutar migrantskog logora podignute su i prve improvizirane trgovine: u jednoj od njih Ibrahim, koji je ovamo stigao prije samo 12 dana, puni ve\u0107 pripremljene listove papira duhanom. Na jednoj od sklepanih baraka netko je postavio cini\u010dan natpis \u2018Hotel\u2019, drugim se pozdravlja Amerika, mo\u017eda kao krajnji izbjegli\u010dki cilj. U kampu nazvanom \u2018D\u017eungla II\u2019 danas je vi\u0161e od \u0161est hiljada ljudi. Njihova je patnja ista kao i patnja koju proteklih mjeseci gledamo kod izbjeglica na Balkanu. Ograda i \u017eica koje okru\u017euju luku i ulaz u Eurotunel ispod La Manchea iste su kao i one podignute u Ma\u0111arskoj, Bugarskoj i Gr\u010dkoj. Za izbjeglice u Calaisu Francuska je samo tranzitna zemlja, kao \u0161to je to Ma\u0111arska izbjeglicama na balkanskoj ruti; Velika Britanija za njih je obe\u0107ana zemlja, kao \u0161to je to Njema\u010dka za \u2018na\u0161e\u2019 izbjeglice.<\/p>\n

Svake no\u0107i ljudi poku\u0161avaju presko\u010diti i probiti metalnu ogradu oko luke i obli\u017enjeg Eurotunela. Obi\u010dno se podijele u nekoliko grupa, pa se policijske snage moraju koncentrirati na odre\u0111ene to\u010dke, sve dok se jedna od nenadziranih grupa, uz vi\u0161e ili manje sre\u0107e, ne uspije probiti do tunela ili \u017eeljeznice. Nedavno je dvoje ljudi ovdje izgubilo \u017eivote. Policija i predstavnici Eurotunela tvrde da je nemogu\u0107e kontrolirati situaciju. Te\u0161ko je u srcu ekonomskog i politi\u010dkog centra Europe zamisliti kamp u kojem ljudi \u017eive u najgorim uvjetima: bez vode, u blatu, ispod krovova improviziranih potleu\u0161ica i pod \u0161atorima. Svi odavde \u017eele samo \u0161to prije oti\u0107i. Prema posljednjim vijestima, francuska je vlada odlu\u010dila rasformirati kamp u Calaisu i raseliti izbjeglice. Kako \u0107e to izgledati, tek \u0107e se vidjeti.<\/p>\n

– Na\u017ealost, ne postoji koordinacija humanitarnih organizacija na terenu. Uvjeti su, kao \u0161to i sami vidite, izuzetno lo\u0161i. Neki ljudi prisiljeni su \u017eivjeti ovdje mjesecima, \u010dak i oni koji tra\u017ee azil – \u017eali se psihologica Marchado Hernandez, volonterka s Kanarskih otoka.<\/p>\n

Primje\u0107ujemo da su ljudi u naselju grupirani prema nacionalnosti. U isto\u010dnom dijelu kampa su uglavnom Afrikanci, ljudi iz Eritreje, Sudana i Etiopije; do njih su Afganistanci, ne\u0161to dalje Sirijci, a ima i izbjeglica iz Irana i Kuvajta. Inozemne organizacije u me\u0111uvremenu su podigle crkvu, privremenu \u0161kolu, prostor za klanjanje, knji\u017enicu i improvizirane tu\u0161eve. U jednom od velikih \u0161atora okupljeni mu\u0161karci vrte kota\u010de prera\u0111enih bicikala, \u010dija dinama tako pune mobitele. Ti\u0161ina i neugoda dok kroz kamp prolazi dvadeset francuskih \u017eandara pod punom ratnom opremom i s dugim cijevima.<\/p>\n

