{"id":191232,"date":"2015-10-24T08:28:35","date_gmt":"2015-10-24T06:28:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=191232"},"modified":"2015-10-24T08:28:35","modified_gmt":"2015-10-24T06:28:35","slug":"rumi-islam-i-zapad","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/10\/24\/rumi-islam-i-zapad\/","title":{"rendered":"Rumi, Islam i Zapad"},"content":{"rendered":"<div id=\"attachment_191233\" style=\"width: 310px\" class=\"wp-caption alignleft\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-191233\" class=\"size-medium wp-image-191233\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/Mehmed-Slezovi\u0107-300x220.jpg\" alt=\"Mehmed Slezovic (29)\" width=\"300\" height=\"220\" \/><p id=\"caption-attachment-191233\" class=\"wp-caption-text\">Mehmed Slezovic (29)<\/p><\/div>\n<p><em><strong>Autor: Mehmed Slezovi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Postoji jedna velika iluzija o jedinstvu islama kao religije, kulture i civilizacije. Kao politi\u010dka, kulturna, verska i ekonomska celina postojao je u jednom kratkom periodu (800-850).<\/p>\n<p>Na vrhuncu kao politi\u010dko carstvo, islam je bio samo religija Arapa u ekspanziji. Kada je bio na vrhuncu kao kultura, vera i zajednica, politi\u010dki se ve\u0107 raspao (X-XII vek). Pro\u0161iriv\u0161i se na daleka podru\u010dja od Indonezije do Kine, indijskog poluostrva i Male Azije, Balkana i Afrike, neminovno je menjao na\u010din \u017eivota koji mu je izvorno svojstven. Danas je to ogromna aglomeracija ljudi raznih nacija i kultura rasa i boje ko\u017ee .<\/p>\n<p>Op\u0161ti je stav da danas u savremenom svetu islama postoje tri centra, iliti tri stava koji trasiraju dalja kretanja islama, me\u0111usobno rivalskih pozicija. Na prvom mestu je sunitska Saudijska Arabija sa svetim mestima Meke i Medine koja promovi\u0161e vehabijsko shvatanje islama. Na drugom mestu je \u0161iitski Iran sa islamskom revolucijom i naravno savremena Turska, sekularna prozapadno orijentisana demokratija koja plasira laicizam. Te\u0161ko da bi se na\u0161la li\u010dnost koju bi svi podjednako prihvatali. \u010cak su se ove tri skupine podelile i po svom odnosu kada je Poslanik islama u pitanju. \u0160iiti su kao svog prvog imama prihvatili \u010detvrtog Halifu Aliju Ibn Abu Taliba, Muhamedovog zeta i ro\u0111aka i njegovu porodicu u\u010dinili svojim imamima, daju\u0107i im neku vrstu prvenstva \u010dak i u odnosu na Muhameda. Saudijski vehabizam, \u010duvar svetih mesta Meke i Medine, poru\u0161io je sve istorijske monumente vezane za Muhameda i njegovu misiju li\u0161avaju\u0107i islam njegove istori\u010dnosti. Turska je zahvaljuju\u0107i Ataturkovim prozapadnim reformama i\u0161la putem postizanja harmoni\u010dnih odnosa islamskih i zapadnih vrednosti.<\/p>\n<p>Me\u0111utim li\u010dnost velikog pesnika i mudraca, Mevlanu D\u017eelaludina Rumija svi smatraju svojim. Iranci po osnovu njegovog ro\u0111enja i jezika na kojem je pisao, Turci po mestu gde je proveo najve\u0107i deo svog \u017eivota i rada i trajnog uticaja na tursku kulturu a Arapi po osnovi njegove geneologije jer se na njenom po\u010detku nalazi ime Abu Bekra, prvog islamskog halife. Tako Rumi spaja ove tri velike aglomeracije muslimana. Ime Rumi dobio je po mestu u kojem je \u017eiveo, Maloj Aziji koja je pripadala Rimljanima, pa bi u prevodu zna\u010dilo Rimljanin, \u0161to bi moglo posredno da se razume i kao neko ko pripada zapadnoj &#8211; hri\u0161\u0107anskoj sferi. Sem \u0161to povezuje ove blokove islamskog sveta, Rumi povezuje islamski svet sa zapadom &#8211; hri\u0161\u0107anskim. Danas je to jedan od naj\u010ditaniji pesnika na Zapadu \u010dija se dela \u0161tampaju u ogromnim tira\u017eima. Zapad razume njegovu poruku i prihvata je.