{"id":189686,"date":"2015-10-03T08:00:47","date_gmt":"2015-10-03T06:00:47","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=189686"},"modified":"2015-10-02T21:46:05","modified_gmt":"2015-10-02T19:46:05","slug":"kultura-smrti-i-njezine-posljedice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/10\/03\/kultura-smrti-i-njezine-posljedice\/","title":{"rendered":"Kultura smrti i njezine posljedice"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Autor: Ivana Peri\u0107\u00a0\u00a0\u00a0<\/strong><\/em><\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft wp-image-189687 size-medium\" title=\"Dra\u017een \u0160imle\u0161a\/H-alter\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/simlesa_drazen-300x220.jpg\" alt=\"simlesa_drazen\" width=\"300\" height=\"220\" \/>O uzrocima i mogu\u0107im rje\u0161enjima izbjegli\u010dke krize, zna\u010daju klimatskih promjena, kapitalizmu i njegovim alternativama, razgovarali smo s Dra\u017eenom \u0160imle\u0161om, vi\u0161im asistentom na Institutu &#8220;Ivo Pilar&#8221;, voditeljem kolegija Globalno dru\u0161tvo i odr\u017eivi razvoj na Mirovnim studijima, te autorom nekoliko knjiga o odr\u017eivom razvoju, dobroj ekonomiji i alterglobalizaciji.<\/p>\n<ul>\n<li>Kroz ve\u0107inu medija, te od strane ve\u0107ine politi\u010dara, ova izbjegli\u010dka kriza prikazuje se kao ne\u0161to iznenadno i trenutno, \u0161to je neo\u010dekivano do\u0161lo i \u0161to \u0107e relativno brzo pro\u0107i. \u0160to mislite, \u010demu potreba za takvim prezentacijama &#8211; jesu li one rezultat poku\u0161aja zavaravanja javnosti ili se radi o istinskom nerazumijevanju ovoga \u0161to se doga\u0111a?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Mislim da je bli\u017ee prvome, s time da se tu ne radi samo o zavaravanju javnosti, nego o op\u0107em zavaravanju o na\u010dinu na koji svijet funkcionira. Ne radi se tu o nemogu\u0107nosti, ve\u0107 o ne\u017eelji da se suo\u010dimo s logi\u010dkom posljedicom onoga kako se odnosimo prema dana\u0161njim krizama, prema okoli\u0161u, prema ljudima koji su u te\u0161kom polo\u017eaju. Nemogu\u0107e je da ovo nismo o\u010dekivali zato \u0161to je postojao zna\u010dajan broj pametnih ljudi koji su upozoravali da je samo pitanje vremena kada \u0107e se ne\u0161to ovakvo dogoditi. Mi zapravo \u017eivimo u civilizaciji nojeva koji glave trpaju u pijesak. Non stop, pogotovo kroz medije, postoje spinovi s kolektivnim sedativima, a ovo sad \u0161to su svi kao \u0161okirani je isto ono \u0161to se dogodilo kada su bili \u0161okirani financijskom svjetskom krizom. Isto je i kao \u0161to su \u0161okirani bili kada se nedavno otkrilo da je korporacija Volkswagen prevarila sustav, iako je jasno da se takve prevare doga\u0111aju na svakodnevnoj bazi. \u0160okirani \u0107e sigurno biti i kada se odvali pola nekog ledenjaka i sli\u010dno. Mi zapravo nismo civilizacija koja je sposobna djelovati unaprijed, koja je sposobna suo\u010diti se sa svojom putanjom, mi smo u stanju stalnog i\u0161\u010du\u0111avanja, \u0161to je isto kao da bolesnik koji \u010dini sve da se razboli ostane \u0161okiran \u010dinjenicom da u jednom trenutku zaista postane bolestan.