![\"sjedenje\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/06\/sjedenje-300x207.jpg\")
Dugo se vjerovalo da je pretjerano sjedenje \u0161tetno samo za ki\u010dmu, ali nova nau\u010dna saznanja potvr\u0111uju da je ono pogubno za cio organizam. Nekoliko studija je ukazalo na postojanje veze izme\u0111u dugotrajnog sjedenja i opasnosti od te\u0161kih bolesti, pa \u010dak i prijevremene smrti kod one tre\u0107ine ljudi koji, kako pokazuju statistike, za radnim stolom provode du\u017ee od 10 sati dnevno.<\/p>\n
Svakodnevno sjedenje na poslu uzrokuje niz bolesti, od kojih su najopasnije dijabetes i sr\u010dani problemi, zaklju\u010dili su nau\u010dnici Univerziteta u Lesteru, na osnovu analiza u kojima je u\u010destvovalo 800.000 ljudi. Prema rije\u010dima dr Eme Vilmot, ni svakodnevne vje\u017ebe ne mogu da pomognu ako se osam sati u toku dana provede na stolici. Oni koji mnogo sjede imaju dva puta ve\u0107i rizik da obole od dijabetesa, bolesti srca i bubrega.<\/p>\n
Ako sjedite po \u010detiri sata u stolici pet dana u nedjelji, a ki\u010dma se ne kre\u0107e, koljena i kukovi su savijeni, tijelo postaje uko\u010deno. Mi\u0161i\u0107i slabe i organizam po\u010dinje da oboljeva – ka\u017ee Tim Alardis, osteopata i fizioterapeut iz Velike Britanije.<\/p>\n
Iako su medicinski zvani\u010dnici izdali preporuke koji je minimum potrebne fizi\u010dke aktivnosti, oni nisu predlo\u017eili da se ograni\u010di vrijeme provedeno u sjede\u0107em polo\u017eaju.<\/p>\n
Poslije \u010detiri sata sjedenja, tijelo po\u010dinje da \u0161alje signale da mu je lo\u0161e – ka\u017ee Elin Eklbom-Bak iz \u0161vedske \u0160kole za sport i medicinske nauke.<\/p>\n
\u010cak i za one koji vje\u017ebaju sjedenje je lo\u0161e. Prvo \u0161to strada jesu le\u0111a: zbog lo\u0161eg dr\u017eanja tijela, javljaju se jaki bolovi u ramenima, vratu i le\u0111ima. Usljed ograni\u010denog kretanja ve\u0107ina velikih mi\u0161i\u0107nih grupa prolazi kroz duge faze nepokretnosti pa mi\u0161i\u0107i postaju slabi i javljaju se gr\u010devi.<\/p>\n
MEKANE KOSTI<\/p>\n
\u0160etanje i tr\u010danje stimuli\u0161e rad kukova i kosti \u010dini tvr\u0111im i debljim. Nau\u010dnici su dokazali da manjak aktivnosti doprinosi br\u017eem razvoju osteoporoze. Posljedica sjedentarnog na\u010dina \u017eivota je i nagomilavanje kilograma. Nau\u010dna istra\u017eivanja pokazala su da nedostatak fizi\u010dke aktivnosti smanjuje proizvodnju enzima koji se bori protiv gomilanja masti u organizmu i do \u010dak do 50 odsto. Pretjerano sjedenje usporava metabolizam i izaziva promjene tjelesnih funkcija, \u0161to dovodi do pove\u0107anja tjelesne te\u017eine.<\/p>\n
Sjedenje podi\u017ee i nivo holesterola u krvi: poslije nekoliko sati dobar (zdrav) holesterol pada za 20 odsto, a enzimske aktivnosti za 90 odsto.<\/p>\n
Studija koja je nedavno sprovedena u Kanadi dokazala je da postoji \u010dvrsta veza izme\u0111u vi\u0161esatnog sjedenja i u\u010destalosti kardiovaskularnih bolesti, koje nekad imaju i fatalan ishod.<\/p>\n
Osobe koje ispred ra\u010dunara i televizora dnevno provode vi\u0161e od 11 sati, pove\u0107avaju rizik od sr\u010danog udara za 67 odsto, a svaki sat proveden u sjede\u0107em polo\u017eaju pove\u0107ava \u0161anse za nastanak sr\u010danih oboljenja.<\/p>\n
