{"id":190852,"date":"2015-10-19T08:00:11","date_gmt":"2015-10-19T06:00:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=190852"},"modified":"2015-10-18T23:21:04","modified_gmt":"2015-10-18T21:21:04","slug":"mi-smo-inverzija-neoliberalnog-projekta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/10\/19\/mi-smo-inverzija-neoliberalnog-projekta\/","title":{"rendered":"Mi smo inverzija neoliberalnog projekta"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Autorka: Tamara Bakovi\u0107 Jad\u017ei\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-medium wp-image-190853 alignleft\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/Luka-Mesec-300x220.jpg\" alt=\"Luka Mesec\" width=\"300\" height=\"220\" \/>\u200bInicijativa za demokratski socijalizam (IDS) je jedina stranka u regionu koja je sa levim programom, zasnovanim na principima demokratske participacije u politici i ekonomiji, kao i na demokratski planiranoj proizvodnji, uspela da u\u0111e u nacionalni parlament. Ova \u010dinjenica sama po sebi nije nu\u017eno i pokazatelj realnih snaga ili razvijenosti levice u nekoj dr\u017eavi, ali svakako predstavlja jedan politi\u010dki pomak koji mo\u017ee voditi ka razvoju nove socijalisti\u010dke politike i organizacionih kapaciteta. Razvoj koji je slovena\u010dka levica pro\u0161la u prethodnih nekoliko godina, od studentsko-teorijskih kru\u017eoka i projekata preko u\u010de\u0161\u0107a na radni\u010dkim protestima i pokretima do formiranja stranke IDS potom izborne koalicije Zdru\u017eena levica i kona\u010dnog ulaska u parlament, svakako je zna\u010dajna epizoda u razvoju nove levice u regionu. O ovim temama je nedavno na konferenciji u organizaciji Levog samita Srbije govorio <strong>Luka Mese<\/strong>c, \u0161ef poslani\u010dke grupe Zdru\u017eene levice u parlamentu Slovenije, sa kojim smo tom prilikom razgovarali.<\/p>\n<ul>\n<li>Na konferenciji Levog samita Srbije, rekao si da je na politi\u010dki uticaj koji IDS sada u\u017eiva u Sloveniji presudno uticalo va\u0161e u\u010de\u0161\u0107e u protestima koji su se de\u0161avali \u0161irom dr\u017eave tokom 2012. i 2013. godine\u2026<\/li>\n<\/ul>\n<p>Tokom te dve godine imali smo na vlasti desnicu pod vo\u0111stvom Janeza Jan\u0161e, koji je na neki na\u010din, poku\u0161ao da postane slovena\u010dki Orban ili Nikola Gruevski. Kada to ka\u017eem, mislim na isti autoritarni na\u010din vladanja, vrlo agresivne neoliberalne politike i agresivne mere \u0161tednje. Njegov nastup je bio gotovo diktatorski, a povrh svega, dr\u017eava je u tom periodu skliznula u drugu ekonomsku recesiju. Nezadovoljstvo ljudi bilo je toliko jako, da smo u Sloveniji prvi put nakon raspada Jugoslavije imali potpuno spontane proteste koje nisu organizovali ni sindikalne centrale, ni politi\u010dke partije.<\/p>\n<ul>\n<li>\u0160ta je bio okida\u010d da ljudi po\u010dnu da se okupljaju na ulicama? Sa kojih je sve strana dolazilo nezadovoljstvo?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Mi smo u Sloveniji jo\u0161 2010. i 2011. imali aktuelnu blokadu Filozofskog fakulteta i okupaciju Ljubljanske berze, \u0161to je bio direktan uticaj Occupy pokreta. U okupacijama su u\u010destvovali studenti, anarhisti i mi smo bili tamo. \u0160to se ti\u010de protesta 2012. godine, mislim da je to bila malo druga\u010dija situacija, koja je generisana zbog nezadovoljstva tada\u0161njom vla\u0161\u0107u. Me\u0111utim, konkretan okida\u010d za proteste bio je mariborski gradona\u010delnik Franc Kangler. Tamo su se dogodili prvi masovni protesti, agresivni protesti protiv vlasti, jer je tamo\u0161nja gradska vlast postavila mnogo radara za nadzor saobra\u0107aja, a gradona\u010delnik je potpisao ugovor s privatnom firmom koja je postavljala radare da 97 posto prihoda od napla\u0107enih kazni odlazi njima. Mislim da je samo u prvoj nedelji od postavljanja ovog nadzornog sistema pet hiljada ljudi dobilo kazne, i to je ono \u0161to je bilo okida\u010d za izlazak na ulicu. Protesti su se vrlo brzo preselili iz Maribora u Ljubljanu i u druge ve\u0107e gradove.