Iz Calaisa odlazimo u Bruxelles, gdje se odvijaju prve pripreme za sastanak \u010delnika EU-samita, odnosno sastanak Europskog vije\u0107a na kojem su se, uz ostalo, trebali donijeti zaklju\u010dci o deportaciji oko 400.000 ekonomskih migranata. Kao kontrapolitika, tih su se dana u Bruxellesu odr\u017eavale demonstracije i sastanci brojnih socijalnih pokreta, lijevih politi\u010dkih stranaka i sindikata iz cijele Europe, pod zajedni\u010dkim nazivom OX15 \u2013 na tom svojevrsnom alter-samitu pod parolama \u2018Oxy! Basta! Enough! Izgradimo druk\u010diju Europu!\u2019 demonstriralo se protiv trgovinskih sporazuma izme\u0111u SAD-a i EU-a, dakle protiv TTIP-a i CETA-e, protiv mjera \u0161tednje i protiv antiimigracijske politike Unije, a skup je iskori\u0161ten i da se sve te lijeve europske politi\u010dke energije poku\u0161aju usmjeriti prema, kako je pisalo na pozivu organizacije Blockupy, \u2018europeizaciji gr\u010dkog NE\u2019 politici Trojke.<\/p>\n

Za razliku od uglavnom humanitarnog narativa koji se koristi u Hrvatskoj, aktivisti su u Bruxellesu govorili o prijekoj potrebi da se situacija sagleda politi\u010dki.<\/p>\n

– Ovo \u0161to danas radi Ma\u0111arska jednako je politici koju ve\u0107 dulje provode \u0160panjolska i Francuska – ka\u017ee europarlamentarac Miguel Urban iz \u0161panjolskog Podemosa.<\/p>\n

– Moramo se suprotstaviti ideji granatiranja brodova kojima migranti putuju za Europu. Ne smijemo prihvatiti la\u017enu razliku izme\u0111u izbjeglica i ekonomskih migranata. Uspostavljanjem tzv. hotspotova zapo\u010det \u0107e i deportacije ljudi koji nisu pobjegli isklju\u010divo zbog rata. Ne smijemo na to pristati i moramo tra\u017eiti adekvatno rje\u0161enje kako da direktnim akcijama utje\u010demo na takvu politiku. Ne smijemo dopustiti da centri za prihvat izbjeglica do\u0111u u ruke privatnih kompanija, \u0161to se ve\u0107 nagovje\u0161tava. Europa priprema teren za dolazak desnice. Kad govorimo o migrantima, moramo biti svjesni da zapravo govorimo o radnicima – nastavlja Urban.<\/p>\n

Migracije postaju najva\u017enijom temom kako unutar centralnoga europskoga politi\u010dkog diskursa tako i unutar europskih socijalnih pokreta, \u010diji je jedan dio bio i u Bruxellesu. Ovdje vi\u0161e nitko ne govori o humanitarnoj krizi, nego o krizi \u0160engenskog i Dablinskog sporazuma, odnosno o krizi Europske unije, koja je mo\u017eda i u najdubljim problemima od svog nastanka. Upravo na pitanju migracija i izbjeglica u Bruxellesu su kao nikad dosad bile vidljive sve politi\u010dke dubioze, neslaganja i sukobi izme\u0111u sjevera i juga, izme\u0111u bogatijih i siroma\u0161nijih dr\u017eava, izme\u0111u centra i periferije. Stoga nije \u010dudno da se \u010delnici EU-a nisu uspjeli dogovoriti ni\u0161ta konkretno po tom pitanju. Jedino su se slo\u017eili s potkupljivanjem Turske, odnosno pristali su na njema\u010dki plan da se toj zemlji, kao nagrada za budu\u0107e interniranje izbjeglica, ponudi financijski poticaj od preko tri milijarde eura, mogu\u0107nost bezviznog putovanja za njezine gra\u0111ane od 2016. i nastavak obustavljenih pregovora o \u010dlanstvu u EU-u.<\/p>\n

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je da je namjera \u010delnika EU-a da oko dva milijuna sirijskih izbjeglica ostane u Turskoj, dr\u017eavi koja bi mogla uskoro dobiti status \u2018sigurne zemlje\u2019, iako je u njoj samo na nedavnim mirovnim demonstracijama ubijeno vi\u0161e od stotinu ljudi, a dr\u017eavna represija je ja\u010da nego ikad. Istovremeno, to je zemlja s izuzetno lo\u0161im tretmanom tra\u017eitelja azila.<\/p>\n