<\/p>\n<ul>\n<li>Kada bi mi sada primjenili metodu koju smatrate potrebnom, a to je gledanje unaprijed i razmi\u0161ljanje o onome \u0161to \u0107e se trebati napraviti \u2013 kako mislite da \u0107e se ovo dalje razvijati i \u0161to je ono na \u0161to bi se sada trebali fokusirati?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Sada je najbitnije spa\u0161avati ljude, ovo je trenutno stanje po\u017eara koji treba gasiti jer je rat na Afri\u010dkom rogu i na Bliskom istoku ve\u0107 u\u010dinio svoje i sada se suo\u010davamo s tim posljedicama. Treba napraviti sve \u0161to je mogu\u0107e da dru\u0161tva u koja ti ljudi dolaze razvijaju razumijevanje i pravu integraciju &#8211; ne samo integraciju u sustav, ve\u0107 integraciju u smislu prihva\u0107anja ljudi na najhumaniji mogu\u0107i na\u010din u dru\u0161tvima kojima je njihov dolazak uglavnom \u0161ok, jer sti\u017eu u velikom broju za koji nisu odra\u0111ene potrebne pripreme. Ovo se sigurno ne\u0107e zaustaviti, ovo je tek rupica koja je prona\u0161la svoj put nakon dugo vremena i ona \u0107e se sada sve vi\u0161e \u0161iriti, do jednog trenutka. Tu je sad opasnost u trenutku kada \u0107e dr\u017eave koje primaju izbjeglice re\u0107i stop, pitanje je \u0161to \u0107e se tada desiti s ljudima koji se na\u0111u u vakuumu, i onima koji \u0107e i dalje imati potrebu i biti prisiljeni odlaziti iz zemalja u kojima \u017eive. Na\u017ealost, stanje u ve\u0107ini zemalja iz kojih ti ljudi dolaze ne\u0107e se tako lako promijeniti. Tu je, kada pri\u010damo o Bliskom istoku, ali i brojnim afri\u010dkim zemljama, velika odgovornost Zapada. Mislim da je uvijek besmisleno ne\u0161to ru\u0161iti, koliko god to ne\u0161to lo\u0161e bilo, ako nema\u0161 spremnu alternativu. Koliko god odre\u0111eni dikatorski re\u017eimi koje se zadnjih godina ru\u0161ilo uistinu zaslu\u017euju kritiku, povijest nas u\u010di da tamo gdje nema spremne pozitivne i progresivne alternative krizu uvijek iskori\u0161tavaju i na vlast dolaze najbrutalnije i jo\u0161 gore varijante. Ja \u010dak mislim da nakon napada na Irak 2003. godine ratovi vi\u0161e nemaju veze s energetskim resursima, konkretno s naftom i plinom, koliko imaju veze s potrebom da se vojno-industrijski kompleks odr\u017ei, jer njemu stalno trebaju nova \u017eari\u0161ta, a mi \u010desto zanemarujemo koliko taj kompleks danas zna\u010dajno sudjeluje u BDP-u, ekonomiji, zaposlenosti ljudi u najbogatijim zemljama svijeta. To je jedna kultura smrti koja je veoma vezana uz kulturu straha koja se razvija kroz rastu\u0107u industriju nadzora i sigurnosti. Rezultat svega toga je \u010disti kaos, ali to je kaos od kojeg netko profitira.<\/p>\n<ul>\n<li>Mislite li da se trebaju raditi distinkcije izme\u0111u izbjeglica i ekonomskih migranta? Mo\u017eemo li umanjivati razornost siroma\u0161tva na \u017eivot ljudi u odnosu na razornost rata? Mo\u017ee li siroma\u0161tvo biti jednako pogubno, odnosno &#8211; za\u0161to siroma\u0161tvo ne priznajemo kao jednako velik problem?