{"id":190415,"date":"2015-10-14T08:00:59","date_gmt":"2015-10-14T06:00:59","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=190415"},"modified":"2015-10-13T23:12:10","modified_gmt":"2015-10-13T21:12:10","slug":"dug-svake-zemlje-zasluzuje-analizu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/10\/14\/dug-svake-zemlje-zasluzuje-analizu\/","title":{"rendered":"Dug svake zemlje zaslu\u017euje analizu"},"content":{"rendered":"<p><em><strong><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft wp-image-190416 size-medium\" title=\"\u00c9ric Toussaint\/Portalnovosti\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/\u00c9ric-Toussaint-300x207.jpg\" alt=\"\u00c9ric-Toussaint\" width=\"300\" height=\"207\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/\u00c9ric-Toussaint-300x207.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/\u00c9ric-Toussaint.jpg 580w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/\u00c9ric-Toussaint-450x310.jpg 450w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/\u00c9ric-Toussaint-480x331.jpg 480w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/\u00c9ric-Toussaint-235x162.jpg 235w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/\u00c9ric-Toussaint-75x52.jpg 75w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/\u00c9ric-Toussaint-350x241.jpg 350w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/\u00c9ric-Toussaint-220x152.jpg 220w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/>Autor: Sre\u0107ko Pulig<\/strong><\/em><\/p>\n<p>U Ljubljani i Mariboru gostovao je <strong>\u00c9ric Toussaint<\/strong>, jedan od najve\u0107ih svjetskih autoriteta za pitanja javnih dugova, njihove legitimnosti i otpisa. Po obrazovanju histori\u010dar i politolog, aktivizmom na podru\u010dju borbe protiv neodr\u017eivog zadu\u017eivanja bavi se ve\u0107 dulje od dva desetlje\u0107a. Jedan je od inicijatora procesa koji su 2001. doveli do osnivanja Svjetskoga socijalnog foruma: njegove dru\u0161tveno-ekonomske analize, sabrane u ve\u0107 desetak knjiga, \u010ditaju se i prevode diljem svijeta i, \u0161to je jo\u0161 va\u017enije, referentne su u pregovorima vlada i me\u0111unarodnih institucija o pitanjima duga. Svojim anga\u017emanom i formiranjem stru\u010dnih tijela postigao je da se Ekvadoru, Argentini i brojnim drugim zemljama dugovi reprogramiraju i dijelom otpi\u0161u. Od 2010. \u010dlan je nekoliko civilnih inicijativa za preispitivanje dugova u Evropi \u2013 u Gr\u010dkoj, Portugalu, \u0160panjolskoj, Francuskoj i Belgiji.<\/p>\n<p>Na prvom njegovom nastupu, ljubljanskom (naslovljenom jednostavno \u2018O du\u017eni\u010dkom ropstvu\u2019), predstavljene su i dvije knjige koje su u Sloveniji iza\u0161le o toj tematici: ona kojoj je koautor uz Damiena Milleta, pod naslovom \u2018Revizija, otpis, druga\u010dija politika\u2019 a u lanjskom izdanju ljubljanske Sophije, i ona \u0161to su je uredili Maja Breznik i Rastko Mo\u010dnik, \u2018Javni dug; Tko kome duguje\u2019 u ovogodi\u0161njem izdanju ljubljanskog *cf.-a. Toussaintov mariborski nastup bio je u sklopu me\u0111unarodne konferencije \u2018Ponovno promi\u0161ljanje o periferiji i centru u Evropi\u2019, a nazvan je \u2018Dugovi periferije: uzroci, posljedice i rje\u0161enja\u2019. Razgovarali smo u Mariboru, nakon zavr\u0161etka oba skupa.<\/p>\n<p><strong>Odnos centra i periferije EU-a<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Problemom du\u017eni\u010dke krize po\u010deli ste se baviti u Komitetu za otpis duga Tre\u0107eg svijeta (Comit\u00e9 pour l\u2019annulation de la dette du Tiers monde \u2013 CADTM) jo\u0161 1980-ih godina: ve\u0107 tada je to bio problem Tre\u0107eg svijeta, a sada se ne\u0161to sli\u010dno doga\u0111a na rubovima EU-a. Zato ste promijenili polje svoga interesa?