{"id":188851,"date":"2015-09-20T10:41:27","date_gmt":"2015-09-20T08:41:27","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=188851"},"modified":"2015-09-20T10:41:27","modified_gmt":"2015-09-20T08:41:27","slug":"bankarstvo-s-ljudskim-likom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/09\/20\/bankarstvo-s-ljudskim-likom\/","title":{"rendered":"Bankarstvo s ljudskim likom"},"content":{"rendered":"

Autor: Igor Premu\u017ei\u0107\u00a0\u00a0\u00a0<\/strong><\/em><\/p>\n

\"banca_etica\"Banke su danas stvarni vladari procesa u dru\u0161tvu, jer oni koji kontroliraju novac upravljaju – posredno ili neposredno – ve\u0107inom dru\u0161tvenih procesa. Banke su se danas izdigle iznad Ustava, Zakona, vlada i institucija koje bih ih trebale kontrolirati i zadr\u017eavati njihov rad unutar zakonski zadanih okvira.<\/p>\n

Ipak, unato\u010d svemu postoji i eti\u010dno bankarstvo – koje svoje djelovanje usmjerava prema financiranju dru\u0161tveno potrebnih i korisnih djelatnosti i projekata, koje je usmjereno prema mikrokreditiranju, prema malim obiteljskim gospodarstvima, obrtima, OPG-ovima te svim poduzetnicima koji imaju dobar poslovni plan.<\/p>\n

Eti\u010dno bankarstvo postavlja banke kao upravlja\u010de resursima zajednice s ciljem ostvarivanja \u0161to ve\u0107e dodatne vrijednosti za zajednicu. Osnovna na\u010dela kojima to posti\u017ee su prije svega transparentnost, demokratsko upravljanje, dobro poznavanje klijenata \u2013 individualizirane bankarske usluge, ulaganje u projekte realne ekonomije (nema ulaganja u “financijske proizvode”) i solidarnost.<\/p>\n

Razlika izme\u0111u eti\u010dnih i drugih banaka je prije svega orijentiranost eti\u010dne banke na dobrobit zajednice, a ne profit. Projekti se financiraju po kamatnim stopama koje su znatno ni\u017ee od kamata komercijalnih banaka, a pogotovo za sve razvojne projekte. Koncept eti\u010dnih banka potpuno mijenja odnos klijent \u2013 institucija jer modelu e-banke svaki pojedinac ili tvrtka ujedno su i suvlasnici banke i banka je partner koja zajedni\u010dki s klijentom ulazi u projekt investiranja i itekako joj je stalo do toga da projekt uspije, a ne \u0161titi unaprijed sebe visokim kamatnim stopama i instrumentima osiguranja.<\/p>\n

Eti\u010dno bankarstvo i banka koja bi radila temeljem principa eti\u010dnog bankarstva jo\u0161 uvijek ne postoji u Hrvatskoj, iako takvo bankarstvo djeluje u ve\u0107ini europskih zemalja, a kao dio prezentacije takvog vida financiranja poduzetni\u0161tva u Ku\u0107i Europe je 11. rujna ove godine odr\u017ean i okrugli stol na temu eti\u010dnog bankarstva. Skup su organizirali EGSO (Europski gospodarski i socijalni odbor) i Federacija eti\u010dkih i alternativnih banaka Europe (FEBEA), te Eti\u010dka banka u Zagrebu – koja je u osnivanju, a \u010diji po\u010detak rada mo\u017eemo o\u010dekivati u prvoj polovini 2016. godine.<\/p>\n

