{"id":189163,"date":"2015-09-25T08:03:52","date_gmt":"2015-09-25T06:03:52","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=189163"},"modified":"2015-09-25T08:03:52","modified_gmt":"2015-09-25T06:03:52","slug":"migrantska-politika-eu-je-katastrofalna","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/09\/25\/migrantska-politika-eu-je-katastrofalna\/","title":{"rendered":"Migrantska politika EU je katastrofalna"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignright wp-image-189164 size-medium\" title=\"Ska Kelle\/rcommons.wikimedia.org\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/09\/Ska_Keller-300x220.jpg\" alt=\"Ska_Keller\" width=\"300\" height=\"220\" \/>Ove godine stotine hiljada izbeglica u\u0161lo je u Evropskuu uniju u nadi za novim \u017eivotom i bezbednijom budu\u0107no\u0161\u0107u za sebe i svoje porodice. Me\u0111utim, umesto toplog do\u010deka, evropski politi\u010dari poku\u0161avaju da ih dr\u017ee van teritorija EU, ili makar daleko od svojih dr\u017eava. Su\u0161tinski manjkava pravila Dablinskog sporazuma podrazumevaju da dr\u017eave koje se nalaze na spoljnim granicama EU preuzmu najve\u0107i teret za izbeglice koje ulaze u Evropu. Iako je o\u010dlgledno da je sistem na ivici kolapsa, re\u0161enja nema na vidiku. Pitali smo poslanicu Evropskog parlamenta iz grupe Zelenih Ska Keler da nam da svoje vi\u0111enje situacije.<\/p>\n<ul>\n<li>Q: \u0160ta mislite o pro\u0161lonedeljnom sastanku ministara unutra\u0161njih poslova Evrope? Da li mislite da smo za korak bli\u017ee re\u0161enju?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Keler: Taj sastanak Evropskog saveta bio je katastrofalan. Iako je bilo sna\u017enije politi\u010dke podr\u0161ke od \u0161efova dr\u017eava nego ikada do sada, i iako je bilo politi\u010dkog pritiska da se uradi ne\u0161to, ministri nisu postigli ni\u0161ta. Kada pogledate zaklju\u010dke vidite da su se samo dogovorili da oja\u010daju granice. Super \u2013 vi\u0161e ograda, i to je sve.<\/p>\n<p>Jedini pozitivni ishod ovog sastanka je da sada postoji malo ve\u0107a podr\u0161ka za Gr\u010dku, kao dr\u017eavu koja je pod ogromnim pritiskom ali se ne pominje trajna \u0161ema raspodele izbeglica, niti reforma Dablina koju su zagovarali Angela Merkel i Fransoa Holand, a za raspodelu 120.000 izbeglica samo ka\u017eu: \u201cu principu, da, ali vide\u0107emo\u201d. Zaista vrlo razo\u010daravaju\u010de.<\/p>\n<ul>\n<li>Q: Da li su uglavnom isto\u010dne dr\u017eave \u010dlanice, kao \u010ce\u0161ka. Slova\u010dka i Ma\u0111arska, bile one koje su oklevale?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Keler: Ne samo one. Bilo je dosta isto\u010dnih dr\u017eava \u010dlanica koje su bile protiv predloga Merkel \u2013 Holand. ali je bilo i severnih, zapadnih i ju\u017enih dr\u017eava koje se protive. Danska, na primer, i Velika Britanija tra\u017ee izuze\u0107e, \u010dak i Irska. Austrija, u poslednjem dogovoru uop\u0161te nije uzela neku veliku ulogu, \u0160panija je oklevala, tako da nije to samo pitanje isto\u010dnih dr\u017eava.<\/p>\n<ul>\n<li>Q: Da li je mogu\u0107e da se neke dr\u017eave samo izostave iz odlu\u010divanja, ako ne \u017eele da sara\u0111uju?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Keler: Da, postoji mogu\u0107nost dono\u0161enja odluke kvalifikovanom ve\u0107inom, ne morate da imate konsenzus po svaku cenu. Od onoga \u0161to mo\u017eemo da vidimo, na\u010din na koje su se dr\u017eave pozicionirale po ovom pitanju mo\u017ee se posti\u0107i kvalifikovana ve\u0107ina da se usvoji \u0161ema raspodele izbeglica. Razlog za ovaj zastoj je taj \u0161to dr\u017eave biraju da se odluke donose konsenzusom, koji do sada nije funkcionisao.