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Zapravo, zapo\u010deo sam 1980-ih s du\u017eni\u010dkom krizom u Evropi (uklju\u010duju\u0107i i Belgiju, svoju zemlju), kada je startala neoliberalna politika. U vi\u0161e evropskih zemalja to je bilo povezano s pitanjem javnog duga. Iskusiv\u0161i neoliberalne politike na svojoj ko\u017ei, kao profesor i javni slu\u017ebenik, poku\u0161ao sam se oduprijeti obja\u0161njenjima o tome kako je javni dug generiran, suprotstaviti se la\u017eima da je on konzekvenca prevelikih dru\u0161tvenih izdataka. U realnosti, on je op\u0107enito uzrokovan na\u010dinom na koji se pojedina zemlja zadu\u017eila. Istovremeno s izbijanjem du\u017eni\u010dke krize 1982., \u010dije sam efekte do\u017eivio u Belgiji, pratio sam iz Evrope \u0161to se doga\u0111a u Ju\u017enoj Americi. Tako sam shvatio da postoje zajedni\u010dki korijeni te krize i zajedni\u010dki odgovori kreditora na nju: oni su predtekst reaktualizacije duga iskoristili da nametnu novi neoliberalni model. S jo\u0161 nekim ljudima osnovao sam 1990. CADTM, koji se u narednih dvadesetak godina pro\u0161irio od Belgije do sada\u0161nje 33 zemlje, od kojih je osam u Evropi, petnaest u Africi, a ostatak u Ju\u017enoj Americi, na Karibima i u Aziji.<\/p>\n<ul>\n<li>Za\u0161to se odnos centra i periferije EU-a sada tako zao\u0161trio? Kada u centru netko kihne, mase na periferiji obole\u2026 Ipak, \u010desto se zaboravlja da zao\u0161trena eksploatacija radnika, zajedno s privrednom stagnacijom, kao posljedica novoga kursa, nije zapo\u010dela na periferiji?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Da, kada analiziramo novije doga\u0111aje u globalnoj perspektivi, moramo kombinirati dva uzroka. Unutar EU-a imamo te odnose izme\u0111u centra i periferije, \u0161to zna\u010di da postoje dominantne ekonomije \u010dije su vlade uspjele nametnuti odre\u0111ene politike zemljama periferije, a sve u interesu najve\u0107ih korporacija glavnih ekonomija. Dakle ne u interesu njema\u010dkog ili francuskog naroda u cjelini, koji bi onda bili privilegirani. Zato tu strukturnu kontradikciju izme\u0111u centra i periferije EU-a moramo kombinirati s analizom dru\u0161tvenih klasa. Jasno je da je bur\u017eoazija unutar njema\u010dkog dru\u0161tva uspjela, uz pomo\u0107 socijaldemokrata Gerharda Schr\u00f6dera, poraziti i razoriti mnoga dru\u0161tvena postignu\u0107a, a na ra\u010dun najamnih radnika. Sada sedam milijuna zaposlenih zara\u0111uje manje od 450 eura mjese\u010dno. Budu li otpu\u0161teni, nemaju pravo na otpremninu. To je nova situacija, kakva nije postojala od Drugoga svjetskog rata. Postojala je dru\u0161tvena za\u0161tita, a prosje\u010dne nadnice kretale su se od 1.000 do 1.800 eura. Dakle unutar Njema\u010dke se pojavio subproletarijat i to u tzv. neformalnom sektoru. Ali to se sada doga\u0111a i u industriji, u kojoj se poslovi autsorsaju. Puno malih kompanija radi za velike korporacije, a radnici u njima imaju potpuno druga\u010diji status, koji je \u010desto reguliran civilnim, a ne radnim pravom. To su dva trenda koja omogu\u0107uju elitama, bur\u017eoaziji, onom jednom postotku, da dominiraju. Oba su trenda vladaju\u0107ima va\u017ena, jer im omogu\u0107uju rast profita na ra\u010dun nadnica, \u010dime \u017eele (p)ostati konkurentnima spram kineskog i ameri\u010dkog uvoza.<\/p>\n<ul>\n<li>Uz to, uspjeli su u tome da u zemljama poput na\u0161ih (nastalih iz Jugoslavije) takvu \u2018integraciju\u2019 stanovni\u0161tvo ne do\u017eivljava kao novu kolonizaciju, \u0161to ona jest, nego kao povratak u \u2018normalnost\u2019 zapadnog svijeta?