Prvi je svoje izlaganje predstavio \u010dlan Europskog gospodarsko-socijalnog odbora iz \u0160panjolske Carlos Trias Pinto. On je ispred EGSO-a govorio o ulozi kreditnih zadruga i \u0161tedionica u teritorijalnoj koheziji i poticanju lokalnog poduzetni\u0161tva, te njegovog kreditiranja. Carlos Trias Pinto je istaknuo da Hrvatska ima sjajne prilike u sljede\u0107em razdoblju, te kako on vidi malo i srednje poduzetni\u0161tvo kao klju\u010d razvoja na\u0161e zemlje. Naglasio je da je raznolikost financijskih institucija klju\u010d dobrog i zdravog gospodarstva, te kako je nekoncentrirano bankarstvo jedno od pretpostavki zdravog poduzetni\u0161tva i gospodarstva. U svojem izlaganju nije bilo mogu\u0107e da se Carlos Trias ne osvrne i na ekonomsku krizu, koja kod nas jo\u0161 uvijek traje, u kojoj je saniran bankarski sektor, a \u010dije su konsolidiranje financirali svi pripadnici dru\u0161tva. To je pokrenulo nove za\u0161titne mehanizme u poslovanju na bankarskom tr\u017ei\u0161tu, te osnivanje fonda \u010diji su financijeri isklju\u010divo banke, a s ciljem da se izbjegne ponavljanje uzroka krize koja je ostavila puno negativnih posljedica na svjetsko gospodarstvo. Ono \u0161to je klju\u010dno za budu\u0107i razvoj \u010dlanica Europske unije, pa samim time i Hrvatske, jest pokretanje socijalnog poduzetni\u0161tva i projekata koji mogu pobolj\u0161ati kvalitetu \u017eivota zajednice. Za takav vid socijalnog i dru\u0161tveno korisnog poduzetni\u0161tva nu\u017eno je imati financijsko stabilno okru\u017eenje – a posebno je zna\u010dajno to \u0161to u financijskoj krizi niti jedna financijska zadruga eti\u010dnog bankarstva nije bila sanirana javnim sredstvima – \u0161to dovoljno govori o na\u010dinu poslovanja financijskih zadrugara koji su po jasnim pravilima novac ulagali u mikro poduzetni\u0161tvo i socijalno potrebne projekte.<\/p>\n

Nakon izlaganja Carlosa Triasa, okruglom stolu se predstavio Fabio Salviato, osniva\u010d Banca Etica – koji je svoje izlaganje zapo\u010deo rije\u010dima – banke nam trebaju, no ne bilo kakve. Ustvrdio je da nezaposlenost raste, te da je to produkt trke za maksimalnim profitom koji uni\u0161tava i radna mjesta kao i okoli\u0161 i sve elemente ovog dru\u0161tva. Fabio Salviato je iznio podatke iz kojih je jasno da eti\u010dno financiranje najve\u0107e rezultate daje u sektorima kao \u0161to su ekolo\u0161ka proizvodnja hrane, gra\u0111evinarstvu, mikrokreditiranje i kreditiranje projekata va\u017enih za zajednicu, ali i kao najbolji na\u010din kreditiranja obnovljivih izvora energije. Kroz eti\u010dno bankarstvo pronalazi se novi pristup i radi se na inovacijama u cilju rje\u0161avanja novonastalih problema. Salviato je naveo primjer kako udru\u017eenje Europskih eti\u010dnih banaka sa svojim partnerima u Africi tra\u017ei na\u010dine kako rije\u0161iti problem nezaposlenosti i siroma\u0161tva u Africi – jer Europa nije svjesna da izbjegli\u010dka kriza koja je sada u fokusu nije ni\u0161ta prema izazovima koji nas o\u010dekuju ako Afrika uskoro ne ostvari gospodarski rast. Prema procjenama koje je iznio Fabio Salviato, u sljede\u0107ih desetak godina na europska bi vrata moglo zakucati \u010dak stotinu milijuna Afrikanaca. Na kraju svojeg izlaganja Fabio Salviato je rekao kako vjeruje da \u0107e Eti\u010dna banka u Hrvatskoj odli\u010dno poslovati i ostvariti sjajne rezultate zbog velikog interesa, kako zadruga i zadrugara, tako i ljudi koji imaju odli\u010dne ideje ali nisu u stanju dobiti sredstva kako bi te poslovne ideje proveli u djelo.<\/p>\n

