![\"stariji\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/06\/stariji.jpg\")
Stru\u010dnjaci su poku\u0161ali da odgonetnu \u0161ta uti\u010de na dugovje\u010dnost i o\u010diglednu razliku koja postoji izme\u0111u polova.<\/p>\nStru\u010dnjaci su poku\u0161ali da odgonetnu \u0161ta uti\u010de na dugovje\u010dnost i o\u010diglednu razliku koja postoji izme\u0111u polova.<\/p>\n
Po pitanju dugovje\u010dnosti, mu\u0161karci su, definitivno, izvukli deblji kraj. Gotovo u cijelom svijetu \u017eene \u017eive du\u017ee od pripadnika ja\u010deg pola. Iako je ova \u010dinjenica poznata ve\u0107 decenijama, nau\u010dnici su tek nedavno poku\u0161ali da objasne zbog \u010dega je to tako, i da li nekako mo\u017ee da se promijeni.<\/p>\n
Dje\u010daci, \u010dim se rode, mogu da ra\u010dunaju s tim da \u0107e \u017eivjeti oko tri godine kra\u0107e od djevoj\u010dica koje su na svijet do\u0161le istog dana kada i oni.<\/p>\n
\u0408edna od prvih pretpostavki je bila da su mu\u0161karci sami odgovorni \u0161to umiru ranije. Bilo da rade u rudniku ili obra\u0111uju zemlju, izlo\u017eeni su dodatnom stresu i raznim povredama, \u0161to ih sve susti\u017ee kasnije u \u017eivotu. Posljednje decenije su osporile ovu teoriju, jer se odnos po pitanju dugovje\u010dnosti nije promijenio, iako i mu\u0161karci i \u017eene uglavnom dane provode isto – sjede\u0107i na poslu, u prevozu, kod ku\u0107e.<\/p>\n
To zna\u010di da razlika u du\u017eini \u017eivota ostaje nepromijenjena uprkos zna\u010dajnim \u017eivotnim promjenama. U \u0160vedskoj, na primjer, podaci pokazuju da je jo\u0161 1.800. godine o\u010dekivana du\u017eina \u017eivota na ro\u0111enju za \u017eene bila 33 godine, a za mu\u0161karce 31 godina. Danas se predvi\u0111a da \u0107e \u017eene \u017eivjeti 83,5, a mu\u0161karci 79,5 godina. U oba slu\u010daja \u017eene \u017eive oko pet odsto du\u017ee od mu\u0161karaca.<\/p>\n
Ne mo\u017ee da se doka\u017ee ni pretpostavka da mu\u0161karci vi\u0161e “o\u0161te\u0107uju” organizam, ali faktori kao \u0161to su pu\u0161enje, pijenje alkohola i gojaznost mogu djelimi\u010dno da objasne za\u0161to ovaj problem varira u razli\u010ditim zemljama. Recimo, Rusi umiru 13 godina ranije od Ruskinja, djelimi\u010dno i zbog toga \u0161to vi\u0161e pu\u0161e i piju.<\/p>\n
– Odgovor je, izgleda, u evoluciji – ka\u017ee Tom Kirkvud, koji je prou\u010davao biolo\u0161ku osnovu starenja u Univerzitetu Njukastl u Velikoj Britaniji. – Naravno, okru\u017eenje i na\u010din \u017eivota imaju zna\u010daj, ali ima ne\u0161to jo\u0161 dublje \u0161to je ugra\u0111eno u na\u0161u biologiju. Mnogo je potencijalnih mehanizama, po\u010dev\u0161i od DNA lanca, i hromozoma koji se nalaze u svakoj \u0107eliji.<\/p>\n
Hromozomi su uvijek u paru, i dok \u017eene imaju dva x hromozoma, mu\u0161karci imaju x i y. Ova razlika mo\u017ee neznatno da uti\u010de na na\u010din starenja \u0107elija. Kako imaju dva x hromozoma, \u017eene imaju dvije kopije svakog gena, imaju rezervu ako jedan nije dobar. Mu\u0161karci nemaju ovakav “bek ap”, i ako \u0107elije vremenom po\u010dnu pogre\u0161no da rade, pove\u0107ava se i rizik od nastanka oboljenja.<\/p>\n
Hipoteza o \u017eenskom srcu temelji se na ideji da ono pove\u0107ava efikasnost u drugoj polovini menstrualnog ciklusa. To donosi benefit kao neka vrsta modernog treninga. Rezultat toga je smanjeni rizik od kardiovaskularnih bolesti kasnije u \u017eivotu.<\/p>\n
Potencijalni problem mo\u017ee da bude i visina, mu\u0161karci su vi\u0161i od \u017eena, a vi\u0161i ljudi imaju vi\u0161e \u0107elija u tijelu, \u0161to zna\u010di da imaju ve\u0107i rizik od nastanka mutacija. Ve\u0107a tijela, tako\u0111e, sagorijevaju vi\u0161e energije, \u0161to mo\u017ee da pove\u0107a “habanje” tkiva.<\/p>\n
Ipak, mnogi stru\u010dnjaci smatraju da je pravi uzrok razlike u dugovje\u010dnosti testosteron. Dokaz za to poti\u010de iz Carskog suda \u010cosun dinastije u Koreji. Korejski nau\u010dnik Han-Nam Perk prou\u010davao je podatke zabilje\u017eene u 19. vijeku, o 81 evnuhu kojem su testisi uklonjeni prije puberteta. Njegova analiza ukazuje da su evnusi \u017eivjeli oko 70 godina, dok su ostali mu\u0161karci koji su prolazili kroz sud do\u017eivjeli oko 50 godina.<\/p>\n
– Ta\u010dni razlozu su i dalje nevidljivi, ali definitivno, \u0161teta mo\u017ee da nastane na kraju puberteta – objasnio je Dejvid Gem iz Koled\u017e univerzitetu u Londonu. Kao primjer naveo je slu\u010daj pacijenata sa poreme\u0107ajem mentalnog zdravlja, koji su boravili u institucijama u USA u prvoj polovini 20 vijeka. Nekolicina je prisilno kastrirana kao dio tretmana, i isto kao i korejski evnusi, \u017eivjeli su du\u017ee od ostalih pacijenata, ali samo ako su bili sterilisani prije 15. godine.<\/p>\n
Prednost \u017eena je i u tome \u0161to ih \u0161titi hormon estrogen, koji se smatra antioksidantom, i bri\u0161e efekat toksi\u010dnih supstanci koje izazivaju stres u \u0107elijama. Na \u017eivotinjskim eksperimentima je pokazano da su \u017eenke kojim su uklonjeni polni organi i nisu imale estrogen, \u017eivjele kra\u0107e od onih koje nisu bile operisane, \u0161to je potpuno suprotno od sudbine mu\u0161karaca evnuha.<\/p>\n
novosti.rs<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Stru\u010dnjaci su poku\u0161ali da odgonetnu \u0161ta uti\u010de na dugovje\u010dnost i o\u010diglednu razliku koja postoji izme\u0111u polova. Po pitanju dugovje\u010dnosti, mu\u0161karci su, definitivno, izvukli deblji kraj. Gotovo u cijelom svijetu \u017eene \u017eive du\u017ee od pripadnika ja\u010deg pola. Iako je ova \u010dinjenica poznata ve\u0107 decenijama, nau\u010dnici su tek nedavno poku\u0161ali da objasne zbog \u010dega je to tako, […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-190869","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/190869","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=190869"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/190869\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=190869"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=190869"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=190869"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}