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Sve do 2008. \u0160panjolci, Portugalci i Grci, a Irci i do 2010., imali su isti osje\u0107aj. Osje\u0107ali su se kao pobjednici zbog mogu\u0107nosti da pove\u0107aju svoju potro\u0161nju kreditima, mislili su da \u0107emo sada svi biti Evropljani i jednaki. \u010cini mi se da u Sloveniji taj san jo\u0161 \u017eivi, jer se kriza zasad ne manifestira u svojim najbrutalnijim oblicima, kao u Gr\u010dkoj ili \u0160panjolskoj.<\/p>\n<ul>\n<li>U tom je smislu Slovenija bila iznimka u postjugoslavenskim zemljama, svojevrsna pri\u010da o uspjehu. Srbija, BiH i Hrvatska suo\u010davaju se s brutalnijom stvarno\u0161\u0107u, no to mejnstrim ne okre\u0107e protiv EU-a.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ali tko zna \u0161to \u0107e se dogoditi u Sloveniji za dvije godine! Pa u Gr\u010dkoj je jo\u0161 2009. Papandreu pobijedio na izborima s pri\u010dom da \u0107e novca biti, da je generacija ljudi koja je radila za 750 eura pro\u0161lost i da \u0107e pla\u0107e biti bitno vi\u0161e. A sada je ra\u0161irena minimalna nadnica od 480 eura, pa mladi i obrazovani ljudi masovno emigriraju.<\/p>\n<ul>\n<li>To se po\u010dinje zbivati i u Hrvatskoj\u2026<\/li>\n<\/ul>\n<p>Vidjet \u0107emo \u0161to \u0107e se dogoditi kod vas, u Sloveniji i drugdje. No jedno je sigurno \u2013 ne\u0107e va\u0161i parlamenti i vlade odre\u0111ivati evropsku politiku. Odluke \u0107e se donositi izme\u0111u Berlina, Pariza i Bruxellesa. Odlu\u010de li dominantne zemlje da im primjerice Slovenija vi\u0161e nije zanimljiva i da je treba svesti na izvor jeftine radne snage, donijet \u0107e adekvatne odluke i nametnuti joj takve politike, \u0161to se ve\u0107 po\u010delo doga\u0111ati.<\/p>\n<p>Neki slovenski sociolozi ka\u017eu da poku\u0161aj stvaranja doma\u0107e bur\u017eoazije, kao kompradorske ili kao tajkunske, nije uspio: jo\u0161 \u0107e se ostvariti porijeklom staljinisti\u010dka klasifikacija na bur\u017eoaske i radni\u010dke, eksploatatorske i eksploatirane nacije?<\/p>\n<p>Vidjet \u0107emo \u0161to \u0107e se doga\u0111ati.<\/p>\n<p><strong>Komitet za istinu o dugu<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Posvetimo se sada glavnoj temi kojom se bavite, zadu\u017eenosti. Puno ste radili na tome da se demistificiraju strukture dugova: uveli ste u klasifikaciju na nelegitimne, ilegalne, neprijateljske i neodr\u017eive dugove, kao one koje treba otpisati iz ukupne zadu\u017eenosti pojedinih zemalja. Pojasnite nam ukratko svoju shemu?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Mislim da se velik dio javnih dugova treba razmotriti kao nelegitiman, nelegalan, neodr\u017eiv ili neprijateljski (odiozan). Moramo dakle pregledati i analizirati, pa revidirati dug, uz participaciju aktivnoga gra\u0111anstva. Ako je dug koji vlada otpla\u0107uje iz poreza \u0161to pla\u0107amo legitiman i legalan, prihvatit \u0107emo njegovu otplatu. No ako se dio duga identificira kao nelegitiman, nelegalan, neodr\u017eiv ili neprijateljski, moramo zagovarati suspenziju otplate, odnosno otpis nelegalnog dijela duga. Ako, recimo, na primjeru slovenskog duga utvrdimo da je 25 posto njegova iznosa generirano spa\u0161avanjem (bailout) slovenskih banaka, a mo\u017eemo smatrati da za njihov mogu\u0107i bankrot slovenski narod nije odgovoran, za\u0161to bismo to platili? Taj dio duga mo\u017eemo dakle smatrati nelegitimnim, a mo\u017eda i nelegalnim, jer banke prilikom svoga spa\u0161avanja nisu po\u0161tovale zakone i ustav zemlje i op\u0107i interes ljudstva. Mo\u017eda su odluke ministara i vlade bile koruptivne, \u010dime su sudjelovali u potkradanju nacije. U tom slu\u010daju, to je nelegalno i nelegitimno. Dug svake zemlje zaslu\u017euje posebnu analizu. Ne smijemo prihvatiti tvrdnju da dug u svakom slu\u010daju treba otplatiti; ako je on nelegalan i nelegitiman, ne treba ga otpla\u0107ivati.