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Mislim da je takvo razlikovanje izbjeglica i ekonomskih migranata jako licemjerno. Svaka osoba koja mora oti\u0107i iz svog doma, odlazi zato \u0161to se vi\u0161e ne osje\u0107a sigurno, zato \u0161to joj vi\u0161e nisu zadovoljeni osnovni \u017eivotni uvjeti. Zbog kakvih god razloga do te situacije do\u0161lo, bilo to siroma\u0161tvo ili rat, moramo uva\u017eiti tu situaciju i samo zbog toga odre\u0111ena osoba ima puno pravo oti\u0107i i tra\u017eiti bolji \u017eivot. Tako\u0111er je zapanjuju\u0107e koliko su europska dru\u0161tva sposobna ignorirati va\u017enost upravo ekonomskih migranata za funkcioniranje vode\u0107ih europskih zemalja. Postoje jasni pokazatelji iz raznih istra\u017eivanja, kako su upravo to ljudi spremni raditi poslove koje nitko drugi ne \u017eeli raditi, one najte\u017ee i \u010desto najslabije pla\u0107ene, na kojima je svako prosperitetno dru\u0161tvo Zapadne Europe izgradilo svoje temelje i razvilo se u ono \u0161to je danas.<\/p>\n<ul>\n<li>Tako\u0111er se radi razlika izme\u0111u sirijskih izbjeglica i izbjeglica iz drugih zemalja. Ta se razlika nagla\u0161ava do te mjere da su brojni izbjeglice po\u010deli lagati da su Sirijci iz straha da ih ina\u010de ne\u0107e primiti u zemlje u koje \u017eeli oti\u0107i ili pustiti da prije\u0111u granicu koju \u017eele prije\u0107i. Umanjuju se prava ljudi iz Iraka, Afganistana, Eritreje, razorenih zemalja u kojima su SAD i zemlje zapadne Europe tako\u0111er odigrale svoje neslavne uloge, ali to nekako zaboravljamo&#8230;<\/li>\n<\/ul>\n<p>Da, mi na\u017ealost i kod ovakvih tema funkcioniramo po principu ekskluzivne hot teme ili top teme koja je &#8220;najsvje\u017eija&#8221;, tu ostajemo na razini trivijalizacije i tra\u010da, ne uspjevamo dublje u\u0107i u nijednu pri\u010du. Na izbjeglice ne gledamo kao na ljude, koji imaju ime i prezime, imaju \u017eivote, ve\u0107 ih svrstavamo u te neke kategorizacije na temelju onoga \u0161to je aktualno, pa tako neki ispadnu manje bitni ili nebitni. To je popra\u0107eno \u010dinjenicom da u\u017easno brzo zaboravljamo \u0161to se ju\u010der dogodilo, pa o ljudskim sudbinama suludo odlu\u010dujemo i sudimo metodama tra\u010d rubrike u \u017eutim novinama.<\/p>\n<ul>\n<li>\u0160to se ti\u010de Hrvatske &#8211; velik broj gra\u0111ana i gra\u0111anki aktivirao se kako bi pomogao izbjeglicama u ovoj situaciji, a na nekim terenima su gra\u0111ani volonteri \u010dak bolje organizirani od slu\u017ebenih organizacija. Postoji li tu potencijal za dugoro\u010dni aktivizam koji ne bi bio nositelj samo u ovoj situaciji krize, ve\u0107 inicirao dublje sustavne promjene?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Svakako je \u010dinjenica da takav aktivizam i entuzijazam ne mo\u017ee dugo ostati u toliko intenzivnom stanju, \u0161to je normalno jer nas adrenalin ne mo\u017ee dr\u017eati dovijeka. Svako revolucionarno stanje ne mo\u017ee trajati unedogled, koliko god je ono u jednom trenutku potrebno. To je ono vje\u010dito pitanje i postojanje potrebe da se reagira u odre\u0111enom trenutku, ali i da se stvori kultura sustavnog otpora, koja \u0107e tu energiju i \u017eelju da se ne\u0161to mijenja uspjeti kanalizirati i transformirati na neke du\u017ee staze i neke druge razine, jer se mijenjanje stvari ne mo\u017ee doga\u0111ati samo na ovoj reaktivnoj razini. Mislim da svakako postoji veliki potencijal, ali jo\u0161 uvijek nismo uspjeli prona\u0107i model svakodnevnog aktivizma koji se samoobnavlja i