<\/p>\n<ul>\n<li>Po\u0161to si rekao da je jedan deo nezadovoljstva generisan i na fakultetima, koji su bili zahtevi studenata, \u010dime su oni bili nezadovoljni?<\/li>\n<\/ul>\n<p>U tom trenutku smo i mi bili deo studentskog pokreta, poku\u0161ali smo da artikuli\u0161emo poziciju na\u0161e generacije u novom sistemu. Jer mi smo najverovatnije prva generacija posle Drugog svetskog rata koja \u0107e \u017eiveti lo\u0161ije od svojih roditelja. Svi mladi to na neki na\u010din ose\u0107aju, dok studira\u0161 to je otprilike \u010detiri do pet godina socijalne sigurnosti, relativne bezbednosti i neke dru\u0161tvene legitimnosti, u smislu \u201eja sam student, ja sam na neki na\u010din produktivan \u010dlan ovog dru\u0161tva\u201c. Ali posle fakulteta nema posla za mlade ljude, ne mo\u017ee se re\u0161iti stambeno pitanje i studije se sve vi\u0161e napla\u0107uju. Sada se doktorske studije pla\u0107aju.<\/p>\n<ul>\n<li>Osnovne studije su i dalje besplatne?<\/li>\n<\/ul>\n<p>To je i dalje besplatno, da.<\/p>\n<p>Drugi problem je prekarnost. Kod nas je najvi\u0161i postotak mladih ljudi ispod trideset godina unutar EU koji pre\u017eivljavaju od rada preko studentskih zadruga. I to je bio otprilike horizont oko kojeg smo artikulisali zahteve. Zna\u010di, uslovi studiranja, borba protiv privatizacije i za demokratizaciju univerziteta i procesa studiranja. Onda, borba protiv prekarnosti i borba za socijalnu bezbednost, borba za mogu\u0107nost nekog samostalnog \u017eivota.<\/p>\n<ul>\n<li>Na konferenciji si rekao, da su ljudi bili vrlo iznena\u0111eni \u0161to se na protestu pojavljuju neki mladi ljudi koji u stvari zahtevaju potpuni politi\u010dki zaokret. Kakve su bile reakcije, je li desnica poku\u0161ala da \u0161iri paniku?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Na prvim protestima ja sam \u010ditao manifest za demokratski socijalizam. Ljudi su aplaudirali i vikali: \u201eTo! Kona\u010dno alternativa!\u201d. Posle toga smo postali veoma zanimljivi posebno levoj i levo-liberalnoj javnosti, ali i medijima. Naravno, s druge strane, desnica je bila histeri\u010dna. Oni su mislili ne\u0161to kao: \u201eMi poku\u0161avamo da istrebimo duh socijalizma i komunizma ve\u0107 dvadesetak godina iz ovog prostora, a sad imamo neke klince koji su odrasli u na\u0161em sistemu i oni govore da je socijalizam budu\u0107nost\u201c. Njima ni\u0161ta nije bilo jasno. I stvarno ako pogledamo kretanje politi\u010dkih snaga u Sloveniji, na\u0161 potez zaista ispada iz ustaljenog toka. Jer mi smo u Sloveniji imali neki oblik postepene tranzicije iz socijalizma. Kada smo imali prve izbore, 1990. godine, svi su poku\u0161ali, pa i desnica, da se predstave kao socijaldemokrate. Od reformisane Komunisti\u010dke partije, koja se predstavljala kao socijaldemokratska, do Janeza Jan\u0161e i Jo\u017ee Pu\u010dnika. Me\u0111utim kasnije je to oti\u0161lo samo jo\u0161 dalje desno, u neoliberalizam. Zapravo, sve se iz socijalizma pretvorilo u socijaldemokratiju, a onda u neoliberalizam. Tako da smo mi 2012. godine napravili jedan veliki zaokret, a desnici uop\u0161te nije bilo jasno kako je to mogu\u0107e.<\/p>\n<ul>\n<li>Postoje li poku\u0161aji da se IDS politi\u010dki diskredituje na osnovu toga \u0161to ga \u010dine prete\u017eno mla\u0111i ljudi?