{"id":189219,"date":"2015-09-26T07:00:47","date_gmt":"2015-09-26T05:00:47","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=189219"},"modified":"2015-09-26T07:14:58","modified_gmt":"2015-09-26T05:14:58","slug":"krscanstvo-zamraceno-zastavama-i-grbovima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/09\/26\/krscanstvo-zamraceno-zastavama-i-grbovima\/","title":{"rendered":"Kr\u0161\u0107anstvo zamra\u010deno zastavama i grbovima"},"content":{"rendered":"

Autor: Ladislav Tomi\u010di\u0107<\/strong> <\/em><\/p>\n

\"ljevicarenje\"Od osamostaljenja do dana\u0161njih dana, Crkvu u Hrvatskoj \u0161ira javnost dobila je priliku prepoznati isklju\u010divo kao utvrdu politi\u010dke desnice. Njezini predstavnici, naro\u010dito biskupi, nerijetko su se isticali po stavovima kakvih se ne bi posramili niti zagovornici na sre\u0107u marginalnih stranaka ekstremne hrvatske desnice.<\/p>\n

Posljednji takav slu\u010daj zabilje\u017eili smo prilikom peticije sa skandaloznim zahtjevom da se za slu\u017ebeni pozdrav Hrvatske vojske uzme \u201cZa dom spremni\u201d, pozdrav koji je kao slu\u017ebeni vrijedio u vrijeme zlo\u010dina\u010dke Nezavisne dr\u017eave Hrvatske, pozdrav pod kojim je u koncentracijskom logoru Jasenovac ubijeno na desetke tisu\u0107a ljudi. U isto vrijeme, iz Crkve gotovo da nije mogu\u0107e \u010duti disonantan ton, gotovo niti jednu izjavu koja bi se mogla protuma\u010diti kao zagovor lijevih politi\u010dkih ideja. S obzirom na veli\u010dinu Crkve u Hrvatskoj, nemogu\u0107e je povjerovati da u njezinom krilu nema ama ba\u0161 nikog tko bi ispred desnih politi\u010dkih ideja simpatizirao ideje ljevice, tim vi\u0161e \u0161to je nauk Isusa Krista sadr\u017eajno svakako bli\u017ei politi\u010dkoj ljevici, negoli politi\u010dkoj desnici.<\/p>\n

O deklariranoj monolitnosti politi\u010dkog mi\u0161ljenja u Katoli\u010dkoj crkvi u Hrvatskoj razgovarali smo s franjevcem Dragom Boji\u0107em, \u010dovjekom koji je smijenjen s mjesta glavnog urednika \u201cSvjetla rije\u010di\u201d, jer njegovi stavovi odska\u010du od onih koji Crkvu poistovje\u0107uju s nacijom, odnosno promoviraju nacionalizam pa \u010dak i netrpeljivost prema ljudima drugih nacionalnosti. Zbog verbalnog delikta, valja naglasiti, Boji\u0107u je oduzeto mjesto predava\u010da na Franjeva\u010dkoj teologiji u Sarajevu, odnosno po kazni je iz Sarajeva premje\u0161ten na slu\u017ebu u Jajce. Na predmetnu temu razgovarali smo i sa sociologom religije Ivanom Marke\u0161i\u0107em, znanstvenim savjetnikom na Institutu Ivo Pilar.<\/p>\n