<\/p>\n<ul>\n<li>Va\u017eno je otvoriti javnu raspravu o strukturi duga, kao \u0161to se to sada poku\u0161ava u Sloveniji, \u010demu pridonose i va\u0161i ovda\u0161nji nastupi?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Da, to je jako va\u017eno, jer pod izgovorom otplate duga vlade uvode nove i nove neoliberalne mjere. Nastoje provesti nove privatizacije do ju\u010der dr\u017eavnih poduze\u0107a, uni\u0161titi neka dru\u0161tvena postignu\u0107a, ugroziti dru\u0161tvena i ljudska prava.<\/p>\n<ul>\n<li>I to uz tvrdnje kako takvoj politici nema alternative?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Dug se koristi kao oru\u0111e za nametanje modela. Zato je va\u017eno dug dovesti u pitanje, on je sredstvo za nametanje nepravednog modela.<\/p>\n<ul>\n<li>U slu\u010daju Gr\u010dke, konkretizirali ste svoj anga\u017eman pokretanjem Komiteta za istinu o javnom dugu?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Komitet je osnovao gr\u010dki parlament odlukom svoje predsjednice Zoe Konstantopulu, a ja sam njegov znanstveni koordinator. Predstavili smo svoj rad predsjedniku republike, premijeru, va\u017enim ministrima u vladi i svi su nas podr\u017eali. Komitet \u010dini trideset osoba, od kojih je pola iz Gr\u010dke, a pola iz jedanaest drugih zemalja. Me\u0111u \u010dlanovima su ustavni pravnici, ekonomisti, revizori javnih financija, ljudi razli\u010ditih specijalisti\u010dkih znanja. Kada okupite takve ljude, dobivate znanstveni kapacitet za rigoroznu analizu duga. Proizveli smo izvje\u0161taj koji je javno dostupan, a dijelom preveden i na slovenski; tko ga bude \u010ditao, vidjet \u0107e argumente zbog kojih ve\u0107i dio duga koji se pripisuje Gr\u010dkoj smatramo neodr\u017eivim, nelegalnim, nelegitimnim i neprijateljskim.<\/p>\n<ul>\n<li>Ipak, imali ste problema s vladom Sirize, koja vas je pozvala, ali ne i prihvatila sugerirane rezultate i savjete?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Gr\u010dka vlada bila je pod golemim pritiskom kreditora, MMF-a, predsjednika Evropske centralne banke Marija Draghija i predsjednika Euroskupine Jeroena Dijsselbloema. Ucijenjena od kreditora, odlu\u010dila je ne koristiti na\u0161 izvje\u0161taj i ne dovoditi u pitanje legitimnost duga. To je za mene \u017ealosno, jer je na\u0161 rad seriozno obavljen. Ukratko, podupirala nas je predsjednica parlamenta i neki od ministara, ali sam Aleksis Cipras nije koristio na\u0161 rad; mislim da se on trebao druga\u010dije pona\u0161ati spram kreditora, da je morao suspendirati otplatu duga za vrijeme njegove revizije. Time je mogao promijeniti odnos snaga, jer se kreditori uop\u0107e nisu trudili shvatiti stajali\u0161te gr\u010dkog stanovni\u0161tva. Da je pokrenuo suspenziju, kreditori bi bili prisiljeni u\u0107i u prave pregovore. Postojao je prostor za to i mogu\u0107nost za suspenziju. Uz to, kreiranjem komplementarne, elektronske valute uz ostanak u euru mogao se rije\u0161iti problem gr\u010dkih banaka. Trebalo je odmah uvesti novo oporezivanje jednog postotka najbogatijih i sve bi to omogu\u0107ilo Ciprasovoj vladi da se uz narodnu potporu djelatno suprotstavi evropskim institucijama i raskine s mjerama stezanja (austerity measures).