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Da, postoje, i to izgleda naj\u010de\u0161\u0107e vulgarno. U smislu, \u201eko su ovi klinci, da nam bilo \u0161ta pri\u010daju, oni ne znaju \u0161ta je bio socijalizam, oni nisu iskusili taj teror, oni su sanjari\u201c itd. Uglavnom se radi o takvim diskursima od strane desnice.<\/p>\n<ul>\n<li>Govorio si i o tome da su vam mnogo pomogle leve medijske platforme, poput Mladine, ali i levo senzibilisani novinari\u2026<\/li>\n<\/ul>\n<p>Mi u Sloveniji, na sre\u0107u, jo\u0161 imamo neke levi\u010darske medije, kakva je i Mladina. Oni su uvek imali dobar odnos prema nama i mislim da imamo veoma dobru saradnju. Kada sam pri\u010dao o otvaranju prostora u mejnstrim medijima, recimo u \u010dasopisu Delo, koji je veliki slovena\u010dki medij, tu se radilo o mladim novinarima koji su otvorili stalnu rubriku \u201eAlternative\u201c. Tamo su svi pisali, od liberala, preko nekih moralista, ali i mi. Mi smo uspeli da iskoristimo ovu platformu. Tu smo polemisali s drugim pozicijama unutar intelektualne javnosti, koju je zanimalo to kako da idemo napred, i tako smo uspeli da se pozicioniramo.<\/p>\n<ul>\n<li>Zdru\u017eena levica insistira na tome da nema lidere. Koliko je te\u0161ko danas odr\u017eati politi\u010dki projekat bez lica za koji se on konkretno vezuje?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Jedna slovena\u010dka novinarka je jednom prilikom izjavila da ZL nije htela sama da odabere vo\u0111u, pa su joj ga zato mediji odabrali. Formalno nemamo vo\u0111u, Zdru\u017eena levica nema nikakvog predsednika ili hijerarhiju tog tipa. A \u0161to se ti\u010de medijskog pojavljivanja, vrlo smo personalizovana stranka i zasad se personalizacija vezujestranaka za mene. Ja to vidim kao problem. Mi moramo da izradimo vi\u0161e medijskih profila, jer na\u017ealost u senzacionalisti\u010dkom dobu u kom \u017eivimo stvari funkcioni\u0161u tako da moramo da imamo neke poznate li\u010dnosti s kojima javnost identifikuje politi\u010dki projekat.<\/p>\n<ul>\n<li>\u010cini mi se da je personalizacija politike, izme\u0111u ostalog, posledica i op\u0161teg desnog zaokreta na politi\u010dkoj sceni.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Politi\u010dki svet u Sloveniji je veoma personalizovan. Zapravo to je i\u0161lo toliko daleko da se mo\u017ee re\u0107i da je predsednik stranka. Na primer, Slovena\u010dka ljudska stranka, jedna etablirana politi\u010dka partija prisutna na politi\u010dkoj sceni zadnjih dvadeset godina, na izborima je nastupila kao Slovena\u010dka narodna stranka Radovana \u017derjava. Tako je medijski prostor poku\u0161ao da defini\u0161e i na\u0161u politiku i na\u0161u pojavnost. Oni ho\u0107e lice. \u201eKo je va\u0161 predstavnik?\u201c Dajte nam va\u0161eg predstavnika da mo\u017eemo da ga pozovemo na su\u010deljenje s ostalim predsednicima stranaka. Veliko je pitanje kako to izokrenuti. Recimo, na poslednjim izborima je pobedio Miro Cerar, \u010dija se stranka zove Stranka Mira Cerara. Njemu nije bilo potrebno ni\u0161ta osim \u0161to je iz neke slavne familije. Otac mu je bio veliki sportista, majka poznata politi\u010darka i pravnica, a on je poslednjih dvadeset godina de\u017eurni moralista. Politi\u010dki program zapravo nije ni imao, samo je rekao \u201emi \u0107emo biti centar i radi\u0107emo na politici konsenzusa\u201c. On je krajnji produkt personalizacije politike, \u010dovek je dobio 37% glasova na izborima samo zbog toga \u0161to je igrao po pravilima igre, istupio pred slovena\u010dku javnost i rekao: ja sam va\u0161 mesija.<\/p>\n<ul>\n<li>Na koji na\u010din se Zdru\u017eena levica razlikuje od ostalih parlamentarnih grupa u Sloveniji?