traje, a da ga ne inicira odre\u0111eni fitilj, kao \u0161to je ova izvanredna situacija. Na koji na\u010din stvoriti platformu djelovanja koja bi ovu energiju usmjerila na ne\u0161to \u0161to bi bilo opipljivo na dnevnoj razini, nije samo problem Hrvatske, ve\u0107 \u010ditavog globalnog pokreta koji \u017eeli pravedniji, bolji i humaniji svijet. Mislim da je to zapravo najve\u0107i problem, zato \u0161to unutar kapitalisti\u010dkog sustava, koji je destruktivan na mnogim razinama, postoji i ono \u0161to mnogi od nas na Zapadu zaboravljaju, a to je da je on i veoma uspje\u0161an u zadovoljavanju na\u0161ih potreba. To je ono \u0161to mnoge omamljuje i tjera ih da gledaju na kapitalizam kao ne\u0161to \u0161to nije dobro, ali mo\u017ee biti bolje i pravednije, \u0161to je iluzorno jer se radi o sustavu koji je izgra\u0111en na antagonizmima i eksploataciji. Dok se ne prona\u0111e alternativa izvan ovog sustava, mi \u0107emo \u017eivjeti u aktivisti\u010dkom reaktivnom stanju, u stanju zaustavljanja odre\u0111enih negativnih procesa, pobuna, prosvjeda, direktnih akcija i direktne pomo\u0107i, ali ne\u0107emo imati alternativni sustav i dublje promjene. Dok ne za\u017eivi alternativni sustav koji \u0107e na humaniji na\u010din proizvoditi hranu, opskrbljivati energijom, upravljati financijama, \u010diniti nas zdravima, \u010diniti nas informiranima, kapitalizam \u0107e i dalje biti prevladavaju\u0107i sustav u svoj svojoj destruktivnosti i nepla\u0107anju punih tro\u0161kova za svoju egzistenciju.<\/p>\n<ul>\n<li>Koliko je taj alternativni sustav realan, odnosno realno ostvariv u bli\u017eoj budu\u0107nosti?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ne znam u kojem vremenu je realno ostvariv na nekoj op\u0107oj razini, ali on je ve\u0107 tu. Mi imamo \u010ditave prostore gdje si ljudi uspjevaju osigurati sve najbitnije stvari za \u017eivot i ti su prostori u ovom trenutku \u010dak jako sna\u017eni. Ljudi \u010desto nisu svjesni koliko ljudi ve\u0107 danas u svijetu participira u brojnim projektima i programima koji stvaraju temelje za ne\u0161to bolje. O\u010dito je da to jo\u0161 uvijek nije dovoljno i nije zahvatilo veliku ve\u0107inu stanovni\u0161tva. Ovaj destruktivni sustav jo\u0161 uvijek je sna\u017eniji, bez obzira na sve krize s kojima se suo\u010davamo &#8211; jo\u0161 uvijek je u naletu. Naime, svaka kriza se iskori\u0161tava da se jo\u0161 vi\u0161e osna\u017ei na nekoj razini i tu le\u017ei ta velika mo\u0107. Mislim da je najve\u0107a mo\u0107 upravo u ovisnosti koju stvara. On se ne hrani sa siroma\u0161nim ljudima, s ljudima koji nemaju ni\u0161ta, kapitalizam se hrani ljudima koji su srednja i vi\u0161a klasa, ljudima koji su ovisni o svim blagodatima koje im pru\u017ea, o lako\u0107i \u017eivljenja koju im omogu\u0107ava. Ti ljudi su \u010desto nesvjesni tihe industrije patnje na \u010dijim se le\u0111ima njihov stil \u017eivota prelama. U ve\u0107ini razvijenih zemalja sustav opstaje na nekih 15 posto stanovni\u0161tva, na onima koji su ovisni i najte\u017ee \u0107e htjeti promijeniti stvari. Mo\u017eemo mi i \u010dekati da ovaj sustav odumre, \u0161to \u0107e se svakako u nekom trenutku dogoditi, ali mislim da \u0107e to odumiranje trajati dugo i pitanje je koliko \u0107e jo\u0161 \u017ertava odnijeti sa sobom. Tako\u0111er, s tim odumiranjem i \u010dekanjem nam se pogor\u0161avaju kapaciteti i \u0161to se ti\u010de ekosustava i okoli\u0161a, ali i socijalnih momenata u dru\u0161tvu.