{"id":190099,"date":"2015-10-09T08:40:42","date_gmt":"2015-10-09T06:40:42","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=190099"},"modified":"2015-10-09T08:40:42","modified_gmt":"2015-10-09T06:40:42","slug":"bozje-kockanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/10\/09\/bozje-kockanje\/","title":{"rendered":"Bo\u017eje kockanje"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: fra Luka Markovi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

\"FraKrajem 19. i po\u010detkom 20. stolje\u0107a vladalo je u znanosti mi\u0161ljenje kako je na podru\u010dju fizike re\u010deno gotovo sve te da ne treba vi\u0161e o\u010dekivati neka novija spektakularna otkri\u0107a. U tom kontekstu shva\u0107anja materijalno je bilo temelj svega, a slu\u010dajnost pokreta\u010dka sila \u017eivota. U tim redukcionisti\u010dkim okvirima razmi\u0161ljanja nije bilo mjesta za bilo kakav duhovni pristup svijetu. U tom kontekstu je vladalo me\u0111u mnogim znanstvenicima mi\u0161ljenje kako teologija i filozofija nisu vi\u0161e potrebne svijetu jer su prirodne znanosti ionako ve\u0107 sve pojasnile. A onda se dogodilo ne\u0161to \u0161to je uzdrmalo svijet prirodnih znanosti. Oci kvantne fizike (Max Born, Niels Bohr, Max Planck, Heisenberg\u2026) otkrivaju da pona\u0161anje svijeta mikrokozmosa ne uva\u017eava “dogmu” doju\u010dera\u0161njih prirodnih zakona (Newtnovu mehaniku) te da se u odnosu na pojavno mo\u017ee govoriti samo s vjerojatno\u0161\u0107u jer se odre\u0111ene izmjerene veli\u010dine jedne \u010destice (mjesto i impuls) ne mogu istovremeno odrediti (Heisenbergovo na\u010delo neodre\u0111enosti). A tu je i Einsteinova spoznaja o “sablasnoj” me\u0111usobnoj povezanosti \u010destica na velikoj udaljenosti (spukhafte Fernwirkung) koju nije mogao do kraja \u017eivota prihvatiti. Iako je sve izgledalo kao kockanje, ve\u0107ina fizi\u010dara je bila uvjerena da se iza tog \u010dudnog pojavnog krije neka dublja duhovna stvarnost te da se jedino na taj na\u010din mo\u017ee shvatiti pona\u0161anje mikrokozmosa.<\/p>\n

Naime, sve je upu\u0107ivalo na to da na subatomarnoj razini ne egzistira materija sa sigurno\u0161\u0107u na odre\u0111enom mjestu. Kvantni fizi\u010dar Hans Peter D\u00fcrr \u0107e oti\u0107i jo\u0161 dalje ustvrdiv\u0161i kako materija u klasi\u010dnom shva\u0107anju ustvari ne postoji. U tom kontekstu gubi na va\u017enosti ona poznata znanstvena tvrdnja redukcionista, kako se o svijetu i \u010dovjeku mo\u017ee govoriti samo znanstveno (racionalno) ili religijski (mitologija).<\/p>\n