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Mi smo inverzija neoliberalnog projekta. Kad oni ka\u017eu privatizacija, mi smo protiv privatizacije i za dru\u0161tveno upravljanje. Kad oni ka\u017eu da moramo da pobolj\u0161amo korporativno upravljanje, \u0161to bi zna\u010dilo vi\u0161e mo\u0107i u rukama vlasnika i menad\u017eera, mi ka\u017eemo ne, nama treba ekonomska demokratija. Kad oni ka\u017eu treba nam vi\u0161e tr\u017ei\u0161ne deregulacije, mi ka\u017eemo ne, jer privreda treba da slu\u017ei potrebama ljudi, nama treba vi\u0161e regulacije. Kad oni ka\u017eu da treba da sledimo upute Brisela, Merkelove i \u0160ojblea, mi ka\u017eemo ne, nama treba nezavisna pozicija u svetu. To su su\u0161tinski inverzne politike od onih koje imaju druge stranke.<\/p>\n<ul>\n<li>Kada si govorio o strategiji IDS-a, spomenuo si tri koalicije koje ste sklopili. Koliko su takve koalicije va\u017ene?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ja bih rekao da smo s tim koalicijama uspeli da se pozicioniramo na preseku klasnih i identitetskih politika, ili klasnih i interesnih politika. U centru ovih koalicija je na\u0161 politi\u010dki brak, Zdru\u017eena levica, brak tri stranke. Dugoro\u010dna koalicija koju smo stvorili koalicija je sa sindikatima i radni\u010dkim savetima. S njima poku\u0161avamo da na razli\u010dite na\u010dine, kroz ofanzive ili defanzive, zagovaramo interese radnika, kada se radi o privatizacijama, radni\u010dkim pravima, tr\u017ei\u0161tima radne snage itd. S obzirom na to da moramo da pokrijemo i druge teme, koje su unekoliko izvan ove radni\u010dke perspektive u uskom smislu, poput emancipacije \u017eena, priznavanje prava istopolnog braka, ili recimo priznavanje nezavisne Palestine ili humanitarna pitanja, mi na tome radimo s nevladinim organizacijama i razli\u010ditim humanitarnim organizacijama. Zbog toga \u0161to smo mala stranka u organizacijskom smislu, s osvojenih \u0161est posto na poslednjim izborima, imamo veoma limitirane kadrovske i finansijske kapacitete, i jedini na\u010din da nastupamo kao ozbiljna dru\u0161tvena snaga jete da imamo veoma razvijenu socijalnu mre\u017eu, da smo svi zajedno.<\/p>\n<ul>\n<li>\u010cesto se na levici mogu \u010duti kritike na ra\u010dun saradnje s levo-liberalnim NVO, u smislu pristajanja na isklju\u010divo identitetske politike, i odustajanja od klasne. \u0160ta ste vi postigli takvom saradnjom?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Proizvod tih koalicija o kojima sam pri\u010dao je to da mi politi\u010dki i ideolo\u0161ki imamo uticaj na stavove organizacija s kojima sara\u0111ujemo. Dosad su sindikati bili manje ili vi\u0161e orijentisani samo na plate, a NVO-i su uglavnom bili liberalni. Kada sara\u0111uju s jednom socijalisti\u010dkom organizacijom, na primer LGBT organizacije uvi\u0111aju da pitanje istopolnog braka nas zanima mnogo vi\u0161e nego neke liberalne stranke. Uvi\u0111aju da nas zanima emancipacija na svim nivoima. Mislim da se u tim krugovima na modernu socijalisti\u010dku levicu sada gleda mnogo druga\u010dije nego ranije. S druge strane, kroz rasprave oni po\u010dinju druga\u010dije da razumeju probleme kojima se bave. Tako da zapravo postoji taj momenat politi\u010dke edukacije. Mislim da organizacije ne smeju biti zatvorene i sekta\u0161ke, nego otvorene i spremne na dru\u0161tvenu polemiku na neagresivan na\u010din, jer na taj na\u010din na ideolo\u0161kom nivou mogu mnogo toga da postignu.<\/p>\n<ul>\n<li>Mislim da ljudi nisu o\u010dekivali da \u0107e mladi Slovenac, narodni poslanik, do\u0107i s pri\u010dom da u Evropi nije sve ba\u0161 tako sjajno. Odmah nakon tvog izlaganja, neko iz publike je ironi\u010dno podsetio na \u010duveni predizborni slogan biv\u0161e Komunisti\u010dke partije Slovenije iz 1990. godine \u201eEvropa zdaj!\u201c.