{"id":188714,"date":"2015-09-18T07:00:15","date_gmt":"2015-09-18T05:00:15","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=188714"},"modified":"2015-09-17T20:59:45","modified_gmt":"2015-09-17T18:59:45","slug":"da-li-smo-dosli-do-tacke-bez-povratka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/09\/18\/da-li-smo-dosli-do-tacke-bez-povratka\/","title":{"rendered":"Da li smo do\u0161li do ta\u010dke bez povratka?"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Razgovarali: Sharmini PeriesDahr JamailGuy McPherson<\/strong><\/em><\/p>\n<p><em>\u0160ARMINI PERIS (Sharmini Peries), IZVR. PRODUCENTKINJA, TRNN. Ovo je Mre\u017ea pravih vesti. Ja sam \u0160armini Peris i javljam vam se iz Baltimora.<\/em><\/p>\n<p>https:\/\/youtube.com\/watch?v=SMAC29z7TME<\/p>\n<p><em>Primeri smrtonosnih ekstremnih vremenskih prilika su alarmantni. Su\u0161e, ubistveni toplotni talasi, po\u017eari koji du\u017ee traju, gle\u010deri koji se tope drasti\u010dnom brzinom, tajfuni, i ekstremne ki\u0161ne padavine koje dovode do poplava i klizi\u0161ta kao i porast nivoa mora i masovno izumiranje \u017eivotinja, sve to \u010dini to prili\u010dno jasnim. Za nau\u010dnike, debata je odavno gotova. Klimatske promene su ovde i ove vremenske prilike su ne\u0161to \u0161to u budu\u0107nosti mo\u017eemo da o\u010dekujemo u ve\u0107oj meri. Ali da li smo do\u0161li do ta\u010dke bez povratka? Da li su ekstremne vremenske prilike novo normalno stanje stvari?<\/em><\/p>\n<p><em>Da bismo prodiskutovali o ovome, sa mnom su Dar D\u017eamejl i Gaj Mekferson. Dar D\u017eamejl je stalni dopisnik \u201eTruthOut\u201c-a. Fokus mu je trenutno na \u017eivotnoj sredini i klimatskim promenama. Gaj Mekferson je penzionisani profesor konzervacione biologije na Univerzitetu Arizone. Hvala vam obojici \u0161to ste danas sa nama.<\/em><\/p>\n<p>D<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-medium wp-image-188715 alignleft\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/09\/d.jarmailg.mcpherson-300x220.jpg\" alt=\"d.jarmail,g.mcpherson\" width=\"300\" height=\"220\" \/>AR D\u017dAMEJL, ISTRA\u017dIVA\u010cKI NOVINAR I PISAC: Hvala. \u010cast mi je.<\/p>\n<p>PERIS: Hajde da po\u010dnemo od vas. Nedavni izve\u0161taj D\u017eejmsa Hensena (James Hansen) prevazilazi sva prethodna predvi\u0111anja u vezi sa porastom nivoa mora. Za\u0161to se to de\u0161ava?<\/p>\n<p>D\u017dAMEJL: To je zato \u0161to fenomen koji se de\u0161ava, a zove se nagle klimatske promene, i zapravo je ne\u0161to \u010dega sam stvarno po\u010deo da budem svestan jo\u0161 2013, kao i sa Dr Mekfersonona i njegovog rada i obavio sam op\u0161iran intervju sa njim, i napisao duga\u010dak \u010dlanak za TomDispatch.com pod nazivom \u201eDa li smo ve\u0107 upali u klimatski ambis?\u201c. I kad pro\u010ditate \u010dlanak odgovor je jasan, da.<\/p>\n<p>I \u010dinjenica je, kada pogledate na, kada pove\u017eete sve ta\u010dke, \u0161to je Dr Mekferson uradio i radi ve\u0107 poprili\u010dan broj godina, da to pokazuje da kada pogledamo obrazac na primer predvi\u0111anja IPCC-a za najgori mogu\u0107i slu\u010daj, bilo da se radi o porastu temperature ili rastu nivoa mora, ili CO2 u atmosferi, realnost nastavlja da dramati\u010dno odmi\u010de od scenarija najgoreg mogu\u0107eg slu\u010daja. I dakle scenariji najgoreg mogu\u0107eg slu\u010daja u modelovanju se koriguju sa pristizanjem novih