<\/p>\n<ul>\n<li>Q: Ali re\u0161enje nam je potrebno \u0161to je mogu\u0107e pre, dolazi zima i ne \u017eelimo da ljudi spavaju na ulicama. Da li mislite da \u0107e se ne\u0161to re\u0161iti na slede\u0107em sastanku ministara?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Keler: 22. septembra odr\u017ea\u0107e se jo\u0161 jedan vanredni sastanak Evropskog saveta. Nadam se da \u0107e se posti\u0107i neki dogovor. Ali nisam sigurna u to. Katastrofa je, jer kao \u0161to ka\u017eete, sve je hladnije a ljude uop\u0161te ne pu\u0161taju u Evropsku Uniju. Ograda na ma\u0111arskoj granici je sramotna i cela situacija se pretvorila u krizu cele Evrope.<\/p>\n<p>Nije toliko pitanje da li je mogu\u0107e smestiti milion i ne\u0161to izbeglica \u2013 to bi bilo izvodljivo. Imamo 500 miliona stanovnika u Evropi i trebamo biti u stanju da se izborimo sa jo\u0161 milion ljudi. Da, taj broj bi opteretio sistem dobijanja azila, i da, sve bi bilo izazov, ali ako se dobro organizujemo mo\u017eemo da uradimo to bez problema.<\/p>\n<ul>\n<li>Q: Koliko izbeglica Evropa mo\u017ee da primi \u2013 da li postoji maksimalni broj?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Keler: Ne mo\u017eete da stavite granicu na broj izbeglica zato \u0161to su to izbeglice koje be\u017ee od progona, i postoji niz zakona i konvencija koje nas obavezuju da ih primimo i obezbedimo im za\u0161titu. Pravo na tra\u017eenje azila je ljudsko pravo.<\/p>\n<ul>\n<li>Q: To je jasno kada ljudi dolaze iz Sirije ili Afganistana. Ali, na primer, \u0161ta je sa ljudima koji dolaze sa Kosova? Postoji veliki broj ljudi koji tra\u017ei azil u Evropi, a njihova zemlja je kandidat za pridru\u017eivanje Evropskoj uniji.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Keler: Mo\u017eemo da vidimo da, na primer, u Finskoj, veliki broj ljudi sa Kosova dobije azil zato \u0161to se manjine , na primer Romi, suo\u010davaju sa diskriminacijom u toj dr\u017eavi. Velikom broju ljudi je uskra\u0107eno pravo na rad, pravo na sme\u0161taj i politi\u010dka prava, izme\u0111u ostalog. Sve ovo mo\u017ee u velikoj meri da predstavlja potrebu za azilom, zato ovi ljudi ne smeju da budu isklju\u010deni. Uvek morate gledati pojedina\u010dni slu\u010daj. Nikada ne mo\u017eete re\u0107i da je jedna dr\u017eava potpuno sigurna i da niko iz te dr\u017eave ne sme da zatra\u017ei za\u0161titu. Pravo na azil je individualno \u2013 povezano je sa tobom li\u010dno, a ne sa tvojom dr\u017eavom.<\/p>\n<ul>\n<li>Q: Zna\u010di vi se ne bi slo\u017eili s tim da jednu dr\u017eavu nazovete \u201cdr\u017eavom sigurnog porekla\u201d?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Keler: Apsolutno ne.<\/p>\n<ul>\n<li>Q: Da li bi trebalo da postoji razlika u proceduri za dobijanja azila u zavisnosti da li neko dolazi iz Sirije ili sa Balkana?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Keler: Da. Definitivno mora postojati br\u017ea procedura za ljude koji be\u017ee od rata iz Sirije, po\u0161to je njihova situacija takva da se o\u010digledno ne mogu vratiti u svoju dr\u017eavu. Sa druge strane, u slu\u010daju dr\u017eava Balkana je potrebno vreme da se istra\u017ee okolnosti i situacija osobe koja tra\u017ei azil.<\/p>\n<ul>\n<li>Q: Da li postoji na\u010din koordinacije izme\u0111u izbegli\u010dke politike i politike migracije? Na primer, veliki broj ljudi iz dr\u017eava kandidata na Balkanu nemaju drugu opciju nego da se prijave za status izbeglice ako \u017eele da rade u EU. Da li mislite da postoji re\u0161enje za takve slu\u010dajeve?