Restriktivna politika prema izbjeglicama i dalje se nastavlja. Kao \u0161to je ostao nedirnut i konsenzus prema kojem ja\u010daju mjere za\u0161tite vanjskih granica EU-a, posljedica \u010dega je dodatno financiranje FRONTEX-a, koji u tu svrhu tra\u017ei novih 775 zaposlenika. Dakle u predstoje\u0107em razdoblju mo\u017eemo o\u010dekivati masovne deportacije svih onih koji budu progla\u0161eni nepo\u017eeljnima, a prije svega se pod tim podrazumijevaju ljudi koji se smatraju ekonomskim migrantima ili oni koji su pobjegli od pogubnih posljedica klimatskih promjena. Istovremeno, dr\u017eave na europskoj periferiji, u zamjenu za investicije i druge razli\u010dite povlastice, preuzet \u0107e ulogu tzv. hotspotova, u kojima \u0107e migranti biti zadr\u017eavani mimo svoje volje i naj\u010de\u0161\u0107e bez adekvatne za\u0161tite.<\/p>\n

Njema\u010dka vrlo dobro zna da od svega toga u kona\u010dnici mo\u017ee profitirati, prakti\u010dki pokrenuti novi akumulacijski ciklus, ovaj put oslonjen na jeftinu izbjegli\u010dku radnu snagu. Hotspotovima se ponajprije protive Talijani, koji su jasno izjavili da ne \u017eele \u2018koncentracijske logore\u2019 na svom teritoriju. Unato\u010d talijanskom nezadovoljstvu, prvi bi takvi logori, u kojem \u0107e svi migranti biti registrirani primjenom punoga biometrijskog tretmana, bili smje\u0161teni upravo na talijanskom otoku Lampedusi i na gr\u010dkom Lezbosu.<\/p>\n

Na briselskim je ulicama za trajanja EU-samita nivo sigurnosti podignut do maksimuma. Bila je jasno vidljiva sva arhitektura europske politi\u010dke i policijske mo\u0107i, na svakom su koraku bile metalne prepreke s bodljikavom \u017eicom povezane lancima, kamioni s vodenim topovima i vojska s dugim cijevima. Da, ista ona vojska kakva je na ma\u0111arskoj granici, ovdje je bila na ulicama oko zgrade Europske komisije i obli\u017enjih kompanija: grad su nadlijetali helikopteri, a svaku aktivnost pratili su policajci u civilu i nadzirale kamere.<\/p>\n

U sklopu alter-samita odr\u017ean je i Europski mar\u0161, na kojem je nekoliko hiljada demonstranta pro\u0161lo ispred klju\u010dnih adresa briselske administracije. Zaustavili su se posebno pred ambasadama Turske i Njema\u010dke, \u010dime se \u017eeljela istaknuti negativna uloga kancelarke Angele Merkel i predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana u izbjegli\u010dkoj krizi. Naime, kancelarka nije samo stala na obe\u0107anjima da \u0107e zapo\u010deti s deportacijama, nego su prvi avioni s nesretnim migrantima ve\u0107 vra\u0107eni iz Njema\u010dke u Tursku i u neke balkanske zemlje. Erdogan je pak negativac radi brutalne politike slu\u017ebene Ankare prema izbjeglicama iz Sirije.<\/p>\n

Sedmodnevni alter-samit obuhvatio je i akciju tijekom utakmice Belgija \u2013 Izrael, igrane tih dana, a protiv izraelske politike prema Palestincima. Na brojnim mjestima u gradu odr\u017eavali su se skupovi, razgovori i diskusije na spomenute teme, a vrhunac je bio 15. listopada, kad su na nekoliko sati blokirani neki dijelovi grada, ponajvi\u0161e oni u kojima su zgrade EU-administracije. Osim medijskog odjeka, poku\u0161aja animiranja ljudi za nove politike i homogenizaciju europskih socijalnih pokreta, rezultat alter-samita su i 104 uhap\u0161ena demonstranta.<\/p>\n

Pred nama je, o\u010dito, vrijeme formiranja novih saveza unutar europskih socijalnih pokreta, \u0161to bi moglo rezultirati dosad nevi\u0111enom politi\u010dkom frontom s ciljem, kako pi\u0161e u jednom pozivu na akciju, stvaranja Europe odozdo.<\/p>\n

Kontrapress<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na alter-samitu u Bruxellesu mar\u0161iralo se pod parolama \u2018Oxy! Basta! Enough! Izgradimo druk\u010diju Europu!\u2019 <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-191451","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/191451","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=191451"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/191451\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=191451"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=191451"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=191451"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}