Za ljude koji svakodnevno vje\u017ebaju ali, ipak, dosta sjede, bolje da vje\u017ebanje podijele u vi\u0161e dijelova u toku dana. Sjede\u0107i na\u010din \u017eivota pove\u0107ava i \u0161anse za pojavu dijabetesa za \u010dak sedam odsto. Usporene tjelesne funkcije dovode do pove\u0107anja nivoa \u0161e\u0107era u krvi jer tijelu nije potrebna energija, pa \u0161e\u0107er ostaje u krvi. U studiji objavljenoj u “Britanskom \u017eurnalu” navodi se da nakon \u010detiri sata sjedenja tijelo po\u010dinje da prekida produkciju lipaze, enzima koji apsorbuje masti.<\/p>\n
Osobe koje obavljaju kancelarijski posao ili posao koji zahtijeva sate sjedenja, trebalo bi da, dok rade, stoje barem dva sata kako bi bili zdraviji i du\u017ee \u017eivjeli, otkriva najnovije britansko istra\u017eivanje. U studiji, objavljenoj u \u010dasopisu “British Journal of Sports Medecine”, navodi se da bi idealno bilo raditi stoje\u0107i \u010detiri sata, ali da je za po\u010detak dovoljno i samo dva. Savjetuje se zaposlenima da uvijek stoje kada razgovaraju telefonom i da protegnu malo noge, makar i po kancelariji.<\/p>\n
O\u0160TE\u0106ENjE ORGANA<\/p>\n
Sr\u010dani problemi<\/p>\n
Mi\u0161i\u0107i sagorijevaju manje masti i krv proti\u010de sporije kroz organizam tokom sjedenja, dozvoljavaju\u0107i tako masnim kiselinama da lak\u0161e zapu\u0161e sr\u010dane arterije. Predugo sjedenje povezano je sa pove\u0107anjem krvnog pritiska i povi\u0161enim holesterolom pa oni koji sjede imaju duplo ve\u0107e \u0161anse da obole od kardiovaskularnih bolesti.<\/p>\n
Prekomjeran rad pankreasa<\/p>\n
Pankreas proizvodi insulin, hormon koji \u0161alje glukozu \u0107elijama kako bi stvarale energiju. Ali, \u0107elije u besposlenim mi\u0161i\u0107ima ne do\u010dekuju spremno insulin, pa ga pankreas sve vi\u0161e i vi\u0161e proizvodi, \u0161to dovodi do nastanka dijabetesa i drugih bolesti.<\/p>\n
Kancer debelog crijeva<\/p>\n
Studije su na\u0161le vezu izme\u0111u dugog sjedenja i raka debelog crijeva, kancera dojke i raka endometrijuma. Uzroci nisu dovoljno jasni, ali po jednoj teoriji vi\u0161ak insulina ubrzava rast kancerogenih \u0107elija. S druge strane, redovno vje\u017ebanje i dovoljno kretanja osloba\u0111aju prirodne antioksidanse koji ubijaju lo\u0161e \u0107elije, potencijalne uzroke nastanka raka.<\/p>\n
DEGENERACI\u0408A MI\u0160I\u0106A<\/p>\n
Mekani trbu\u0161njaci<\/p>\n
Kad se kre\u0107ete, stojite ili sjedite pravilno, mi\u0161i\u0107i stomaka dr\u017ee va\u0161e tijelo uspravnim. Ali, kad se uvalite u stolicu, oni postaju neupotrebljivi. Slabi le\u0111ni i trbu\u0161ni mi\u0161i\u0107i dozvoljavaju ki\u010dmi da se krivi do stanja koje se zove lordoza.<\/p>\n
Opu\u0161teni gluteus<\/p>\n
Tokom sjedenja mi\u0161i\u0107i gluteusa ne rade gotovo ni\u0161ta, pa se lako navikavaju na to stanje. Kada su ovi mi\u0161i\u0107i mekani, slabe i onemogu\u0107avaju normalan hod i korak.<\/p>\n
PROBLEMI SA NOGAMA<\/p>\n
Slaba cirkulacija: Dugo sjedenje usporava cirkulaciju pa se krv zadr\u017eava u nogama. Problemi koju mogu da nastanu su ote\u010deni zglobovi, pro\u0161irene vene i nastanak tromboze.<\/p>\n
BOLOVI U GORNjEM DI\u0408ELU TI\u0408ELA<\/p>\n