Hijerarhijsko ustrojstvo<\/strong><\/p>\n

Na pitanje kako je mogu\u0107e da je Crkva tako monolitna u politi\u010dkom mi\u0161ljenju, odnosno \u0161to je s glasovima ljudi iz Crkve koji ne simpatiziraju desnicu, to\u010dnije ekstremnu desnicu, Drago Boji\u0107 odgovara da Crkva, \u201cpreciznije kazano, crkvena hijerarhija\u201d, uvijek te\u017ei za monolitno\u0161\u0107u. – Druga\u010diji glasovi su bili, a i danas su izuzetak, gotovo incident koji crkvena vlast ne tolerira i u pravilu sankcionira. Katoli\u010dka crkva u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini je dominantno desno orijentirana, a me\u0111u biskupima i sve\u0107enicima ima i ekstremnih desni\u010dara koji podr\u017eavaju fa\u0161izam. To nije slu\u010daj samo s crkvenom hijerarhijom, zakazali su i teolozi. U Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini postoji nekoliko katoli\u010dkih teolo\u0161kih fakulteta na kojima predaju stotine teologinja i teologa. Ve\u0107ina njih je u slu\u017ebi hijerarhije, teologiju su pretvorili u klerologiju \u2013 crkvenu ideolo\u0161ku znanost. Nije jednostavno javno iznijeti druga\u010dije mi\u0161ljenje jer su teolozi izru\u010deni samovolji crkvene vlasti koja im u svakom trenutku mo\u017ee oduzeti pravo predavanja i pritom i njih i njihov rad crkveno i dru\u0161tveno \u201cusmrtiti\u201d. Da bi sa\u010duvali svoje pozicije, funkcije i katedre, mnogi teolozi i sve\u0107enici svoju slobodu i kriti\u010dko mi\u0161ljenje izru\u010duju crkvenoj vlasti ili se povla\u010de u autocenzuru, ka\u017ee Boji\u0107. Ka\u017enjenog franjevca podsje\u0107amo na njegovo iskustvo, koje govori da javno izra\u017eavanje druga\u010dijeg mi\u0161ljenja, odnosno zagovor druga\u010dijih vrijednosti od onih \u0161to ih promovira ve\u0107ina biskupa, mo\u017ee imati ozbiljne posljedice. Kad ga pitamo misli li da je ranije bilo vi\u0161e slobode izra\u017eavanja u okviru Crkve, sugovornik odgovara da je \u201cdruga\u010dije mi\u0161ljenje uvijek bilo problem u Crkvi\u201d.<\/p>\n

\u2013 U tom se, na\u017ealost, ni\u0161ta bitno ne mijenja ni danas. Otpor je velik, a to pokazuje i primjer pape Franje \u010dije kriti\u010dke, proro\u010dke, evan\u0111eoske rije\u010di mnogima u Crkvi smetaju \u2013 od sve\u0107enika, biskupa do kardinala. Da je rije\u010di koje sad izgovara, izgovarao prije kao sve\u0107enik, biskup, teolog, zbog toga bi vjerojatno bio sankcioniran kao \u0161to se to dogodilo drugim sve\u0107enicima i teolozima. U Crkvi na na\u0161im prostorima vi\u0161e je bilo slobode, razli\u010ditih mi\u0161ljenja i teolo\u0161ke svje\u017eine u vrijeme komunizma nego danas. Vanjska ograni\u010denja i zabrane zamijenila su unutarnja ropstva i kontrole mi\u0161ljenja, ka\u017ee Boji\u0107. Ovaj franjevac isti\u010de da je \u201cnajve\u0107i problem u sada\u0161njem hijerarhijskom ustrojstvu Katoli\u010dke crkve, koje je relikt pro\u0161losti i ne ostavlja puno slobode za druga\u010dija mi\u0161ljenja\u201d. Dok se to ne promijeni, smatra, \u201cdok se Crkva iznutra ne demokratizira, dok biskupi, provincijali i drugi i dalje budu imali tako veliku i nekontroliranu vlast i mo\u0107 u Crkvi\u201d, ne\u0107e se mo\u0107i govoriti o slobodi govora u njoj, jer nabrojenima \u201cna raspolaganju stoje svi mehanizmi za sankcioniranje neistomi\u0161ljenika, za tla\u010denje u ime poslu\u0161nosti\u201d.<\/p>\n

