![\"ime\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/09\/ime.jpg\")
Verovali ili ne, svako ime ima odre\u0111eno zna\u010denje, ali i prate\u0107e stereotipe, pa na osnovu toga \u010desto formiramo sliku o ljudima koje tek upoznajemo.<\/p>\nVerovali ili ne, svako ime ima odre\u0111eno zna\u010denje, ali i prate\u0107e stereotipe, pa na osnovu toga \u010desto formiramo sliku o ljudima koje tek upoznajemo.<\/p>\n
\u010cim \u010dujemo kako se neko zove, nesvesno iscrtavamo njegove osobine i navike, stvaramo simpatije, manje mu verujemo ili ga vi\u0161e cenimo. A da tu ima “ne\u010deg”, potvr\u0111uju razna istra\u017eivanja.<\/p>\n
Ime je u korelaciji sa samopouzdanjem, pokazalo je istra\u017eivanje koje je sproveo dr Tvend\u017e na Univerzitetu u San Dijegu.<\/p>\n
– Ljudi koji ne vole kako se zovu, obi\u010dno su manje fleksibilni i povu\u010deni. Ono je utisnuto u na\u0161 identitet, zbog \u010dega je veza izme\u0111u samopouzdanja i mi\u0161ljenja koje imamo o svom imenu toliko jaka – ka\u017ee dr D\u017ein Tvend\u017e.<\/p>\n
Nekada se ime davalo po dedi i baki, nekom posebnom ro\u0111aku, kumu ili osobi koja je roditelje ne\u010dim zadu\u017eila, pa je to bio na\u010din da joj se zahvale. Vernici su vodili ra\u010duna o datumu (svecu) na koji se dete rodi, pa u skladu sa tim birali kako \u0107e se naslednik zvati. U poslednje vreme se, me\u0111utim, sve vi\u0161e eksperimenti\u0161e na tom polju, pa “ni\u010du” najraznovrsnija i \u010desto neobi\u010dna imena. Na mnoga se okolina tek navikava, jer ih u porodi\u010dnom stablu nije bilo, a ni narodni rodoslovi ih ne pamte. Dr Tvend\u017e ka\u017ee da mnoge mame i tate nesvakida\u0161njim imenima mali\u0161ana \u017eele da ih izdvoje i u\u010dine posebnim, dok njima to uglavnom ne prija sve do nekih zrelih godina. A na drugom polu se nalaze roditelji koji po svaku cenu \u017eele da im se deca uklope u sredinu i da se nikako, pa ni imenom, ne izdvajaju, \u0161to mali\u0161ane u ranom detinjstvu \u010dini spokojnim. Primetno je i da mame i tate koje \u0107erkama daju imena princeza, na isti na\u010din vaspitaju svoje miljenice, pa i okolina po\u010dinje da ih gleda kroz takve nao\u010dare.<\/p>\n
Ime uti\u010de na mi\u0161ljenje koje \u0107e dete imati o sebi, ali i na na\u010din na koji \u0107e ga drugi do\u017eivljavati, tvrdi dr Dejvid Filjio sa Univerziteta Nortvestern u Ilinoisu. On obja\u0161njava da de\u010daci sa previ\u0161e “\u017eenskastim” imenom mogu da budu vrlo problemati\u010dni u pubertetu, jer vr\u0161njaci po\u010dinju da ih ismevaju, pa oni po\u010dinju da dokazuju mu\u0161kost na sve na\u010dine.<\/p>\n
– S druge strane, istra\u017eivanja pokazuju da devoj\u010dice sa malo grubljim imenima imaju ve\u0107a interesovanja prema matematici i prirodnim naukama, dok izrazito \u017eenstvena uti\u010du na sklonost ka dru\u0161tvenim – tvrdi dr Filjio, dodaju\u0107i da \u010dak i profesori ne mogu da se odupru tim predrasudama, pa \u0111ake, bar u po\u010detku, tretiraju u skladu sa tim.<\/p>\n
Njegov zaklju\u010dak je i da manje obrazovani roditelji deci daju arhai\u010dna imena, zbog \u010dega su \u010desto izlo\u017eena podsmehu vr\u0161njaka i zato imaju lo\u0161ije ocene u \u0161koli. Me\u0111utim, veza izme\u0111u uspeha i li\u010dnog imena \u010desto je posledica predrasuda, zbog \u010dega ju je mogu\u0107e sru\u0161iti. Veruje se da \u0107e mali\u0161an koji nosi ime uspe\u0161nog dede, naslediti njegovu sudbinu, \u0161to mo\u017ee da bude ma\u010d sa dve o\u0161trice. Ukoliko ne postigne ono \u0161to je uspeo njegov predak, razo\u010daranje porodice je neminovno.<\/p>\n
Roditelji izaberu, pa se pokaju<\/p>\n
Bebe prepoznaju svoje ime u prvih pet meseci \u017eivota, kada po\u010dinju da se odazivaju na njega. Istra\u017eivanja pokazuju da 24 posto parova jo\u0161 pre za\u010de\u0107a ploda izabere ime deci, 71 odsto njih to uradi tokom trudno\u0107e, a samo pet tek kada se beba rodi. Po rezultatima studije u Velikoj Britaniji svaki peti roditelj se kaje zbog imena koje je dao svom detetu.<\/p>\n
Novosti.rs<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Vjerovali ili ne, svako ime ima odre\u0111eno zna\u010denje, ali i prate\u0107e stereotipe<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-188757","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/188757","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=188757"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/188757\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=188757"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=188757"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=188757"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}