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Keler: Apsolutno se sla\u017eem da je to veliki problem jer ljudi \u017eele da do\u0111u a ne vide drugi na\u010din. Imamo razli\u010dite imigracijske politike u razli\u010ditim dr\u017eavama EU. Jedino \u0161to nam je zajedni\u010dko je direktiva ulaska i boravi\u0161ta ali \u010dak je i to implementirano na razli\u010diti na\u010din u razli\u010ditim dr\u017eavama \u010dlanicama. Zato, mislim da moramo imati zajedni\u010dka pravila za imigraciju i ne samo za visoko kvalifikovane gra\u0111ane. Moramo imati migracionu legislativu koja je jasna. Moramo imati azilantski sistem sa spasila\u010dkim slu\u017ebama na moru i sa Dablinskim sistemom, i tako\u0111e moramo razmisliti o razlozima koji ljude dovode u situaciju da be\u017ee.<\/p>\n<ul>\n<li>Q: U svom godi\u0161njem govoru gra\u0111anima EU, \u017dan Klod Junker pomenuo je klimatske izbeglice \u2013 pitanje koje je vrlo va\u017eno za Zelene. Da li misli\u0161 da i ovo pitanje moramo uzeti u obzir kada formuli\u0161emo javnu politiku kao odgovor na trenutnu situaciju?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Keler: Klimatske izbeglice ve\u0107 postoje i oni ne dolaze samo u Evropu. Okvirna konvencija Ujedinjenih Nacija o klimatskim promenama procenjuje da pribli\u017eno pola interno raseljenih lica be\u017ee od klimatskih promena i uni\u0161tavanja \u017eivotne sredine. Ve\u0107ina ovih ljudi se seli u susedno selo ili ve\u0107i grad, ali kurs se mo\u017ee promeniti i to svakako nije razlog da im zatvaramo na\u0161e granice.<\/p>\n<ul>\n<li>Q: Da li to zna\u010di da ako neko do\u0111e na granicu Evropske Unije i predstavi se kao klimatska izbeglica, da li ta osoba ima \u0161ansu da dobije azil?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Keler: Neke dr\u017eave, kao \u0161to su \u0160vedska i Finska, u principu ne primaju klimatske izbeglice a nikada nisu imali slu\u010daj da se neko prijavio za azil na osnovu ekolo\u0161kih uslova. Ali istina je da su vlasti u ve\u0107ini zemalja Evrope ne pripremljene za dolazak klimatskih izbeglica.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, zato \u0161to je problem negde drugde, i nije jo\u0161 na granicama Evrope, verujem da je vrlo va\u017eno podr\u017eati zemlje u razvoju tako da budu u stanju da se bolje nose za klimatskim promenama i njihovim efektima.<\/p>\n<ul>\n<li>Q: A \u0161ta radimo sa ljudima koji su ve\u0107 u Evropi i nisu dobili azil?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Keler: To je suluda situacija za veliki broj ljudi. Postoje ljudi koji nisu dobili azil iako dolaze iz ratom uni\u0161tene dr\u017eave. Veoma je jasno da ne mogu biti vra\u0107eni u konfliktnu zonu, pa zavr\u0161e u situaciji koja je \u201cni na nebu, ni na zemlji\u201d: imaju dozvolu da ostanu neko vreme koje se produ\u017eava i produ\u017eava u nedogled, ali jo\u0161 uvek nemaju status izbeglice. Za te ljude je vrlo va\u017eno uspostaviti pravilo &#8211; da ako se situacija u njihovoj zemlji ne promeni godinu dana po\u0161to do\u0111u u Evropu, treba im dati \u0161ansu za trajni boravak.<\/p>\n<p>Vrlo je va\u017eno dati tim ljudima perspektivu. I kada pri\u010damo o tome da se ti ljudi vrate u dr\u017eavu porekla tako\u0111e treba uzeti u obzir da ih vra\u0107amo bez pomo\u0107i da tamo opstanu, oni \u0107e se vratiti u roku od par nedelja nazad u EU.<\/p>\n<ul>\n<li>Q: \u0160ta je sa Dablinskim sporazumom? Da li \u017eelimo da ga reformi\u0161emo ili \u017eelimo da se on suspenduje?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Keler: Nije mi bitno kako \u0107emo to nazvati: ako ga reformi\u0161emo na na\u010din kako \u017eelimo onda ne\u0107e uop\u0161te izgledati isto. Ono \u0161to \u017eelimo je sistem raspodele koji je fer za dr\u017eave \u010dlanice, ali i fer za ljude koji tra\u017ee azil, tako da obezbedimo da sve dr\u017eave \u010dlanice u\u010destvuju \u2013 da sve daju doprinos sme\u0161taju izbeglica, ali da izbeglice mogu da izraze svoje prioritete pri odlu\u010divanju gde \u017eele da idu, \u0161to mogu biti porodi\u010dni razlozi, dru\u0161tveni razlozi, jezik, kvalifikacije, i tako dalje.