Reorganizacija crkvene vlasti<\/strong><\/p>\n

\u2013 Katoli\u010dka crkva bi se morala demokratizirati, ne samo zbog zahtjeva izvana nego prije svega zbog sebe same. Predstavnici Katoli\u010dke crkve, kao uostalom i predstavnici drugih vjerskih zajednica, posve svjesno i planski zastupaju, kako vi ka\u017eete \u201crigidne stavove\u201d, jer na taj na\u010din odr\u017eavaju svoju dru\u0161tvenu i religijsku mo\u0107. Da bi se dogodila sna\u017enija promjena u Crkvi potrebno je da se promijeni i mentalni sklop i da bude vi\u0161e onih koje \u0107e zagovarati evan\u0111eoske i kr\u0161\u0107anske vrednote, a manje crkvene i svoje vlastite interese, ka\u017ee na\u0161 sugovornik. Govore\u0107i o preduvjetima koji su nu\u017eni da bi se u Crkvi mogao omogu\u0107iti pluralizam politi\u010dkog mi\u0161ljenja, Boji\u0107 isti\u010de da je prije svega nu\u017ena reorganizacija Crkve, \u201cod njezina vrha do bazi\u010dnih zajednica, reorganizacija koja \u0107e tolerirati crkvenu raznolikost i razlike mi\u0161ljenja u njoj\u201d.<\/p>\n

Prije svega je, isti\u010de, nu\u017ena reorganizacija crkvene vlasti, \u201cjer na ovakav na\u010din u ruke jednog \u010dovjeka se predaje velika mo\u0107, koji ju mo\u017ee zloupotrebljavati i samovoljno se i\u017eivljavati nad pojedincima u zajednici koji se ne mogu za\u0161titi\u201d. Potrebno je, dodaje Boji\u0107, i vi\u0161e odva\u017enosti koja mora ra\u010dunati s rizicima konflikta, sankcija, prezira i odba\u010denosti. Kad smo Dragu Boji\u0107a zamolili da navede nekoliko primjera koji govore da Crkva u svijetu ne stoji isklju\u010divo na strani politi\u010dke desnice, rekao je da bi ih te\u0161ko bilo sve pobrojati, ali u Crkvi, napominje, ima ljudi koji se protive desni\u010darskoj politi\u010dkoj ideologiji.<\/p>\n

\u2013 I na na\u0161im prostorima je bilo i ima ljudi u Crkvi koji nisu prihva\u0107ali i ne prihva\u0107aju politi\u010dku desnicu koja i vjeru i Boga svodi na nacionalnu mjeru, a ni crkveno sekta\u0161tvo koje dokida unutarnje razlike i neprijateljski se postavlja prema svijetu. I jedno i drugo, i to treba stalno ponavljati, suprotno je Evan\u0111elju Isusa iz Nazareta, ali je suprotno i naravi Crkve, koja po svom teolo\u0161kom razumijevanju \u017eeli biti univerzalna Crkva, prostor slobode i duha. Katoli\u010dka crkva je na ovim prostorima Isusa iz Nazareta i kr\u0161\u0107anstvo ugu\u0161ila nacionalnim, zamra\u010dila ih je nacionalnim zastavama i grbovima, u\u0161utkala je proro\u010dku i kriti\u010dku rije\u010d Evan\u0111elja bukom i \u0161undom nacionalnih i pseudoreligijskih posko\u010dica, ka\u017ee Boji\u0107.<\/p>\n

Razlozi se\u017eu u pro\u0161lost<\/strong><\/p>\n

Sociologa religije Ivana Marke\u0161i\u0107a pitali smo \u0161to je uzrokovalo \u010dinjenicu da iz krila Crkve u Hrvatskoj \u010dujemo samo stavove imanentne politi\u010dkoj desnici. Odgovor na to pitanje, isti\u010de on, nije niti jednostavan niti jednozna\u010dan. Razlozi za to, dodaje, \u201cse\u017eu u daleku pro\u0161lost, jo\u0161 u doba nastanka komunisti\u010dkoga i socijalisti\u010dkog pokreta\u201d.<\/p>\n