O konkretnim koracima koje je poduzela Vlada RH Katarina Ivankovi\u0107 Kne\u017eevi\u0107 je ispred Ministarstva rada i mirovinskog sustava govorila o evidentiranju i formiranju registra dru\u0161tvenih poduzetnika gdje bi se mogli prijaviti udruge, zadruge, zaklade, banke, ali i samostalni umjetnici i obrtnici. Klju\u010dni dio izlaganja bila je najava natje\u010daja za dodjelu bespovratnih sredstva dru\u0161tvenim poduzetnicima koji \u0107e biti objavljen u studenom ove godine u iznosu od \u010dak 30 milijuna kuna, i to za osnivanje dru\u0161tvenih poduzetnika, ali i za nastavak rada dru\u0161tvenih poduzetnika i financiranje ve\u0107 zapo\u010detih projekata. Dru\u0161tvenim poduzetnicima treba poticaj da shvate da su prepoznati i da mogu svoje aktivnosti realizirati kao dru\u0161tveno-poduzetni\u010dke pothvate. U strategiji i razvojnim planovima ministarstvo planira uspostaviti financijske instrumente koji bi se odnosili na mikrokreditiranje, na kreditiranje i jamstveni fond. U svakom slu\u010daju Ministarstvo rada i mirovinskog sustava namjerava poduzeti konkretne mjere u podupiranju eti\u010dnog bankarstva i dru\u0161tvenih poduzetnika, \u0161to mo\u017eemo samo pozdraviti i najaviti da \u0107emo pratiti kako se izre\u010deno na ovom okruglom stolu bude provodilo u na\u0161oj svakodnevici.<\/p>\n

Idejni je pokreta\u010d projekta “e-banka” u Hrvatskoj je Goran Jeras, 33-godi\u0161nji fizi\u010dar koji je nakon zavr\u0161enog PMF-a u Zagrebu bio cijeli niz godina konzultant komercijalnih banaka u Nizozemskoj. U tom je razdoblju imao prilike vidjeti nesrazmjer izme\u0111u realne ekonomije i ponude banaka i upravo je to stvorilo kod njega ideju o osnivanju eti\u010dne banke u Hrvatskoj. Skup je Goran Jeras iskoristio da bi prezentirao djelovanje Eti\u010dke banke Zagreb u osnivanju, ali i kako bi predstavio korake koji su poduzeti da bi Eti\u010dka banka imala \u010dvrste temelje i kako bi, jednom kada krene u financiranje, mogla po\u010deti pokretati projekte od va\u017enosti za zajednicu, nove poduzetnike ali i pokretanje socijalnog gospodarstva op\u0107enito.<\/p>\n

Treba istaknuti da je u projektu eti\u010dnog bankarstva jedan od va\u017enijih segmenata financiranje poslovnih ideja gospodarstvenicima koji kre\u0107u od nule, koji nemaju niti osnovnih sredstava, ali koji svojim poslovnim planom i logi\u010dnom prezentacijom mogu ra\u010dunati na financiranje takvih ideja upravo od strane Eti\u010dke banke. To je osnovna pretpostavka da se dru\u0161tvo izvu\u010de iz okvira nametnutih od strane komercijalnih banaka koje diktiraju da samo oni koji imaju novac – mogu stvarati nove dodane vrijednosti. Takav koncept je jedan od klju\u010dnih zakonitosti koji od bogatih ljudi stvara jo\u0161 bogatije ljude, a od siroma\u0161nih ljudi stvara prosjake i besku\u0107nike.<\/p>\n

Pokretanje eti\u010dnog bankarstva moglo bi otvoriti put inteligentnim, radi\u0161nim i okretnim ljudima koji \u0107e znati iskoristiti priliku da odli\u010dnom i provedivom idejom stvore nove vrijednosti koje \u0107e biti pokreta\u010d novih gospodarskih trendova. Takav odnos prema pokreta\u010dima i ljudima od ideje i energije bi mogao promijeniti odnose na tr\u017ei\u0161tu, a to je vrlo vrijedna promjena koju treba pozdraviti. Uz sva izlaganja, optimizam i dobru atmosferu koju je bilo mogu\u0107e osjetiti na ovom okruglom stolu, ne treba sumnjati u to da \u0107e se na financijskom tr\u017ei\u0161tu ipak ne\u0161to promijeniti – ako se projekt eti\u010dnog financiranja i bankarstva bude razvijao na na\u010din kako je to prezentirano na ovom skupu.<\/p>\n

Nama ostaje samo da pratimo ho\u0107e li stvarnost pratiti prezentaciju…<\/p>\n

H-alter<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Eti\u010dno bankarstvo postavlja banke kao upravlja\u010de resursima zajednice s ciljem ostvarivanja \u0161to ve\u0107e dodatne vrijednosti za zajednicu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":188852,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-188851","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/188851","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=188851"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/188851\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/188852"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=188851"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=188851"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=188851"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}