<\/p>\n<ul>\n<li>Spomenuli ste sada ekosustav i okoli\u0161. Za\u0161to se u ovoj pri\u010di o izbjeglicama, ali i o pri\u010dama o budu\u0107im migracijama, rijetko spominju klimatske promjene i zna\u010daj klimatskih promjena?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Zato \u0161to je op\u0107enito stanje okoli\u0161a, uklju\u010duju\u0107i i klimatske promjene, idealna prilika da zabijemo glavu u pijesak. One nemaju svog advokata. Netko je to dobro ironi\u010dno primjetio \u2013 da je klimatske promjene proizvela Sjeverna Koreja, brzo bi na\u0161li na\u010dina da ih rije\u0161imo. Klimatske promjene su posljedica ovog politi\u010dkog i ekonomskog sustava i o njima se i ne mo\u017ee ozbiljno razgovarati dok se ne po\u010dne pri\u010dati o politi\u010dkom i ekonomskom sustavu i na\u010dinama na koji se oni trebaju mijenjati. Ignoriranje klimatskih promjena proizlazi iz \u010dinjenice da se one ne mogu rije\u0161iti dok se ne rije\u0161i problemati\u010dan sustav u kojem \u017eivimo. Ina\u010de tu ne\u0107e biti velikih promjena, osim glumatanja kad ugasimo lampu na sat vremena, kupimo neki eko proizvod i sli\u010dno.<\/p>\n<ul>\n<li>Mislite li da \u0107e Skup UN-a o klimatskim promjenama, koji se odr\u017eava za dva mjeseca u Parizu, imati ikakva utjecaja i biti zna\u010dajan za dono\u0161enje odluka koje mogu ne\u0161to promijeniti?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ne. Kad god do\u0111u te klimatske konvencije, \u017eao mi je onih koji to o\u010dekuju kao mjesto gdje se mo\u017eemo nadati nekim promjenama, kao sudbinski doga\u0111aj i sli\u010dno. Tamo se ni\u0161ta zna\u010dajno ne\u0107e dogoditi zato \u0161to ve\u0107ina sudionika tamo dolazi s figama u d\u017eepu, i ve\u0107ina njih u svojim zasebnim \u017eivotima i mati\u010dnim zemljama ne radi dovoljno kako bi se ne\u0161to promijenilo. Suludo je o\u010dekivati da \u0107e zbir nedovoljno kvalitetnih malih pri\u010da na \u0161iroj razini donijeti ne\u0161to pozitivno. Previ\u0161e je tu glumatanja i licemjerja da bi se donijele neke bitne globalne odluke. Mislim da svima fokus treba biti na lokalnim zajednicama i mijenjanju stvari na tim razinama. Kada se to razvije, vrlo lako \u0107emo donijeti neku globalnu strategiju. Ovako idemo naopako i tu se ni\u0161ta dugoro\u010dno ne\u0107e i ne mo\u017ee promijeniti.<\/p>\n<ul>\n<li>Kada govorimo o sustavnom uni\u0161tavanju zemalja, \u010dinjenica je da ve\u0107ina izbjeglica dolazi iz afri\u010dkih i azijskih zemalja koje su dugo vremena iskori\u0161tavane i uni\u0161tavane kombinacijom kolonijalizma, crpljenjem resursa, uni\u0161tavanjem okoli\u0161a&#8230; Povezani su mnogobrojni uzroci koji su doveli do ovoga. Svjesni smo da ne\u0107e svi ljudi koji moraju bje\u017eati mo\u0107i oti\u0107i, odnosno da \u0107e Europa u nekom trenutku poku\u0161ati zaustaviti priljev. Postoji li politi\u010dka volja da se dru\u0161tva i zemlje iz kojih ti ljudi dolaze transformiraju, da se uspostavi iole normalan \u017eivot? Ukoliko ne postoji, \u0161to nam je alternativa?