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Rekao bih da je dru\u0161tvena baza u Sloveniji na neki na\u010din uvek bila korak ispred politi\u010dke vlasti. Objasni\u0107u na \u0161ta mislim. Kada je Jugoslavija 80-ih zapala u politi\u010dku i ekonomsku krizu, i po\u010dela da zaostaje u razvojnom smislu za drugim dr\u017eavama, slovena\u010dki reakcionari su u tada\u0161njem civilnom dru\u0161tvu uspostavili taj diskurs Srednje Evrope, pri\u010dali su da Slovenija nije Balkan i da je na\u0161a istorijska gre\u0161ka \u0161to smo se na\u0161li u Jugoslaviji. Sva politi\u010dka elita, uklju\u010duju\u0107i i Komunisti\u010dku partiju, do kraja 80-ih po\u010dela je da pri\u010da o bekstvu s Balkana u neku Evropu. Danas su na vlasti i dalje politi\u010dari koji su socijalizovani tokom 80-ih i sve stranke u parlamentu su totalno proevropske, osim Zdru\u017eene levice. Od socijaldemokrata do demohri\u0161\u0107ana i modernog centra. Ali s druge strane, sada imamo potpuno obrnutu situaciju u dru\u0161tvu i mnogo nezadovoljstva. Sli\u010dno kao \u0161to je civilno dru\u0161tvo 80-ih upu\u0107ivalo kritiku protiv jugoslovenske konstelacije, sada to radi na ra\u010dun EU. Mislim da smo mi, Zdru\u017eena levica, glasnik nekog preokreta, koji se ne\u0107e dogoditi preko no\u0107i, ali po\u010deo je da se doga\u0111a.<\/p>\n<ul>\n<li>Miro Cerar je u kontekstu izbegli\u010dke krize nedavno izjavio da je Slovenija \u201e\u010duvar \u0161engenske granice\u201d. \u0160ta to zna\u010di za jednu dr\u017eavu?<\/li>\n<\/ul>\n<p>To zna\u010di da smo na sli\u010dnom putu kao i Ma\u0111arska. \u0160engenska zona ima propise, \u0161engenska zona ka\u017ee da ljudi iz dr\u017eava kakve su Sirija, Irak i Avganistan i druge mogu u\u0107i samo ako imaju ili turisti\u010dke ili radne vize. Po\u0161to oni vize nemaju, ne mogu pre\u0107i \u0161engenske granice, i to je stav na\u0161e trenutne vlasti. I sada ljudi masovno stoje zarobljeni na granicama. Ali ta izjava u isto vreme zna\u010di i materijalizaciju, odnosno rehabilitaciju mita o Evropi koji \u017eivi u glavama na\u0161e politi\u010dke elite. Pojasni\u0107u na \u0161ta mislim jednom anegdotom. Kada je Cerar to izjavio, jedan na\u0161 drug je napisao kao komentar na fejsbuku: \u201eNeka neko ka\u017ee ovom Ceraru da Austro-Ugarska monarhija vi\u0161e ne postoji, i da ne treba vi\u0161e da branimo Be\u010d i cara od bezbo\u017enih Turaka\u201c.<\/p>\n<ul>\n<li>Ideja Evrope \u017eivi i u glavama politi\u010dara u Srbiji, ili barem poku\u0161avaju da nam je tako predstave. Ali mi nismo deo EU i bojim se da \u0107e takva zami\u0161ljena predstava o Evropi i dalje da se servira kao legitimna politi\u010dka opcija. Sre\u0107ko Horvat se jednom prilikom na\u0161alio i rekao da Srbija sti\u017ee u Evropu na \u201eafter party\u201c.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Kada se su se dr\u017eave Isto\u010dne Evrope uklju\u010divale u EU, ona se prikazivala kao neka \u201ehipijada\u201c, ako ve\u0107 pri\u010damo o partiju. Dakle, do\u0111ite, mi smo ovde jednaki, imamo slobodu i demokratiju i mnogo ljubavi itd. To je trajalo neke \u010detiri godine, a sada je postalo jasno, kao \u0161to je rekao neki britanski komi\u010dar, da je Evropa diskoteka s nema\u010dkim di-d\u017eejem. Jednom kada u\u0111e\u0161 u diskoteku, podvrgnu te nekom zastra\u0161uju\u0107e te\u0161kom tehnu, ali ne mo\u017ee\u0161 da iza\u0111e\u0161 iz diskoteke. Nadam se \u0107e va\u0161i politi\u010dari to saznati.<\/p>\n<ul>\n<li>Koliko je va\u017ena me\u0111unarodna saradnja levice?