podataka, i realnost je da realnost nastavlja da im odmi\u010de u meri kada u kojoj \u010dak ni modelovanje ne mo\u017ee da je prati. I mi vidimo da se sada stvari de\u0161avaju tako brzim tempom \u0161to se ti\u010de slu\u010dajeva ekstremnih vremenskih prilika, poplave koje se de\u0161avaju jednom u 1000 godina postaju poplave koje se de\u0161avaju na 100 godina, pa postaju poplave koje se de\u0161avaju na 10 godina. Isto je i sa po\u017earima i rekodnim porastom temperature, i sve se to de\u0161ava tako brzo i dramati\u010dno da nema sumnje da to traje ve\u0107 godinama.<\/p>\n<p>I ja mislim, da skratim pri\u010du, da se ovo ka\u017ee na po\u010detku, mislim da su bilo koje ideje o promeni situacije pusti san i stvarno ne odra\u017eavaju obim znanja o tome koliko smo daleko ve\u0107 oti\u0161li. I mi smo sada u poziciji kada treba da se spremimo za udar.<\/p>\n<p>PERIS: Gaj, mnogi eksperti u va\u0161em polju evolucione biologije ka\u017eu da ulazimo u period \u0161estog masovnog izumiranja. A vi idete tako daleko da ka\u017eete da bi ljudi mogli biti me\u0111u onim vrstama koje \u0107e u bliskoj budu\u0107nosti izumreti. Koji su dokazi za to, i koji su \u010dinioci koji bi mogli da dovedu do toga?<\/p>\n<p>GAJ MEKFERSON, UNIVERZITET ARIZONE: Pa, jedan od \u010dinilaca su nagle klimatske promene. Mi smo pro\u0161li kroz istoriju o kojoj smo svi u\u010dili, o relativno sporim, linearnim klimatskim promenama, i u\u0161li smo u fazu naglih klimatskih promena, koje je Zemlja iskusila mnogo puta u pro\u0161losti.<\/p>\n<p>\u0160to se ti\u010de \u0161estog velikog izumiranja, prili\u010dno je jasno da je nau\u010dna zajednica kao i uvek konzervativna, posebno akademska nau\u010dna zajednica. Kada rad objavljen u Science Advances, pre samo par meseci, kona\u010dno zaklju\u010di da se nalazimo u sred \u0161estog velikog izumiranja, pa, ako se vratimo pet godina unatrag i pogledamo izve\u0161taj Ujedinjenih Nacija, ovog meseca \u0107e biti pet godina, Ujedinjene Nacije zaklju\u010duju u tom izve\u0161taju da mi dnevno dovodimo do izumiranja 150 do 200 vrsta. Svakog dana. Dakle znali smo na osnovu konzervativnih izvora da smo u sred doga\u0111anja masovnog izumiranja. I kona\u010dno nau\u010dna zajednica i akademska zajednica po\u010dinju da hvataju priklju\u010dak.<\/p>\n<p>Stepen evolucije putem prirodnog odabira prati stepen klimatskih promena sa faktorom od 10.000 sude\u0107i po radu objavljenom u izdanju [nejasno] iz [avgusta 2013.]. I bilo je, bilo je nekoliko radova koji su objavljeni nakon toga koji ukazuju na to da se krupniji organizmi, krupniji sisari poput nas, ne\u0107e izvu\u0107i. I \u010dak i \u0161iroko rasprostranjeni organizmi, kako je objavljeno pro\u0161le nedelje u [nejasno] \u010dasopisu, verovatno ne\u0107e uma\u0107i samo zato \u0161to su \u0161iroko rasprostranjeni.<\/p>\n<p>Dakle dugo smo mislili da nam neke stvari idu na ruku. Mi smo stvarno pametni i \u0161iroko rasprostranjeni. Mi smo u stanju da \u017eivimo u raznovrsnim habitatima. Ni\u0161ta od toga izgleda nije va\u017eno s obzirom na podatke o o\u010duvanju vrsta i naglim klimatskim promenama.<\/p>\n<p>PERIS: I \u0161ta mislite da su faktori koji doprinose tome?