\u2013 Navest \u0107u samo dva primjera. Kao prvo, katoli\u010dki sve\u0107enici su svoj stav prema komunizmu gradili na stavovima rimskih pap\u00e2 za koje je taj ideologijski sustav imao ateisti\u010dki, bezbo\u017eni\u010dki karakter, a pripisivani su mu i antihumanizam i agresivnost. Stoga se katoli\u010dke vjernike uvjeravalo, a i danas uvjerava, da je komunizam kao ideologija usmjeren protiv vjere, Crkve, protiv nacionalne dr\u017eave pa je slijedom toga potrebno boriti se protiv njega. Posljedice te borbenosti su prepoznatljive u nastupima i nekih dana\u0161njih biskupa i sve\u0107enika: pristati uz komunizam, biti \u010dlan ili simpatizer Komunisti\u010dke partije, a slijedom toga i SDP-a zna\u010di prestati vjerovati u Boga. Odnosno: biti pravi vjernik katolik Hrvat, zna\u010di ne biti \u010dlan Komunisti\u010dke partije odnosno SDP-a, ali zna\u010di tako\u0111er, posebno danas, ne biti protiv onih koji su stvarali NDH – Paveli\u0107a i usta\u0161a. Ne \u010dudi stoga da i danas neki katoli\u010dki teolozi i biskupi u Hrvatskoj u SDP-u kao ljevici vide \u201copasnost ne samo za Crkvu i vjeru, nego jo\u0161 i vi\u0161e: za cijeli hrvatski narod\u201d, ka\u017ee Marke\u0161i\u0107.<\/p>\n

Kao drugo, Marke\u0161i\u0107 navodi da \u201cu hrvatskome dru\u0161tvu ni ranije ni danas nije izgra\u0111ivan vjerski individualizam, nego se, kako je to \u010desto navodio pok. \u017deljko Marde\u0161i\u0107, \u201cizvanjski oblik religioznosti o\u010ditovao u kolektivitetu\u201d, i to kao \u201cmasovna, pu\u010dka, borbena, sna\u017ena, izdr\u017eljiva i pravovjerna\u201d kr\u0161\u0107anska religija, zbog \u010dega se u\u010dvr\u0161\u0107ivala vjerni\u010dka crkvena pripadnost, \u0161to pokazuje i posljednji Popis stanovni\u0161tva iz 2011\u201d. \u2013 Kako smo mi dru\u0161tvo koje su samo rubno i u kra\u0107im intervalima zahva\u0107ali procesi modernizacije i individualizacije, mi jo\u0161 uvijek \u017eivimo plemenskim na\u010dinom kao kolektiviteti, a ne kao gra\u0111ani. Zagreb je, recimo, pun zavi\u010dajnih klubova, a postoji \u010dak i Klub Zagrep\u010dana. Sasvim je, dakle, razumljivo da \u0107e takozvane \u201cdesne stranke\u201d, koje svoje postojanje obrazla\u017eu teorijom krvi i tla (Blut und Boden), kulturnom i religijskom tradicijom, zatim vezano\u0161\u0107u za crkvene institucije i narodne obi\u010daje, svoje podupiratelje i obo\u017eavatelje na\u0107i u katoli\u010dkome kleru, isti\u010de Marke\u0161i\u0107.<\/p>\n

