{"id":189739,"date":"2015-10-04T07:00:33","date_gmt":"2015-10-04T05:00:33","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=189739"},"modified":"2015-10-03T21:31:02","modified_gmt":"2015-10-03T19:31:02","slug":"europa-se-budi-iz-americkog-sna","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/10\/04\/europa-se-budi-iz-americkog-sna\/","title":{"rendered":"Europa se budi iz ameri\u010dkog sna"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Damir Pili\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

\"damir<\/a>Ljudi diljem Europe napokon progledavaju. Od Gibraltara do Urala, od Reykjavika do Istanbula sve vi\u0161e Europejaca shva\u0107a tko im radi o glavi. Kako to biva u visokobud\u017eetnim mafija\u0161kim filmovima, krvnik je obi\u010dno netko iz bliskog okru\u017eja, u kojeg \u017ertva (Europa) ima puno povjerenje. Tako je i sada: glavna ugroza Europe nije Vladimir Vladimirovi\u010d Putin, nego onaj tko u Putina upire prstom, vi\u010du\u0107i “dr\u017e'te lopova”, e da se Vlasi ne dosjete \u2013 Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave.<\/p>\n

Ali Vlasi se polako dosje\u0107aju. U tome im poma\u017eu izbjeglice iz sjeverne Afrike i s Bliskog istoka. Gledaju\u0107i te divovske rijeke unesre\u0107enih ljudi, koje od gra\u0111ana Europe izvla\u010de i ono najbolje i ono najgore \u2013 prijete\u0107i da Europa odustane od svojih klju\u010dnih vrijednosti koje je \u010dine najsocijalnijim i najprosvjetljenijim kontinentom \u2013 prosje\u010dan Europljanin mora se zapitati (i ve\u0107 se, na sre\u0107u, po\u010deo pitati): “Ama \u010dekaj, kvragu, kako je sve ovo po\u010delo? Tko je odgovoran za ovu biblijsku seobu naroda?”<\/p>\n

I amaterski istra\u017eitelj, gra\u0111anin Europe, po\u010dinje si postavljati daljnja pitanja. Tko je pokrenuo rat u Iraku 2003. godine, koji je doveo do pogibije milijun Ira\u010dana, a sve pod la\u017enim izgovorom da ira\u010dki diktator Saddam Husein posjeduje oru\u017eje za masovno uni\u0161tavanje?<\/p>\n

Tko je pokrenuo rat u Libiji 2011. i ubio njezina vo\u0111u Muammara Gaddafija, nakon \u010dije smrti Libija do dana dana\u0161njeg tone u plamenu i kaosu desetaka lokalnih milicija i paravojnih snaga?<\/p>\n

Tko je te iste 2011. pokrenuo rat u Siriji protiv Bashara al-Assada, sukob koji jo\u0161 traje bez svjetla na kraju tunela, i koji je dosad donio 200.000 mrtvih te deset milijuna izbjeglica i prognanika?<\/p>\n

Tko je, dakle, sru\u0161io sekularne multietni\u010dke re\u017eime sjeverne Afrike i Bliskog istoka u korist islamskih fa\u0161ista, pred kojima milijuni ljudi danas bje\u017ee u Europu? Tko je arapskoj mladosti la\u017eno obe\u0107avao da \u0107e im donijeti demokraciju i ljudska prava, a u realnosti im je donio samo “\u010demer, smrt i jad”? I tko, na kraju krajeva, upravo destabilizira Europu?<\/p>\n

Ideolo\u0161ka i vojna \u0161aka<\/strong><\/p>\n

I pita se tako na\u0161 amaterski istra\u017eitelj, gra\u0111anin Europe, i vidi da svi odgovori vode na jedno te isto mjesto, koje se u dana\u0161njem svijetu zove “Zapad”, a pritom se naj\u010de\u0161\u0107e misli na udarnu ideolo\u0161ku i vojnu \u0161aku tog Zapada \u2013 Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave.<\/p>\n

Iako je razaranjem \u2013 prema na\u0161im standardima nedovoljno demokratskih, ali stabilnih \u2013 dru\u0161tava sjeverne Afrike i Bliskog istoka proizvela milijune izbjeglica \u010diji prvi valovi sada sti\u017eu u Europu, Amerika se ogra\u0111uje od posljedica tih dru\u0161tvenih katastrofa: najvi\u0161i du\u017enosnici Sjedinjenih Dr\u017eava, uklju\u010duju\u0107i i dr\u017eavnog tajnika Johna Kerryja, hladnokrvno izjavljuju da su spremni primiti tek nekoliko tisu\u0107a izbjeglica, a za godinu-dvije, ako Bog da, mo\u017eda i svih sto tisu\u0107a (od po\u010detka rata u Siriji 2011. samo je 1500 Sirijaca dobilo dozvolu ulaska u SAD).<\/p>\n