<\/p>\n<ul>\n<li>Q: U teoriji, mo\u017eemo da usvojimo novi i pravedni sistem raspodele izbeglica u Evropi. Ali \u0161ta ako sve izbeglice ka\u017eu da \u017eele da idu u Nema\u010dku ili \u0160vedsku ili Dansku i niko ne \u017eeli da ide u \u0160paniju ili Ma\u0111arsku?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Keler: Razlog zbog kojeg ljudi ne \u017eele da idu u Ma\u0111arsku je taj \u0161to ih ma\u0111arska vlada ne \u017eeli. To je poenta: \u017eele da idu u Nema\u010dku zato \u0161to Merkel ka\u017ee da je Nema\u010dka spremna da primi izbeglice. Da su sve vlade otvorene, ljudi ne bi bili upla\u0161eni da idu u bilo koju zemlju. Znamo da ako informi\u0161ete ljude o uslovima u dr\u017eavi, ako im ka\u017eete da je druga\u010dije od destinacije u koju su se zaputili ali ipak dobro mesto da se zapo\u010dne novi \u017eivot, oni su vi\u0161e otvoreni da prihvate da trebaju da ostanu tu. Ljudi se pla\u0161e Ma\u0111arske jer znaju \u0161ta se tamo de\u0161ava. Tra\u017eenje azila u Ma\u0111arskoj je ve\u0107 godinama traumati\u010dno iskustvo zato \u0161to se ti ljudi zatvaraju i lo\u0161e tretiraju&#8230;to mora da se promeni.<\/p>\n<p>Tako\u0111e, ako ka\u017eemo da \u017eelimo da premestimo 50.000 ljudi iz Gr\u010dke \u2013 50.000 stigne u manje od dve nedelje \u2013 i imamo 2.000 mesta u \u0160vedskoj, mo\u017eemo da ih pitamo: ko ima porodicu u \u0160vedskoj? Neki \u0107e imati, neki ne\u0107e. Nikada ne\u0107emo imati manjak ljudi, uvek \u0107emo prona\u0107i ljude koji su spremni da idu i u Litvaniju ili Slova\u010dku. Tako da to zaista nije problem sve dok razgovaramo o tom broju ljudi.<\/p>\n<ul>\n<li>Q: Ali mi \u017eivimo u \u0160engen zoni. \u0160ta \u0107e se desiti ako se neko smesti, recimo u Slova\u010dkoj, i onda dobije posao u Nema\u010dkoj?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Keler: Za\u0161to bi to bio problem? U tom slu\u010daju je osoba prepoznata kao izbeglica, ona mora postati gra\u0111anin EU vrlo brzo i za\u0161to ona ne bi mogla da se kre\u0107e po Evropi isto kao \u0161to svi mi mo\u017eemo?<\/p>\n<p>Zna\u010di raspodela izbeglica po dr\u017eavama je samo bitna dok se njihova aplikacija za azil ne razmotri i dok dobijaju beneficije od dr\u017eave? Nakon toga, kada po\u010dnu da rade, nije va\u017eno?<\/p>\n<p>Vrlo je va\u017eno za njihov aplikaciju za azil. Zato \u0161to jedna dr\u017eava \u010dlanica ne mo\u017ee da preuzme odgovornost za sve. Trenutno imamo problem da je izbeglica vezana za dr\u017eavu koja razmatra aplikaciju za azil, \u010dak pet godina nakon dobijanja atilantskog statusa. Tako da ako skratimo to vreme, i ka\u017eemo da ljudi mogu da idu gde \u017eele \u010dim im se odobri azil onda \u0107emo se osloboditi polovine problema koje imamo sa Dablinom. Ali sada procedura traje toliko da se izbeglice zadr\u017eavaju sedam ili osam godina. To je preduga\u010dko vreme, tako da je to velika odluka.<\/p>\n<ul>\n<li>Q: \u0160ta raditi sa potencijalnim bezbednosnim pretnjama koje mogu ili ne mogu da proisteknu iz dolaska izbeglica?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Keler: O\u010digledno je da je terorizam velika pretnja. Ali ta pretnja se nalazi u dr\u017eavama iz kojih izbeglice dolaze. Bezbednosna pretnja koju imamo u Evropi je izazvana od strane desni\u010darskih ekstremista koji napadaju domove izbeglica i izvode razli\u010dite teroristi\u010dke napade. Izbeglice nisu oni koji napadaju.<\/p>\n<ul>\n<li>Q: Zna\u010di ne pla\u0161imo se ljudi koji mogu biti povezani sa Islamskom dr\u017eavom ili Al \u2013 Nusrom ili bilo kojom drugom organizacijom koja se mo\u017ee na\u0107i na na\u0161im granicama?