{"id":190024,"date":"2015-10-08T10:59:49","date_gmt":"2015-10-08T08:59:49","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=190024"},"modified":"2015-10-08T10:59:49","modified_gmt":"2015-10-08T08:59:49","slug":"ne-pretjerujte-sa-cajevima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/10\/08\/ne-pretjerujte-sa-cajevima\/","title":{"rendered":"Ne pretjerujte sa \u010dajevima"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignright size-full wp-image-130442\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/11\/caj1.jpg\" alt=\"caj\" width=\"300\" height=\"261\" \/>Lekovite biljke deluju na organizam sna\u017eno kao medikamenti. Ozbiljan problem je doziranje, koncentracija lekovitih sastojaka u biljkama zavisi od podneblja, osun\u010danosti, perioda branja, \u010duvanja, pripreme<\/p>\n<p>Koliko puta ste \u010duli upozorenje: Ne preterujte sa \u010dajevima? Lekovite biljke, dokazano, imaju dragocene sastojke, ali odre\u0111ene komponente u njima nekada mogu da blokiraju dejstvo lekova koje redovno uzimate propisanom terapijom ili da podstaknu tegobe kod hroni\u010dnih bolesnika. Isti sastojak je delotvoran za jednu boljku, ali se nikako ne preporu\u010duje bubre\u017enim bolesnicima ili \u010dira\u0161ima&#8230; Zato biljne terapije ne bi trebalo uzeti &#8220;zdravo za gotovo&#8221;, savetuje profesor dr Zoran Maksimovi\u0107 sa Katedre za farmakognoziju Farmaceutskog fakulteta u Beogradu:<\/p>\n<p>&#8211; U odnosu na sintetske medikamente, kod biljnih je najva\u017enija prednost njihova efikasnost i gotovo potpuna bezbednost, uz manje ne\u017eeljenih dejstava i interakcija. Imaju dugogodi\u0161nju primenu u narodnoj medicini. Ipak, sastojci lekovitih biljaka su farmakolo\u0161ki aktivna jedinjenja, koja u organizmu sli\u010dno deluju kao molekuli sintetskih lekova. Metaboli\u0161u se na isti na\u010din kori\u0161\u0107enjem istih enzimskih sistema, distribuiraju krvlju i limfom, a izlu\u010duju iz organizma urinom, stolicom, znojem ili mlekom. Dakle, ba\u0161 kao i drugi lekovi ili sastojci hrane i dijetetskih proizvoda, pa u nekim slu\u010dajevima istovremeno kori\u0161\u0107enje biljnih i sintetskih lekova mo\u017ee da se potencira ili poni\u0161ti dejstvo svakoga od njih. Osim toga, efekti kombinovane primene mogu da dovedu do nepredvidljivih ishoda.<\/p>\n<p>Ko bi naro\u010dito trebalo da bude oprezan?<\/p>\n<p>&#8211; Zbog nedovoljnog poznavanja delovanja sastojaka u organizmu, sa \u010dajevima, biljne me\u0161avinama i lekovima bi trebalo biti oprezan ili ih izbegavati tokom prvog tromese\u010dja trudno\u0107e i dojenja. Na ovaj na\u010din se spre\u010dava eventualna mogu\u0107nost negativnog dejstva na plod ili intoksikacija novoro\u0111en\u010deta sastojcima iz maj\u010dinog mleka. Ponekad lekovite mogu da dovedu do gastrointestinalnih tegoba, poreme\u0107aja krvnog pritiska, alergijskih reakcija ili fotosenzibilizacije. Istina, ne\u017eeljena dejstva lekovitih biljaka i njihovih ekstrakata su retka i blagog intenziteta, ali ne treba ih ignorisati. Nekada mogu da se jave i ozbiljniji efekti, na primer kod podbela i gaveza, koji mogu toksi\u010dno da uti\u010du na jetru. Neke lekovite biljke mogu da budu u koliziji kako sa sintetskim tako i sa drugim biljnim preparatima, dijetetskim suplementima i odre\u0111enim namirnicama. Problem ne\u017eeljenih dejstava i interakcija posebno je izra\u017een kod starijih osoba jer naj\u010de\u0161\u0107e neprekidno uzimaju ve\u0107i broj razli\u010ditih lekova. Kantarion je mo\u017eda tipi\u010dan primer.<\/p>\n<p>\u0160ta je sporno kod kantariona?<\/p>\n<p>-U narodnoj medicini se koristi u le\u010denju upala, prehlade, problema sa be\u0161ikom, dijabetesa, hemoroida, neuralgija, migrena, ko\u017enih obolenja, ubla\u017ea i virusne infekcije&#8230; Preporu\u010duju ga i kao diuretik, antimalarika, a u poslednje vreme i za bla\u017ei oblik depresije. Prilikom primene \u010dajeva i proizvoda na bazi kantariona trebalo bi voditi ra\u010duna o tome da pojedini sastojci u njemu podsti\u010du aktivnost enzimskog sistema citohroma. Citohromi metaboli\u0161u sastoje iz hrane, lekova i druge supstance koje unosimo u organizam, pa kantariona mo\u017ee da bude kontraindikovan ako se istovremeno koristi ciklosporin, takrolimus, amrenavir, irdinavir i drugi lekovi iz grupe inhibitora proteaze (deluju antivirusno i antibakterijski). Kontraindikovan je i kod upotrebe varfarina i drugih lekova protiv zgru\u0161avanja krvi, jer sni\u017eava njihovu efikasnost. Osim toga, uti\u010de na dejstvo antibebi pilula. Tako\u0111e, ako hirurg pre planirane operacije ustanovi mogu\u0107e interakcije sa anesteticima, trebalo bi prekinuti sa uzimanjem kantariona. Osobe svetle puti tako\u0111e moraju da budu oprezne, jer kod njih mo\u017ee izazvati fotodermatitis, kao reakciju na sun\u010danje.