Teologija oslobo\u0111enja<\/strong><\/p>\n

Na\u0161 sugovornik, usput re\u010deno, svojedobno je pisao za Internet portal Kri\u017e \u017eivota, koji je, izme\u0111u ostalog, kriti\u010dki progovarao o ekstremnim stavovima visokih du\u017enosnika Crkve. Nakon brojnih napada na njezinog osniva\u010da Hrvoja Crikvenca, portal je uga\u0161en. Na pitanje postoji li u Crkvi u Hrvatskoj, odnosno mo\u017ee li postojati prostor za teologiju oslobo\u0111enja, koja je u Ju\u017enoj Americi percipirana kao misao bliska politi\u010dkoj ljevici, Marke\u0161i\u0107 odgovara da je \u201cteologija oslobo\u0111enja\u201d u Crkvi u Hrvatskoj \u201cmislena imenica\u201d.<\/p>\n

\u2013 Ona je ne\u0161to subverzivno, u svezi je s komunisti\u010dkim pokretom, s ljevicom. Me\u0111utim, rijetki su koji govore o njoj kao ne\u010demu pozitivnom. Od nje se bje\u017ei kao \u201cvrag od tamjana\u201d, iako bi svaki vjernik kr\u0161\u0107anin o\u010dekivao i trebao o\u010dekivati da \u0107e katoli\u010dki teolozi i biskupi u svojim javnim nastupima, kao \u0161to su to neko\u0107 \u010dinili u Ju\u017enoj Americi, glasnije i odre\u0111enije ustati protiv dru\u0161tvene nepravde, plja\u010dke, otpu\u0161tanja radnika, nezaposlenosti, uni\u0161tavanja prirodnih dobara i dati javnu podr\u0161ku dru\u0161tveno izoliranim skupinama dru\u0161tva. Kako danas stvari stoje, ovdje u Hrvatskoj bila bi uistinu potrebna \u201cteologija oslobo\u0111enja\u201d, ali teologija oslobo\u0111enja od mr\u017enje, netolerancije, homofobije, nacionalizma, usta\u0161tva. Potrebna je jedna nova teologija oslobo\u0111enja koja \u0107e ovo dru\u0161tvo osloboditi za jednu novu \u201cteologiju nade\u201d u bolje sutra, za teologiju (su)\u017eivota, susreta, razumijevanja i prihva\u0107anja drugoga i druk\u010dijeg, za pravedniju raspodjelu dru\u0161tvenih i prirodnih dobara, isti\u010de Marke\u0161i\u0107.<\/p>\n

Kod pitanja o preduvjetima potrebnim da se u Crkvi omogu\u0107i\/dogodi pluralizam politi\u010dkog mi\u0161ljenja, Marke\u0161i\u0107 ka\u017ee da \u201cu sve\u0107eni\u010dkim i redovni\u010dkim zajednicama, a najbolji primjer za to su bosanski fratri, ne vlada stopostotno jednoumlje\u201d.<\/p>\n

\u2013 Dakle, nisu u Crkvi u Hrvatskoj i BiH svi sve\u0107enici i biskupi desni\u010dari. Me\u0111utim, ve\u0107insko – uvrije\u017eeno i tradirano – mi\u0161ljenje i dalje vrijedi: sve \u0161to je vezano uz \u201clijevo\u201d, opasno je po vjeru, narod, dr\u017eavu i Crkvu. I treba ga se kloniti. A sve \u0161to je desno, dakle \u0161to je iskonsko, mitsko, tradicionalno, narodno, obiteljsko, \u0161to se mo\u017ee druk\u010dije tuma\u010diti (\u201cnacionalizirati\u201d) i po potrebi kontekstualizirati, sve ono \u0161to je vezano uz kolektiv i njegovu opstojnost (nisu bitne povijesne \u010dinjenice nego mitovi), to treba \u010duvati i promovirati. I po potrebi sakralizirati, isti\u010de sociolog religije. Pri tome podsje\u0107a kako su u Crkvi, ali i u \u201ccrkvenome\u201d dru\u0161tvu, pro\u0161li ljudi koji su bili \u201cbliski\u201d lijevim opcijama. Bili su, ka\u017ee, \u201cignorirani, progla\u0161avani ‘crvenim’, \u010dak i \u0161ikanirani, a sve samo zato, \u0161to se ne uklapaju u kolektiv, u krdo\u201d.<\/p>\n