<\/li>\n<\/ul>\n<p>U ovom istorijskom trenutku, rekao bih da moramo uvek, kad pri\u010damo o velikim temama i velikim preokretima koje \u017eelimo da pravimo, da razmi\u0161ljamo o tome na nivou Evrope. Ako pogledamo gr\u010dki primer iz perspektive Zdru\u017eene levice, koja je poku\u0161ala da brani gr\u010dku poziciju u slovena\u010dkom parlamentu, njihov problem je bio taj \u0161to su zahteve artikulisali kao gr\u010dke zahteve, a ne kao op\u0161te zahteve za reformu Evrope. Mislili su da je iz te pozicije mogu\u0107e stvoriti neki evropski pokret. To je bilo pogre\u0161no. Recimo, kada smo mi u parlamentu imali raspravu o Gr\u010dkoj, meni je odli\u010dno prigovorio jedan konzervativni poslanik, posle pola sata mog govora u odbranu Gr\u010dke pozicije; rekao mi je da je on bio siguran da u parlamentu imamo dva poslanika nacionalnih manjina, Ma\u0111arske i Italije, a da kad mene slu\u0161a vidi da imamo i gr\u010dku manjinu. To je stvarno tako zvu\u010dalo, bili su to gr\u010dki nacionalni interesi, a ne neki op\u0161ti evropski interes. Svejedno je da li su se odlu\u010dili za plan A ili plan B, ali svi znamo da socijalizma u samo jednoj dr\u017eavi ne\u0107e biti. Bez obzira na to koji plan preferiramo, plan A ili plan B, koji je najbli\u017ei mom stavu, ili preferiramo mo\u017eda ne\u0161to izme\u0111u, nama je neophodna me\u0111unarodna saradnja. Levica mora da artikuli\u0161e stvari na \u0161iri na\u010din, zbog toga da bi, ako se na\u0111e u situaciji Sirize, mogla drugde da podigne levicu i da stvori me\u0111unarodni pokret za op\u0161tu promenu, a ne zato da bi, na primer, neko branio neki slovena\u010dki interes ili sli\u010dno. To je bila ideolo\u0161ka gre\u0161ka gr\u010dkog stava.<\/p>\n<ul>\n<li>Koji je najgori scenario koji mo\u017eemo da o\u010dekujemo ako Evropa nastavi ovakvu nasilnu politiku spram ljudi koji be\u017ee od ratova?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Najgori scenario je to da bi ovakva situacija mogla da bude platforma za uspon krajnje desnice. Vidimo da ona ja\u010da du\u017e Evrope, ona se hrani ksenofobnim politikama i naracijama usmerenim na izbeglice i katastrofe iz kojih oni be\u017ee. Kao levica, mi moramo da uradimo sve kako bismo dru\u0161tvo usmerili ka solidarnosti. Ljudi moraju da se upoznaju s okolnostima zbog kojih izbeglice dolaze u Evropu, i da im pri\u0111u. Moraju da shvate da nisu oni nikakvi \u201eislamizatori\u201c ili neki veliki Drugi koji \u0107e sjebati Evropu. Oni su ljudi kojima treba na\u0161a pomo\u0107, i moramo da insistiramo na solidarnosti s njima, jer ako mi ne uspemo, desnica \u0107e uspeti mr\u017enjom kao vodiljom, a to je, kao \u0161to smo pre osamdeset godina videli, veoma opasno.<\/p>\n<ul>\n<li>Da li se ceo evropski politi\u010dki spektar pomerio udesno?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Na\u017ealost da. Evropska narodna partija, koja je desni centar, vodi Evropu poslednjih desetak godina. Oni su svojim delovanjem politi\u010dki prostor toliko pomakli nadesno, da svuda u Evropi sada imamo prisutnu i krajnju desnu alternativu koja se artikuli\u0161e. Ako levica ne pobedi, najverovatnije \u0107e krajnja desnica biti alternativa. Kao \u0161to je rekao Valter Benjamin, iza svakog fa\u0161izma vidimo neuspelu revoluciju.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.masina.rs\/?p=1821\" target=\"_blank\">Ma\u0161ina.rs<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Luka Mesec: Mislim da smo mi, Zdru\u017eena levica, glasnik nekog preokreta, koji se ne\u0107e dogoditi preko no\u0107i, ali po\u010deo je da se doga\u0111a<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-190852","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/190852","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=190852"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/190852\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=190852"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=190852"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=190852"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}