Pojavno le\u017ei u duhovnom<\/span><\/p>\n

S pojavom kvantne fizike pribli\u017eava se znanost religijama, prihva\u0107aju\u0107i nemogu\u0107nost potpunog shva\u0107anja svijeta, \u010dime se \u0161irom otvara vrata i metafizi\u010dkom, gdje se ide tako daleko da se ne isklju\u010duje niti postojanje paralelnih svemira (Hawking, Matrix), ali niti duhovni svijet. Svijet fizike je na taj na\u010din katapultiran preko no\u0107i u sferu metafizi\u010dkog, gdje se o onoj pravoj stvarnosti mo\u017ee samo naga\u0111ati, a nikako deterministi\u010dki govoriti. Einstein, koji se do kraja \u017eivota nije pomirio s rezultatima kvantne fizike, napisat \u0107e u polemici s Bornom: “Teorija obe\u0107ava puno, ali tajni Starog (Bog) jedva da nas pribli\u017eava. U svakom slu\u010daju uvjeren sam da se (On) ne kocka.” U jednom pismu Heisenbergu, odgovara mu indirektno Niels Bohr, s kojim je Einstein tako\u0111er oko kvantne mehanike diskutirao, kako zadatak znanstvenika “ne mo\u017ee biti propisivanje Bogu na koji \u0107e na\u010din upravljati svijetom”. Veliki fizi\u010dar Carl Friedrich von Weizs\u00e4cker ide korak dalje kad upozorava da, htjeli mi ili ne htjeli, b\u00eet pojavnog le\u017ei u duhovnom. Ovo nije daleko od razmi\u0161ljanja Pierra Teilharda de Chardina kako materija posjeduje u sebi temeljne kamen\u010di\u0107e duhovnog ili onog poznatog benediktinskog misti\u010dara, Williga J\u00e4gera, kako je Bog najnutarnjije u evoluciji, ili velikog Augustina, kako nam je Bog bli\u017ei nego mi sami sebi. U tim novim spoznajama glede svijeta prirode otvara se ponovno prostor i za ona stara, klasi\u010dna filozofska pitanja: \u0160to je svijet? \u0160to je \u010dovjek u njemu? Samo nakupina molekula? Obi\u010dna fikcija ljudskog mozga? Ili stvorenje koje posjeduje duhovnu besmrtnu du\u0161u? Fizi\u010dari poput Heisenberga, Weizs\u00e4ckera, pa i Einsteina, kao i mnogi drugi, shvatili su da se pitanjima \u010dovjeka, njegovog poslanja u Svemiru i smisla \u017eivota trebaju i moraju baviti tako\u0111er filozofija i teologija, kao discipline koje nude orijentaciju u \u017eivotu. Jer bez orijentacije i smisla \u010dovjek je i pored svih tehni\u010dkih dostignu\u0107a na putu propasti. Razloge za takva razmi\u0161ljanja poti\u010du sami fizi\u010dari sve u\u010destalijim tvrdnjama kako pojavno (realnost) nastaje tek kroz na\u0161e zapa\u017eanje, zahvaljuju\u0107i na\u0161oj svijesti. Neki od znanstvenika su uvjereni u to da u tom procesu rade mozak i duh zajedno. Naime, bez materijalnog mozga ne mo\u017ee se duh javno manifestirati, dok bi tjelesno bez duha bilo bez orijentacije.<\/p>\n

Znanost i religija<\/span><\/p>\n

Ovo je neka vrsta renesanse stare teolo\u0161ke misli kako duhovno ipak stoji iznad tjelesnog. Za onog koji bi se kretao kroz Svemir svjetlosnom brzinom, kolabrirali bi prostor i vrijeme u jednu to\u010dku. Druga\u010dije re\u010deno, kako ka\u017ee filozof Walter Krejci, “u svjetlu Duha nestaju sve zablude materijalnog svijeta”. Ovakvo razmi\u0161ljanje i nije daleko od Platonovog stava da su materijalne stvari samo sjena pravog svijeta ideja, to jest duhovnog. Poznati ameri\u010dki kvantni fizi\u010dar i filozof David Bohm govori u tom kontekstu o implicitnom redu u svemiru (holografska slika svijeta), gdje je sve me\u0111usobno povezano, gdje svaki djeli\u0107 sadr\u017ei informaciju Cijelog, kao \u0161to je u svakoj ljudskoj stanici sadr\u017ean genom \u010ditavog \u010dovjeka. U tom kontekstu se pojavljuju me\u0111u znanstvenicima i oni (Hans-Peter D\u00fcrr, Sarfatti, James Grant, Markolf H. Niemz) koji otvoreno govore o “besmrtnosti ljudske du\u0161e”, “ljudskoj svijesti” koja se svjetlosnom brzinom opra\u0161ta od mrtvog tijela. O tome nam govore pone\u0161to i vrlo zanimljiva iskustva ljudi koji su do\u017eivjeli klini\u010dku smrt. U tom kontekstu poziva kvantna fizika \u010dovjeka da ozbiljno shvati rije\u010di velikog Einsteina, “kako je znanost bez religije nepokretna, a religija bez znanosti slijepa”.<\/p>\n

Svijetlo rije\u010di<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jer bez orijentacije i smisla \u010dovjek je i pored svih tehni\u010dkih dostignu\u0107a na putu propasti<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-190099","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/190099","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=190099"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/190099\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=190099"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=190099"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=190099"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}