<\/p>\n<p>MEKFERSON: Pa, klimatske promene su pokrenute emisijama ugljen dioksida u atmosferu. U pro\u0161losti je bilo pomeranja u zemlji koja su doprinela manjem zagrevanju. I zatim tu je bio ugljen dioksid koji je oslobo\u0111en iz okeana. Okean je veliki akumulator. On akumulira toplotu i akumulira ugljen dioksid. Devedeset procenata zagrevanja u paleoekolo\u0161kim de\u0161avanjima dolazi &#8230; 90 procenata zagrevanja je do\u0161lo nakon \u0161to je ugljen dioksid oslobo\u0111en iz okeana. Pa, u na\u0161em slu\u010daju mi smo po\u010deli da koristimo fosilna goriva, i da stavljamo ugljen dioksid u atmosferu, i taj ugljen dioksid je poslu\u017eio kao prekriva\u010d koji \u0107e zadr\u017eati toplotu koja se spu\u0161ta dole blizu zemlje. I kao posledicu toga pokrenuli smo gomilu samoja\u010daju\u0107ih povratnih sprega, od kojih su mnoge nepovratne, uklju\u010duju\u0107i osloba\u0111anje metana sa Arktika, na primer, i tako\u0111e metana iz permafrosta. Kako se permafrost razla\u017ee on se razla\u017ee u metan.<\/p>\n<p>Tako da smo prevazi\u0161li to da je ugljen dioksid glavni doprinosilac [globalnom zagrevanju]. Tako\u0111e imamo i vodenu paru u atmosferi, posebno u [nerazumljivo]sferi, i metan koji se tako\u0111e osloba\u0111a. Tako da smo oti\u0161li s one strane ta\u010dke ljudske potro\u0161nje fosilnih goriva kao pokreta\u010da ovog de\u0161avanja, i sada smo u\u0161li u fazu naglih klimatskih promena kakve na\u0161a vrsta do sada nije videla.<\/p>\n<p>PERIS: I, Dare, pribli\u017eite nam \u0161ta se de\u0161ava na Arktiku \u0161to je su\u0161tinski va\u017eno za ono \u0161to se trenutno de\u0161ava.<\/p>\n<p>D\u017dAMEJL: Pa, ja mislim da je u ovom trenutku op\u0161a javnost dovoljan broj puta upoznata sa tom informacijom. Ja \u0107u samo preleteti preko toga. Led Arkti\u010dkog mora, jedna od njegovih va\u017enih uloga je odbijanje solarnog zra\u010denja. Belo bukvalno odbija solarnu radijaciju i \u0161alje je natrag u svemir, spre\u010davaju\u0107i veliku koli\u010dinu te toplote da bude absorbovana u tamo\u0161nju vodu. Dok se topi, dok gubi na masi i dosegu, to \u010dini sve manje. I to otvara Arkti\u010dki okean za apsorbovanje utoliko ve\u0107eg solarnog zra\u010denja, i to je jedna od povratnih sprega koje su se otele kontroli o kojima govori Dr Mekferson. Kada se istopi led sa mora, to omogu\u0107ava radijaciji da bude apsorbovana. Voda se zagreva, morski led se topi jo\u0161 br\u017ee, i tako dalje i tako dalje i tako dalje.<\/p>\n<p>I dakle to se de\u0161ava. I to je zapravo jedan od glavnih pokreta\u010da, i bilo je nau\u010dnih izve\u0161taja koji su govori o tome i pro\u0161le godine, pokazuju\u0107i da uticaj vremenskih prilika i doprinos koji gubitak morskog leda ima na ekstremne vremenske prilike poput dve dramati\u010dno ledene zime na severoistoku, i tako\u0111e treba ura\u010dunati i ono \u0161to se de\u0161ava \u0161irom Atlantika i \u010dak sada\u0161njim uticajem na Zapadnu Evropu i UK, sve to je povezano sa gubitkom morskog leda. I to samo ubrzava efekte naglog naru\u0161avanja klime \u0161irom planete.<\/p>\n<p>I kao \u0161to je ranije govorio Dr Mekferson, mi bismo bukvalno mogli do kraja, krajem ovog leta, da do\u017eivimo po prvi put od kako su ljudi na planeti, makar i za samo nekoliko dana, ali ipak Arktik bez leda krajem ovog leta. I ako se to ne desi ovog leta \u0161anse su jo\u0161 ve\u0107e da \u0107e se to desiti narednog leta. U ovom trenutku to je neminovno. Mi \u0107emo to videti uskoro u naredne dve, maksimalno tri godine. I jednom kada to po\u010dne da se de\u0161ava, svake godine \u0107e se pove\u0107avati vreme bez leda od mo\u017eda jedne nedelje pora\u0161\u0107e na dve nedelje pa na tri nedelje, i na kraju \u0107e do\u0107i do meseci, u kom trenutku \u0107emo videti ono \u0161to se sada de\u0161ava.