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Keler: Za sada ne postoji ni jedan znak da su teroristi me\u0111u izbeglicama. Mislim da je to malo verovatno jer su teroristi\u010dke organizacije vrlo imu\u0107ne i da \u017eele da napadnu Evropu poslali bi svoje ljude avionima sa la\u017enim paso\u0161ima, ne na malom brodu gde ljudi ne znaju da li \u0107e pre\u017eiveti put ili ne. Najve\u0107i problem povezan sa terorizmom i migracijama su ljudi koji napu\u0161taju Evropu da se pridru\u017ee ISIS-u i bore se na Bliskom istoku \u2013 a ne obrnuto.<\/p>\n<ul>\n<li>Q: Pomenuli ste ljude koji su napustili Evropu i pridru\u017eili se ISIS-u. Da li to posledica proma\u0161ene integracione politike?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Keler: Jedan od na\u0161ih najve\u0107ih prblema je taj \u0161to se veliki broj muslimana ose\u0107a isklju\u010denim iz evropskog dru\u0161tva. To nije iznena\u0111uju\u0107e kada pogledate sve anti \u2013 muslimanske izjave politi\u010dara. U takvim situacijama mnogo je lak\u0161e da ljudi budu uvu\u010deni u ekstremisti\u010dke grupe koje ka\u017eu: \u201cPogledaj, ne prihvataju te i nikada te ne\u0107e prihvatiti&#8230;\u201d To je zaista problem.<\/p>\n<ul>\n<li>Q: Da li postoji ne\u0161to \u0161to Evropa mo\u017ee da uradi da okon\u010da konflikt u Siriji tako da ljudi ne moraju da be\u017ee?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Keler: Naravno, to je pitanje od milion dolara i nije lako dati odgovor na njega. Verujem da svako re\u0161enje mora biti politi\u010dko i diplomatsko.<\/p>\n<ul>\n<li>Q: Zna\u010di slanje trupa nije re\u0161enje?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Keler: Ne, ljudi be\u017ee od bombi i ako po\u0161aljemo jo\u0161 bombi ima\u0107emo jo\u0161 vi\u0161e izbeglica.<\/p>\n<p>Postoje ljudi koji tvrde da \u0107emo okon\u010dati rat ako po\u0161aljemo vojsku tamo.<\/p>\n<p>To nije dobra ideja. Obi\u010dno ratovi ne poma\u017eu re\u0161avanju problema koji su uzrok ratova i sigurno ne donose odr\u017eivo re\u0161enje. Posebno u Siriji, gde je re\u0161enje tako komplikovano. Imate sve te strane interese i ne mo\u017eete odgnati problem bombama.<\/p>\n<p>\u0160ta mo\u017eemo da uradimo sa drugim potencijalno konfliktnim zonama? Da li mislite da bi sredstva usmerena na razvoj saradnje mogla da poprave situaciju?<\/p>\n<p>Naravno. Evropska Unija mora da radi vi\u0161e na spre\u010davanju konflikta zato \u0161to se sada\u0161nji potencijal ne koristi. Tako\u0111e moramo imati koherentniju politiku, zato \u0161to EU ima sa jedne strane razvojni fond, a sa druge strane niz javnih politika koje onemogu\u0107avaju razvoj. Ne mo\u017eete samo da odlu\u010dite da izvezete vi\u0161e mleka u prahu u zemlje u razvoju, jer na primer, zaista, zaista mnogo \u0161tetite farmerima. Generi\u0161emo probleme ovde i ne poma\u017eemo zemljama u razvoju koliko mo\u017eemo da bi bili efikasni.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.kontrapress.com\/clanak.php?rub=Razgovori&amp;url=Migrantska-politika-EU-je-katastrofalna\" target=\"_blank\">Kontrapress<\/a>\/<a href=\"http:\/\/www.greeneuropeanjournal.eu\/it-is-a-catastrophe-interview-with-ska-keller-on-the-eus-refugee-policies\/\" target=\"_blank\">Green European Journal<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ska Keler: Najve\u0107i problem povezan sa terorizmom i migracijama su ljudi koji napu\u0161taju Evropu da se pridru\u017ee ISIS-u i bore se na Bliskom istoku \u2013 a ne obrnuto<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-189163","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/189163","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=189163"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/189163\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=189163"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=189163"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=189163"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}