\u2013 Tako, na primjer, bosanske fratre nazivaju pogrdnim imenom \u201cdaid\u017ee\u201d, iako je pojam \u201cdaid\u017ea\u201d (ujak) lijepo ime koje za mnoge od nas ima veliko identitetsko zna\u010denje. Ja s ponosom uvijek isti\u010dem da sam daid\u017ea Ivan. Stoga je u Crkvi te\u0161ko o\u010dekivati neki zna\u010dajniji zaokret \u201culijevo\u201d. Jer, htjeti izi\u0107i iz kolektivisti\u010dkih (desnih) okvira, (do)nosilo je, a donosi i danas mnogim pojedincima, a posebno sve\u0107enicima i redovnicima opasnost da budu progla\u0161eni ljevi\u010darima, a time i izdajnicima nacionalne i vjerske zajednice, jednostavno re\u010deno da budu progla\u0161eni nenarodnim. To je jo\u0161 izra\u017eenije u nacionalnim i vjerskim zajednicama koje \u201cgrani\u010de\u201d s drugim civilizacijskim i kulturnim svjetovima, kao \u0161to su one zajednice u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Bit \u0107e dakle te\u0161ko o\u010dekivati da se u dogledno vrijeme netko odva\u017ei i\u0107i \u201cprotiv struje\u201d. Ne samo u Katoli\u010dkoj crkvi, nego ni u drugim vjerskim zajednicama. Jer, na prvome mjestu je briga za budu\u0107nost vjerni\u010dke zajednice, a \u0161to je na ovim prostorima uvijek povezano s nacionalnom zajednicom, zaklju\u010duje Ivan Marke\u0161i\u0107.<\/p>\n

———————————————-<\/p>\n

CRKVA KOMPROMITIRA SAMU SEBE<\/span><\/p>\n

Za dana\u0161nju Crkvu, njezinu unutarnju katarzu i druga\u010diji pristup svijetu, isti\u010de, \u201cvrlo je va\u017eno to \u0161to govori i \u010dini papa Franjo, iako ga u tome tek rijetki u Crkvi slijede\u201d.<\/p>\n

\u2013 Dok papa Franjo primjerice sna\u017eno zagovara prava sada\u0161njih migranata s onu stranih njihove nacionalne i vjerske pripadnosti, pokazuju\u0107i tako empatiju, solidarnost i odgovornost za te ljude, mnogi u Crkvi ne slijede taj primjer, ravnodu\u0161ni su, be\u0161\u0107utni i tvrdih srca i jo\u0161 se svrstavaju na stranu fa\u0161izma, kao \u0161to je to slu\u010daj s nekim biskupima u Ma\u0111arskoj. To nije samo slu\u010daj u Ma\u0111arskoj. I na ovim prostorima neki biskupi i sve\u0107enici zastupaju sli\u010dne stavove, a pogotovo su antimuslimanski nastrojeni. Institucionalni dio Crkve je zapao u pervertiranu eklezijalnu ideologiju koja i Boga i kr\u0161\u0107anstvo svodi na svoju mjeru, bave\u0107i se prije svega sobom i svojim interesima. Na taj na\u010din Crkva odlazi od Evan\u0111elja, napu\u0161ta put Isusa iz Nazareta, kompromitira samu sebe i svoje poslanje u svijetu, zaklju\u010duje bosanski franjevac koji svojim primjerom pokazuje da bi ljudi iz krila Crkve morali slobodno govoriti i onda kad su njihovi stavovi u suprotnosti s politi\u010dkim stavovima kakve zagovara ve\u0107ina biskupa.<\/p>\n

Novi list<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Za\u0161to crkva ne tolerira glasove s ljevice?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-189219","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/189219","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=189219"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/189219\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=189219"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=189219"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=189219"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}