<\/p>\n<p>Mi \u0107emo po\u017eeleti da su stvari ovako, da se de\u0161avaju na ovom nivou, ovim tempom i ovim intenzitetom. Stvari \u0107e se stvarno oteti kontroli \u0161to se ti\u010de toga koliko mnogo \u0107e vremenski sistemi biti sasvim destabilizovani. Mi \u0107emo videti dramati\u010dan rast su\u0161a, poplava, jednostavno ogromnih kolebanja vremenskih prilika, zato sam sklon da to nazivam klimatskom disrupcijom umesto samo klimatskim promanama. Zato \u0161to bukvalno klima na neki na\u010din ulazi u fibrilaciju poku\u0161avaju\u0107i da se stabilizuje i ne\u0107e biti u stanju da to uradi. Ne u ne\u0161to \u0161to smo&#8230; ne u planetu na kojoj smo odrasli, tako re\u0107i, po\u0161to nemamo dovoljno ledene kape na Arktiku. Grinland se topi rekordnom brzinom. Jo\u0161 jedan izve\u0161taj o kom sam pisao, koji je objavljen pre par meseci, pokazao je \u2013 procenio je da \u0107e do 2100. svi gle\u010deri na severnoameri\u010dkom kontinentu verovatno mogli da nestanu. Procena je izme\u0111u 70 i 99 procenata, \u010dini mi se. I oni su rekli da je realisti\u010dno da \u0107e biti bli\u017ee 99 procenata.<\/p>\n<p>Pa razmislite o tome, s obzirom da se najve\u0107i ledeni pokriva\u010d u jednom komadu na planeti nalazi na podru\u010dju Jukona, najve\u0107i komad ledenog pokriva\u010da izvan polova, to zna\u010di da bi \u010ditav ledeni pokriva\u010d mogao da nestane. Pa samo razmislite o tome, oni me\u0111u nama koji \u017eive u dr\u017eavama gde ima gle\u010dera, i poku\u0161ajte da zamislite pejza\u017e bez ikakvih gle\u010dera. I sve ovo je naravno povezano sa onim \u0161to se de\u0161ava na Arktiku, samo da vam dam ideju.<\/p>\n<p>PERIS: Dar, \u010dini se da postoji prava diskonekcija u pogledu politike vlade SAD i hitnosti problema, i doprinosa fosilnih goriva svemu ovome. Mo\u017ee\u0161 li da prokomentari\u0161e\u0161 najnovije saop\u0161tenje predsednika Obame i da li \u0107e to da ima bilo kakvog efekta na ono \u0161to danas opisujete?<\/p>\n<p>D\u017dAMEJL: Pa, u novinarsvu uvek va\u017ei: sledite novac. Vi to znate, ja to znam. Mislim da neki od bolje obave\u0161tenih gledalaca, da su verovatno odavno toga bili svasni. Uvek je to: sledite novac, i to nikada ne bi moglo biti ta\u010danije nego u politici na nacionalnom nivou u ovoj zemlji, gde kad vidite one koji podr\u017eavaju Obamu i vidite mo\u0107 lobija fosilnog goriva u ovoj zemlji, oni su ono \u0161to je kreiralo i \u0161to je finansiralo i nastavi\u0107e da finansira takozvani pokret poricanja. Sve veze su tamo. To je crno belo, to nije mi\u0161ljenje. Novac bra\u0107e Koh (Koch), Eksonov (Exxon) novac, osnivanje tih tink tenkova &#8216;50-ih koji su se razvili u pokret za poricanje klimatskih proemna. Sve je tu crno na belo.