<\/p>\n<p>Ogromno Rumijevo delo pru\u017ea sliku jednog druga\u010dijeg vi\u0111enja islama ne samo u odnosu na pomenuta tri usmerenja, ve\u0107 i odnosu na sve ono \u0161to je pro\u0161lo tokom 14 vekova islamske istorije. Treba re\u0107i da Rumi nije pravio nikakav, niti verski niti filozofski sistem. On je bio samo mistik koji se pesni\u010dki izra\u017eava. Ono \u0161to daje poseban pe\u010dat njegovom shvatanju vere je sistem ideja koje je naro\u010dito razvio. To su na prvom mestu shvatanje ljubavi kao univerzalnog kosmi\u010dkog principa, tolerancija, verska i svaka druga, shvatanje same su\u0161tine egzistencije i evolucije, princip kretanja koji je u osnovi \u017eivota koje se onda nu\u017eno opire svakoj dogmi i gde su ljudsko i bo\u017eansko u skladu kojim kona\u010dno biva obuhva\u0107eno beskona\u010dnim. Otuda je vera stvar li\u010dnog iskustva koje izdr\u017eava ispit razuma. Rumi je primer li\u010dnog preobra\u017eaja akademskog teologa u ekstati\u010dkog mistika. On nagla\u0161ava ovaj momenat preobra\u017eaja materije pa je \u010dovek otvoren da prevazi\u0111e i svoju ljudsku prirodu i ostvari viziju savr\u0161enog \u010dove\u010danstva koje posti\u017ee jedinstvo sa Bogom. Otuda i jedno shvatanje \u017eivota ne kao iluzije ve\u0107 Ve\u010dne zbilje dok se samo o smrti mo\u017ee govoriti kao iluziji. Ideja savr\u0161enog \u010doveka nije nedosti\u017eni ideal ve\u0107 potencija koja postoji u svakoj jedinki.<\/p>\n<p>Kuran nagla\u0161ava potrebu promene naroda kao osnovu za promenu njegove sudbine. Rumi u\u010di da ove promene po\u010dinju od jedinke kao uslov promene kolektiva. Zapad sa svojom individualisti\u010dkom kulturom prihvata ovu poruku i stoga razume Rumija. Razume i njegovu univerzalnost u tuma\u010denju religije ne kao dogme ve\u0107 li\u010dnog napora da se sopstveni \u017eivot uskladi sa univerzalnim i Apsolutnim. Savremeni islamski svet mahom odbacuje sufizam. Rumija shata kao velikog pesnika i mudraca ali malo razume slobode njegovog mi\u0161ljenja . Pre bi se reklo zbog njegove nesporne veli\u010dine, toleri\u0161e ih.<\/p>\n<p>Danas postoje velike barijere me\u0111usobnog civilizacijskog razumevanja izme\u0111u Islama i Zapada. One poti\u010du iz razli\u010ditih vizura kojim svaki od ovih svetova do\u017eivljava sebe i vidi onog drugog. Islam sebe do\u017eivljava kao izgnanika iz istorijskih procesa hrane\u0107i se slikom negda\u0161nje slave i uspeha, veruju\u0107i u jedinu mogu\u0107u ispravnost objave koju kao istinu poseduje. Zapad na islam gleda kao na svet nemo\u0107an da se transformi\u0161e i reformi\u0161e u skladu sa savremeno\u0161\u0107u. Ono \u0161to se promenilo je \u010dinjenica da to vi\u0161e nisu svetovi koji stoje jedan naspram drugog. Islam i Zapad su danas izme\u0161ani u jedinstvenom globalnom selu, i vreme je da nau\u010de da \u017eive ne samo jedan pored drugog ve\u0107 jedan sa drugim. U tom smislu Rumijeva uloga je ogromna. Univerzalizam koji je ugra\u0111en u njegovu poruku ukupnom \u010dove\u010danstvu i svakom pojedincu iskazanom kroz onaj poznati poziv &#8220;do\u0111i, ma ko da si&#8230;&#8221; ne prestaje da vr\u0161i humanu funkciju me\u0111usobnog upoznavanja, razumevanja i dijaloga na putu ka boljem svetu i plemenitijem \u010dove\u010danstvu.<\/p>\n<p><em>*Autor je akademski slikar i univerzitetski profesor iz Novog Pazara<\/em><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.danas.rs\/dodaci\/nedelja\/rumi_islam_i_zapad.26.html?news_id=310118\" target=\"_blank\">Danas<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Islam i Zapad su danas izme\u0161ani u jedinstvenom globalnom selu, i vreme je da nau\u010de da \u017eive jedan sa drugim<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-191232","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/191232","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=191232"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/191232\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=191232"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=191232"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=191232"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}