<\/p>\n<p>Za razne tegobe se naj\u010de\u0161\u0107e preporu\u010duju \u010dajne me\u0161avine.<\/p>\n<p>&#8211; \u010cajne me\u0161avine se \u010desto koriste i omiljeni su lekoviti proizvodi. Najbolje bi bilo kada bi u \u010dajnoj me\u0161avini bilo do pet komponenti, ali u praksi sre\u0107emo i dvostruko vi\u0161e, a veliki broj biljaka nije primenjiva terapija za svakog pojedinca. Ozbiljan problem je i doziranje, jer koli\u010dina aktivnih supstanci u lekovitim, a naro\u010dito samoniklim biljkama jako varira. Zavisi od mesta gde je rasla, osun\u010danosti, trenutka branja, uslova \u010duvanja, pa i na\u010dina pripreme. \u0160ta zna\u010di pojam supena ka\u0161ika? To je varijabilna merna jedinica, koja zavisi ne samo od veli\u010dine ka\u0161ike, ve\u0107 i od toga da li se meri rastresita biljka, malog stepena usitnjenosti kao \u0161to su cvet i list ili kompaktan i usitnjen biljni materijal kao \u0161to je kora, koren, krtola.<\/p>\n<p>Tako supena ka\u0161ika cveta kamilice nema istu masu kao supena ka\u0161ika korena jagor\u010devine. Zato se u apotekarskim \u010dajnim me\u0161avinama nikada ne nalaze biljke jakog farmakolo\u0161kog dejstva, jer je za njih potrebno preciznije doziranje od onoga koje je mogu\u0107e za \u010dajnu me\u0161avinu. Osim toga, lekoviti sastojci mnogih biljaka nisu rastvorljivi u vodi, pa je njihova primena u obliku \u010dajnog napitka besmislena &#8211; isti\u010de na\u0161 sagovornik.<\/p>\n<p>EHINACEA SE UZIMA DO OSAM NEDELjA<\/p>\n<p>Lekovito dejstvo ehinacee je op\u0161te prihva\u0107eno. Koren i \u010ditava biljka sadr\u017ee veliki broj razli\u010ditih sastojaka &#8211; polisaharide, flavonoide, derivatekafene kiseline, polialkalene, alkilamide i etarsko ulje. Ti sastojci stimuli\u0161u imunitet, imaju antizapaljensko, antisepti\u010dno i antimikrobno dejstvo. Ehinacea se primenjuju kao pomo\u0107no sredstvo kod prvih simptoma prehlade i infekcije gornjih disajnih puteva. Me\u0111utim, ona mo\u017ee da bude problemati\u010dna kod osoba preosetljivih na sastojke iz biljke porodice glavo\u010dika (asteracea), u koje spada ambrozija, ali i kamilica, neven i masla\u010dak. Tako osobe alergi\u010dne na ambroziju, mogu biti alergi\u010dne i na kamilicu. To je tzv. ukr\u0161tena reakcija. Ehinacea i njeni preparati se ne preporu\u010duju deci mla\u0111oj od godinu dana, kao i osobama sa progresivnim sistemskim obolenjima, autoimunskim bolestima, tuberkulozom, multipla sklerozom, HIV infekcijama, sidom&#8230; Ako se dugo koristi, a postoji preosetljivost na komponente, mo\u017ee da se javi i koprivnja\u010da, bronhospazma sa opstrukcijom, astma, anafilakti\u010dki \u0161ok, zato ne bi trebalo da se uzima du\u017ee od osam nedelja &#8211; upozorava dr Maksimovi\u0107.<\/p>\n<p>novosti.rs<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Lekovite biljke deluju na organizam sna\u017eno kao medikamenti. Ozbiljan problem je doziranje, koncentracija lekovitih sastojaka u biljkama zavisi od podneblja, osun\u010danosti, perioda branja, \u010duvanja, pripreme Koliko puta ste \u010duli upozorenje: Ne preterujte sa \u010dajevima? Lekovite biljke, dokazano, imaju dragocene sastojke, ali odre\u0111ene komponente u njima nekada mogu da blokiraju dejstvo lekova koje redovno uzimate propisanom [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-190024","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/190024","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=190024"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/190024\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=190024"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=190024"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=190024"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}