{"id":190516,"date":"2015-10-15T09:57:05","date_gmt":"2015-10-15T07:57:05","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=190516"},"modified":"2015-10-15T10:29:14","modified_gmt":"2015-10-15T08:29:14","slug":"mozak-prepoznaje-ljepotu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/10\/15\/mozak-prepoznaje-ljepotu\/","title":{"rendered":"Mozak prepoznaje ljepotu"},"content":{"rendered":"<p>&#8220;Ljepota nije stvar ukusa, ona objektivno postoji&#8221;, isti\u010du istra\u017eiva\u010di, \u010dija je studija objavljena u \u010dasopisu Nature, prenosi Tanjug.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft wp-image-190517 size-medium\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/Nefertiti-300x200.jpg\" alt=\"Nefertiti\" width=\"300\" height=\"200\" \/>&#8220;Ljepota nam pru\u017ea pouzdane informacije o uzrastu, plodnosti, zdravlju, a na\u0161 mozak je navikao da je prepoznaje&#8221;, navode oni, dodaju\u0107i da su &#8220;ljudska bi\u0107a opsjednuti ljepotom&#8221;.<\/p>\n<p>&#8220;A uz takvu opsesiju, jasno je da postoji ne\u0161to dublje od same kulturolo\u0161ke pojave&#8221;, ka\u017ee be\u010dki antropolog Karl Gramer.<\/p>\n<p>Pri\u010da o ljepoti nije po\u010dela sa glumicama ni manekenkama, a dana\u0161nja potreba da se govori o &#8220;imperfekcijama&#8221; ove ili one zvijezde modnih pista ne zna\u010di da se ljepota mo\u017ee relatizovati.<\/p>\n<p>Mada priznaje da sve to mo\u017ee da uti\u010de, iako vrlo malo, na na\u0161e poimanje ljepote, Gramer isti\u010de da je estetski sud kompleksna mje\u0161avina genetskih, kulturolo\u0161kih i objektivnih faktora kojima je potrebno puno, jako puno vremena, da bi evoluirali.<\/p>\n<p>Na pitanje koja je onda prava ljepota, istra\u017eiva\u010di daju primjer egipatske kraljice Nefertiti, \u010dija se bista, stara 3.300 godina, \u010duva u Novom muzeju u Berlinu: puna usta, visoke jagodice, bademaste o\u010di.<\/p>\n<p>Ovaj ideal ljepote, koji je postojao u anti\u010dkom Egiptu, i dalje opstaje.<\/p>\n<p>Novim instrumentima neuronauka identifikovane su glavne karakteristike privla\u010dnosti nekog lica. Rije\u010d je prije svega o simetriji i seksualnom dimorfizmu (tjelesnoj razlici izme\u0111u mu\u017ejaka i \u017eenke iste vrste).<\/p>\n<p>Simetri\u010dno lice je prije svega znak zdravog tjelesnog razvoja, oslobo\u0111enog kako genetskih tako i infektivnih bolesti. Izrazito \u017eenstveno lice, poput Nefertitinog, ukazuje na plodnost.<\/p>\n<p>Te\u0161ko je odoljeti osobi koja posjeduje takve crte lica, jer samo njeno posmatranje stimuli\u0161e pojedine djelove na\u0161eg mozga, stvaraju\u0107i osje\u0107aj zadovoljstva.<\/p>\n<p>&#8220;Kada vidimo lijepo lice, imamo osje\u0107aj kao da smo dobili premiju na lotou, dok kada vidimo ru\u017eno lice osje\u0107aj je kao da smo izgubili novac&#8221;, napominju autori studije.<\/p>\n<p>Mozak reaguje brzo, automatski na ljepotu koja ga asocira na ideju o dobroti, sa svim prakti\u010dnim (i nesvjesnim) implikacijama koja ona podrazumijeva.<\/p>\n<p>&#8220;Dugo je ljepota bila vrijednost koju nije bilo mogu\u0107e falsifikovati. Danas su se, me\u0111utim, stvari promijenile, pa se tako Nefertitine usne, jagodice i o\u010di, mogu kupiti&#8221;, navodi Garmer.<\/p>\n<p>&#8220;Potrebno je jo\u0161 10 do 20 generacija plasti\u010dne hirurgije da bismo vidjeli evolutivne posljedice&#8221;, tvrdi on, upozoriv\u0161i da, ipak, mozak nije lako prevariti.<\/p>\n<p>&#8220;Jer i kada promijenite simetriju lica, miris tijela \u0107e vas odati&#8221;, zaklju\u010dio je Gramer.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ideal ljepote, koji je postojao u anti\u010dkom Egiptu, i dalje opstaje<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":190517,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-190516","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/190516","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=190516"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/190516\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/190517"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=190516"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=190516"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=190516"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}