U me\u0111uvremenu, Amerika je poduzela jo\u0161 jedan kvaran vanjskopoliti\u010dki posao \u010dije posljedice izrazito \u0161tete na\u0161em kontinentu: poku\u0161ala nas je, i prili\u010dno u tome uspjela, zavaditi s majkom Rusijom. Proizvodnjom la\u017ene histerije o tobo\u017enjim ruskim planovima za invaziju Europe (tako sli\u010dne histeriji o tobo\u017enjem ira\u010dkom oru\u017eju za masovno uni\u0161tenje), koja u praksi slu\u017ei kao izgovor za dovla\u010denje ameri\u010dke vojne opreme u Europu, SAD je uspio usaditi strah i rusofobiju kod dobrog dijela Europljana, \u0161to ima negativne dru\u0161tvene, politi\u010dke, ekonomske i sve druge mogu\u0107e implikacije za na\u0161 kontinent.<\/p>\n

Ako je to\u010dno ono \u0161to tvrdi na\u0161 umjetnik Vlado Martek \u2013 da je Europa pola Amerika, a pola Dostojevski \u2013 onda stoji da su nas Sjedinjene Dr\u017eave poku\u0161ale odvojiti od na\u0161e du\u0161evnije polovice. To se zove zlostavljanje. Pravi Europljanin nikad se ne\u0107e odre\u0107i Amerike, ali bogami ne\u0107e ni Dostojevskog ni Rusije.<\/p>\n

Ne mo\u017eemo sa sigurno\u0161\u0107u ustvrditi koji su ciljevi ovakvih ameri\u010dkih postupaka, ali itekako na svojoj europskoj ko\u017ei osje\u0107amo njihov efekt: Europa postaje sve slabija, ranjivija i ovisnija o Americi. Ako su geopoliti\u010dki stratezi Uncle Sama to htjeli, bogami rade dobar posao. Kvarno, ali kvalitetno.<\/p>\n

Prozor u \u0161areniji svijet<\/strong><\/p>\n

Desetlje\u0107ima su gra\u0111ani Europe sa smije\u0161kom i velikom zahvalno\u0161\u0107u gledali preko Atlantika, na svog “mla\u0111eg, ali ja\u010deg brata”. Pamtili su Europljani \u2013 i nikad se to ne smije zaboraviti \u2013 veliku ulogu Sjedinjenih Dr\u017eava u Drugom svjetskom ratu, njihov dragocjeni doprinos u slamanju nacifa\u0161izma. Istina je da su \u017ertve Sovjetskog Saveza i Crvene armije u WW2 nemjerljive prema svima ostalima, istina je i da su Titovi partizani dali iznimno va\u017ean obol toj klju\u010dnoj pobjedi \u010dovje\u010danstva, ali svejedno se uvijek mora imati na umu da su Amerikanci \u010dasno uletjeli kada je Europi trebalo.<\/p>\n

Pored te ratne zahvalnosti, desetlje\u0107ima su gra\u0111ani Europe gledali na Ameriku kao na uspje\u0161an kulturolo\u0161ki i dru\u0161tveni eksperiment koji je plijenio svojim melting-potom i “otvoreno\u0161\u0107u za sve” (dobro, osim za komuniste), a naro\u010dito su ameri\u010dki filmovi i muzika za Europljane iza “\u017eeljezne zavjese” predstavljali prozor u jedan mnogo \u0161areniji svijet od onoga u kojem su \u017eivjeli.<\/p>\n

I zato je prosje\u010dnom gra\u0111aninu Europe danas te\u0161ko gledati kako njegov “mla\u0111i, ali ja\u010di brat” postaje karikatura svega \u0161to je nekad predstavljao i zna\u010dio u slobodarskom smislu. O tome sve \u010de\u0161\u0107e svjedo\u010de i brojni komentari \u010ditatelja na hrvatskim portalima, me\u0111u kojima za potrebe ovog teksta izdvajamo sljede\u0107i:<\/p>\n

“Niti na kraj pameti mi prije neku godinu nije bilo da \u0107u pisati ne\u0161to protiv USA. Koja to dr\u017eava ima ljep\u0161u glazbu, rock, blues i da ne nabrajam puno drugih, pa filmovi, to je bila zemlja mojih snova. Kad bi svirala USA himna, osje\u0107ao sam se ponosno. Te\u0161ka srca sam sku\u017eio da im je politika ne\u0161to drugo od obi\u010dnog gra\u0111anina Amerike ili neke rock zvijezde. Preko rock glazbe su amerikanizirali cijeli svijet, bar ve\u0107i dio. Svijet bi bio dosadno mjesto za \u017eivjeti bez ameri\u010dke kulture. Nije bilo lako jednom amerikanofilu kao meni priznati da im je vanjska politika antieuropska i ekspanzionisti\u010dka i da ju vode multinacionalne kompanije s kojima prosje\u010dan Amerikanac nema ni\u0161ta.”<\/p>\n