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Mislim da je sve ve\u0107i broj ljudi svjestan da za tako velike, nagomilane globalne probleme, ne mo\u017ee\u0161 na\u0107i rje\u0161enje bave\u0107i se samo sobom i svojom pri\u010dom. Mora postojati i nekakav politi\u010dki element, odnosno element politi\u010dke borbe. Vidimo kako se u Europi s time eksperimentira, negdje manje uspje\u0161no, negdje vi\u0161e uspje\u0161no, negdje jo\u0161 i\u0161\u010dekujemo. Ljudi su to osvjestili, iako \u0107e uvijek postojati dio ljudi, koji s obzirom na svoje politi\u010dke stavove i preference, ne\u0107e prihvatiti te nove mogu\u0107nosti. Politika upravlja na\u0161im \u017eivotima i od toga ne mo\u017eemo bje\u017eati. Unato\u010d svoj tehnologiji i komunikaciji, ispada da su nama danas, kao obi\u010dnim gra\u0111anima, \u010dak su\u017eeniji prostori utjecaja nego prije. To je iz razloga \u0161to je ta politi\u010dka mo\u0107 \u010desto nevidljiva, disperzirana, nije jasno tko je najodgovorniji za \u0161to, ne mo\u017eemo prstom uprijeti u jednu osobu ili juri\u0161ati na ne\u010diji dvorac ili utvrdu. Samim time je nedogovorno ignorirati potrebu da se ne\u0161to u\u010dini na razini arene politi\u010dke borbe, \u010dak i kroz izbore. Problemi su jednostavno toliko slo\u017eeni i veliki da ne vidim drugog rje\u0161enja. Uz svu svjesnost o opasnosti uvaljavanja u mulj politike, pretvaranja u vlastitu suprotnost i sli\u010dno, mislim da moramo preuzeti taj rizik. Na progresivnim je dru\u0161tvenim pokretima da si daju truda i smisle model upravljanja koji bi ih li\u0161io trunjenja unutar sustava, te omogu\u0107io da u politi\u010dkoj sferi pru\u017ee bolja rje\u0161enja i bolje odgovaraju na potrebe i probleme ljudi. Problem je \u0161to nismo navikli na takav na\u010din razmi\u0161ljanja, na takav anga\u017eman, osim na lokalnoj razini. Previ\u0161e smo navikli na dihotomiju dr\u017eave i politi\u010dkih stranaka, civilnog dru\u0161tva, poslovnog svijeta, te onda tog podru\u010dja dru\u0161tvenih pokreta, kultura i kontrakultura koje se nisu htjele petljati s nijednim gore spomenutim sektorom. Ono \u0161to nam se danas doga\u0111a mora izbrisati granice tih zastarjelih podjela i poni\u0161titi ono &#8220;ja tu ne radim&#8221; ili &#8220;ja se u to ne mije\u0161am&#8221;. Svih nas se ti\u010de sve.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.h-alter.org\/vijesti\/kultura-smrti-i-njezine-posljedice\" target=\"_blank\">H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dra\u017een \u0160imle\u0161a: Nakon napada na Irak ratovi vi\u0161e nemaju toliko veze s energetskim resursima, koliko s potrebom da se odr\u017ei vojno-industrijski kompleks<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-189686","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/189686","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=189686"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/189686\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=189686"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=189686"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=189686"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}