“Zamu\u0107enost” u mozgu: Pokretanjem mi\u0161i\u0107a pumpa se svje\u017ea krv i kiseonik u mozak i osloba\u0111a se niz mo\u017edanih i hemikalija odgovornih za raspolo\u017eenje. Kada dugo sjedimo sve se usporava pa i rad mozga.<\/p>\n
Ukru\u0107en vrat: Tokom dugog sjedenja za ra\u010dunarom ili u polo\u017eaju prilikom kuckanja poruka i pregledanja internet sadr\u017eaja na telefonu vrat postaje uko\u010den i prenapregnut.<\/p>\n
Bolna ramena: Vrat nije izlovan od ostalog dijela ki\u010dme. Kada smo dugo povijeni napred, mi\u0161i\u0107 trapezijusa (dio koji povezuje lopatice, vrat i gornji dio ki\u010dme) trpi, pa zbog toga postaje bolan cijeli rameni pojas.<\/p>\n
SLABA LE\u0110A<\/p>\n
Nesavitljiva ki\u010dma: Ki\u010dma koja se slabo pokre\u0107e postaje nesavitljiva i podlo\u017enija povre\u0111ivanju u svakodnevnim aktivnostima. Kada se kre\u0107emo, mekani diskovi izme\u0111u pr\u0161ljenova iste\u017eu se i skupljaju, dovode\u0107i u tijelo svje\u017eu krv i nutrijente. Kada dugo sjedimo diskovi su zgnje\u010deni i gube elasti\u010dnost.<\/p>\n
O\u0161te\u0107enje diska: Osobe koje provode previ\u0161e vremena u sjedalnom polo\u017eaju \u010de\u0161\u0107e oboljevaju od diskus hernije. Bo\u010dno-slabinski mi\u0161i\u0107 (lat. iliopsoas) koji se prote\u017ee od pr\u0161ljenova ki\u010dmenog stuba do butne kosti preko zgloba kuka, kada je zategnut gura lumbalni dio le\u0111a ka napred. Tako je cijeli donji dio le\u0111a oslonjen na sjiedalne kosti, zbog \u010deka nastaju nesnosni bolovi u lumbalnom dijelu le\u0111a i karlici.<\/p>\n
SMRTNOST USLjED PREDUGOG S\u0408EDENjA<\/p>\n
Nedavno istra\u017eivanje pokazalo je da su oni koji su tokom osmogodi\u0161nje studije vi\u0161e od sedam sati dnevno provodili u sjedenju gledaju\u0107i televizuju imali za 61 odsto ve\u0107i rizik od smrti, od onih koji su ispred TV ekrana bili samo jedan sat dnevno.<\/p>\n
(Vrijeme provedeno u gledanju TV)<\/p>\n
1-2 sata 4 odsto<\/p>\n
3-4 sata 14 odsto<\/p>\n
5-6 sati 31 odsto<\/p>\n
vi\u0161e od 7 sati 61 odsto<\/p>\n
KAKO SE PRAVILNO S\u0408EDI<\/p>\n
– Glavu ne naginjati napred<\/p>\n
– Ramena treba da budu opu\u0161tena<\/p>\n
– Laktovi pod uglom od 90 stepeni<\/p>\n
– Ruke blizu tijela<\/p>\n
– Donji dio le\u0111a treba da ima podr\u0161ku<\/p>\n
– Stopala da stoje ravno na podlozi<\/p>\n
Novosti.rs<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Dugo se vjerovalo da je pretjerano sjedenje \u0161tetno samo za ki\u010dmu, ali nova nau\u010dna saznanja potvr\u0111uju da je ono pogubno za cio organizam. Nekoliko studija je ukazalo na postojanje veze izme\u0111u dugotrajnog sjedenja i opasnosti od te\u0161kih bolesti, pa \u010dak i prijevremene smrti kod one tre\u0107ine ljudi koji, kako pokazuju statistike, za radnim stolom provode […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-189403","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/189403","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=189403"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/189403\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=189403"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=189403"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=189403"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}