<\/p>\n<p>&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;<\/p>\n<address>Pojmovnik<\/address>\n<address><strong>Nelegitimni dug<\/strong> \u2013 dug za koji od du\u017enika nije mogu\u0107e zahtijevati da ga otpla\u0107uje jer su kredit, osiguranje, garancije ili uvjeti vezani uz njega prekr\u0161ili dr\u017eavni zakon, me\u0111unarodni propis ili javnu politiku; ili su uvjeti bili opako nepo\u0161teni, nerazumni, nemoralni i neeti\u010dni ili nekako druga\u010dije proturje\u010dni; ili zato \u0161to su uvjeti pod kojima su kredit, osiguranje ili garancije dani sadr\u017eavali politi\u010dke zahtjeve koji su kr\u0161ili dr\u017eavno zakonodavstvo ili standarde ljudskih prava; ili zato \u0161to kredite, osiguranja ili garancije nisu upotrijebili u korist stanovni\u0161tva; ili zato \u0161to su dug promijenili iz privatnoga (komercijalnog) duga u javni dug pod pritiskom da moraju spasiti vjerovnike.<\/address>\n<address><strong>Ilegalni dug<\/strong> \u2013 dug pri kojem nisu bili po\u0161tovani odgovaraju\u0107i pravni postupci (uklju\u010div\u0161i one koji se ti\u010du nadle\u017enosti predstavni\u010dkih organa ili tijela dr\u017eave du\u017enice da potpi\u0161u ili odobre kredite, osiguranje ili garancije); ili pri kojem je davatelj kredita o\u010dito postupao nezakonito (uklju\u010div\u0161i podmi\u0107ivanje, pritiske i nedopu\u0161teno utjecanje); ili pri \u010dijem odobravanju i dobivanju su prekr\u0161eni doma\u0107i zakoni ili me\u0111unarodni propisi; ili pri kojem su uvjeti pod kojima je dodijeljen u suprotnosti sa zakonom ili javnom politikom.<\/address>\n<address><strong>Neprijateljski dug<\/strong> \u2013 dug za koji je davatelj kredita znao ili je morao znati da su pri njegovu prihva\u0107anju i dodjeli prekr\u0161ena demokratska na\u010dela (uklju\u010div\u0161i odobrenje, sudjelovanje, transparentnost i odgovornost) i koji je upotrijebljen u suprotnosti s najve\u0107om mogu\u0107om korisno\u0161\u0107u za stanovni\u0161tvo dr\u017eave koja posu\u0111uje; ili dug koji je nemoralan i neeti\u010dan ili svojim u\u010dincima uskra\u0107uje ljudima njihova temeljna dr\u017eavljanska, politi\u010dka, ekonomska, socijalna i kulturna prava.<\/address>\n<address><strong>Neodr\u017eivi dug<\/strong> \u2013 dug koji nije mogu\u0107e servisirati a da pritom ozbiljno ne trpi mogu\u0107nost ili sposobnost vlade dr\u017eave koja posu\u0111uje da ispunjava svoje temeljne du\u017enosti vezane uz ljudska prava, npr. obaveze koje se ti\u010du zdravstvenog osiguranja, obrazovanja, opskrbe vodom i osiguranja higijenskih standarda, odgovaraju\u0107eg stanovanja ili obaveze da ula\u017ee u javnu infrastrukturu i u programe koji su nu\u017eni za privredni i dru\u0161tveni razvoj; ili pri \u010dijem servisiranju nije mogu\u0107e izbje\u0107i \u0161tetne posljedice za stanovni\u0161tvo dr\u017eave koja posu\u0111uje (uklju\u010div\u0161i slabljenje \u017eivotnog standarda). Takav dug treba otplatiti, ali s odgodom, kako bi dr\u017eava bila sposobna ispunjavati svoje du\u017enosti vezane uz ljudska prava.<\/address>\n<p>(Definicije su prenesene iz Prvog izvje\u0161taja Komiteta za istinu o javnom dugu)<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.portalnovosti.com\/eric-toussaint-dug-svake-zemlje-zasluzuje-analizu\" target=\"_blank\">Portalnovosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dug se koristi kao oru\u0111e za nametanje nepravednog modela, za uvo\u0111enje novih i novih neoliberalnih mjera, i zato ga je va\u017eno dovesti u pitanje<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":190416,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-190415","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/190415","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=190415"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/190415\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/190416"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=190415"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=190415"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=190415"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}