“Putinovi pla\u0107enici”<\/strong><\/p>\n

Odnosno, kako je to nekidan u Jutarnjem listu sa\u017eeo Miljenko Jergovi\u0107: “Nakon totalnog moralnog bankrota Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, skoro sav moralni kapital zapadnog svijeta u njema\u010dkim je rukama.”<\/p>\n

A kad smo ve\u0107 kod Njema\u010dke, sve je vi\u0161e znakova da progledavati po\u010dinje i kancelarka Angela Merkel, koja je ovog tjedna pozvala Sjedinjene Dr\u017eave da prihvate vi\u0161e izbjeglica i tra\u017eitelja azila. Vje\u010dna je \u0161teta \u0161to nije progledala i ranije, kad je prekoatlantski brat za\u010dinjao svoj “demokratski pohod” na Bliski istok.<\/p>\n

Zadnji \u0107e, \u010dini se, progledati profesor Ivo Banac, slavni liberal i demokrat koji u Jutarnjem listu neumorno ispisuje potjernice za svima koji se drznu javno ukazati na to da Amerika vi\u0161e nije ono \u0161to je bila. Tko kritizira ameri\u010dki imperijalizam, taj je protiv demokracije, a vrlo vjerojatno je i Putinov pla\u0107enik \u2013 tako otprilike izgleda ta binarna i bipolarna logika kojom se vodi ova \u0161iroka liberalna i slobodarska du\u0161a. Pogledajte samo re\u010denicu kojom je profesor zavr\u0161io svoj nedavni tekst:<\/p>\n

“\u0160to se mene ti\u010de, mi gra\u0111ani ‘kvazidr\u017eava’ mo\u017eemo biti zadovoljni \u0161to smo s grba\u010de skinuli velike i jake dr\u017eave vo\u0111ene Sadamom, Asadom, Gadafijem i… (pa znate i sami!).”<\/p>\n

Doista, te\u0161ko je objasniti tu pusto\u0161 srca. Milijun mrtvih u Iraku, a na\u0161 profesor je zadovoljan \u0161to smo s grba\u010de skinuli Saddama. Od zemlje u koju je hrlila raditi cijela Afrika i pola Europe (me\u0111u njima i brojni gra\u0111ani Hrvatske), Libija je postala zemlja iz koje ljudi bje\u017ee od smrti, a na\u0161eg demokrata ugodne srsi prolaze \u0161to smo se rije\u0161ili Gaddafija. Dvjesto tisu\u0107a mrtvih Sirijaca i pedeset puta toliko sirijskih izbjeglica i prognanika, a na\u0161 liberal prede od zadovoljstva \u0161to smo na putu da maknemo i Assada, bez obzira \u0161to bi tek tada u Siriji i na cijelom Bliskom istoku nastala prava klaonica.<\/p>\n

Dragana drumom, Banac \u0161umom<\/strong><\/p>\n

I d\u017eaba je, apsolutno d\u017eaba, podsje\u0107ati ljude kao \u0161to je Banac na rije\u010di sirijske nevjeste, Hrvatice Dragane Shoukry \u2013 objavljene ba\u0161 u Jutarnjem listu \u2013 koja ovih dana danono\u0107no stoji na braniku izbjegli\u010dkog vala u rodnom Tovarniku i sa suprugom, Sirijcem Nizarom, svojim znanjem arapskog poma\u017ee izbjeglicama i MUP-u:<\/p>\n

“Kao Hrvatica, prema Siriji sam imala predrasude dok nisam upoznala supruga, njegovu obitelj. Kad sam oti\u0161la tamo, i kad su me primili, Sirija mi je postala druga dr\u017eava. (…) Sirija je bila predivna, ljudi su \u017eivjeli normalno bez ikakvih problema, otvoreni prema strancima, mije\u0161ane kulture, mije\u0161ane vjere, prihva\u0107ali su apsolutno sve i to \u0161to se dogodilo utjecaj je neke vi\u0161e sile…”<\/p>\n

Ali \u0161to vrijedi to \u0161to pri\u010da Dragana Shoukry kad na\u0161 Banac znade da je Assad \u010disto zlo kojeg treba maknuti da bi ljudi u Siriji mogli “\u017eivjeti normalno bez ikakvih problema”: Dragana drumom, Banac \u0161umom. Dirljivo je kako na\u0161 demokrat skrbi za ameri\u010dke interese (pitaj Boga za\u0161to), ali je ne\u0161to manje dirljivo kako u svojoj liberalnoj du\u0161i ne uspijeva prona\u0107i ni minimum su\u0107uti za golemu ljudsku tragediju koju je prouzro\u010dila ameri\u010dka vanjska politika.<\/p>\n

No, nije ni bitno da razni banci progledaju. Va\u017eno je da su progledavati po\u010deli gra\u0111ani Europe.<\/p>\n

Lupiga.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Redovna kolumna koju Slobodna Dalmacija nije \u017eeljela da objavi, ali jeste Lupiga.com<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-189739","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/189739","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=189739"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/189739\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=189739"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=189739"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=189739"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}