<\/p>\n<p>Naomi Oreskes je pisala o tome vrlo, vrlo precizno i naduga\u010dko u \u201eTrgovcima sumnje\u201c (Merchants of Doubt) i nekim od njenih novijih \u010dlanaka i knjiga tako\u0111e, kao \u0161to su i mnogi drugi ljudi i novinari. I dakle kada pogledamo Obamine izjave o, hm, ja \u0107u da uradim ovo zbog klimatske disrupcije ili \u010dega god, mislim, to je bukvalno menjanje rasporeda stolica na Titaniku. To je propaganda. Zato \u0161to sa jedne strane on ka\u017ee te stvari koje potpuno neobave\u0161teni konzument vesti bi mogao \u010duti i re\u0107i, oh, da, izgleda da Obama ne\u0161to radi, dok on dopu\u0161ta \u0160elu (Shell) da po\u010dne sa bu\u0161enjem na Arktiku, dok otvara \u010ditavu atlansko primorje za bu\u0161enje u priobalnom pojasu; dok dopu\u0161ta fraking industriji \u0161irom zemlje da hara svuda u SAD, gde bukvalno u ovom trenutku vi\u0161e nema ni\u010dega da se frakuje; dok on nije bio lider u bilo kom smislu.<\/p>\n<p>Pa ipak neverovatno mi je da \u010dak i na \u0161iroj levici jo\u0161 uvek postoji ta ideja da nekako mo\u017ee biti reforme, ili da \u0107e nekako do\u0107i do politi\u010dkog pritiska koji je generisan sa ciljem da se uradi prava stvar. I to je kao,&#8230; ne znam \u0161ta je to. Starno je te\u0161ko zamisliti takvo pona\u0161anje. Mislim, mi, &#8230; izve\u0161taj na koji je referirao Dr Mekferson o \u0161estom velikom izumiranju u koje smo zvani\u010dno za\u0161li i nau\u010dni izve\u0161taj, \u010dak i izve\u0161taj to jasno ka\u017ee, nije to samo mi\u0161ljenje Dr Mekfersona, ali izve\u0161taj ka\u017ee da se o\u010dekuje da \u0107e ljudi biti u prvom talasu vrsta koje \u0107e izumreti u ovom \u0161estom velikom izumiranju. To \u0107e potrajati stotinama godina.<\/p>\n<p>I mi smo na prednjem kraju toga na geolo\u0161koj veremnskoj skali \u0161to se, \u010dak i na geolo\u0161kog vremenskoj skali, de\u0161ava tako brzo da na\u0161a nauka jedve da mo\u017ee da dr\u017ei korak sa tim. Pa ipak imate Obamu koji pri\u010da o smanjenju od 30 procenata tokom X godina, i tako dalje, dok avion ponire kljunom nadole, pravo ka zemlji velikom brzinom.<\/p>\n<p>PERIS: Gaj, koje su neposredne pretnje \u0161to se ti\u010de ovih disrupcija i naglih klimatskih promena sa kojima se suo\u010davamo? Koje su najneposrednije pretnje sa kojima \u0107emo se suo\u010diti?<\/p>\n<p>MEKFERSON: Pa, mi ve\u0107 vidimo da emisija metana u atmosferu raste eksponencijalno, a metan je mnogo, mnogo puta mo\u0107niji gas staklene ba\u0161te od ugljen dioksida, molekul za molekul. Mi \u0107emo videti ve\u0107i broj oluja. Stvarno katastrofalnih nepogoda, poput onih sa kojima ste zapo\u010deli ovaj intervju, navev\u0161i nekoliko njih. To nije za nama. To traje neko vreme, barem od Katarine iz 2005, pre deset godina. Tako da mi jo\u0161 uvek nismo u potpunosti osetili uticaj ugljen dioksida koji je oslobo\u0111en 2005. Te ogromne oluje su jo\u0161 jedan od tih samoja\u010daju\u0107ih povratnih sprega. Zato \u0161to te velike oluje ubijaju puno biljaka, posebno veliko drve\u0107e, i to pokre\u0107e jo\u0161 vi\u0161e osloba\u0111anja ugljen dioksida u atmosferu. \u0160to pogor\u0161ava situaciju, \u0161to doprinosi velikim olujama i tako dalje.<\/p>\n<p>Tako da ja mislim da \u0107emo videti jo\u0161 vi\u0161e istog. Kada su veliki pisci nau\u010dne fantastike, D\u017eord\u017e Orvel (George Orwell) i Rej Bredbery (Ray Bradbury) i Oldos Haksli (Aldous Huxley) pitani na kaju svojih \u017eivota da li mogu jasno da vide budu\u0107nost, svaki od njih je u su\u0161tini odgovorio na isti na\u010din: oni su samo izve\u0161tavali o onome \u0161to vide danas. I dakle uzmete dana\u0161njicu i ekstrapolirajte je u budu\u0107nost, mi \u0107emo videti jo\u0161 toga. Prosto apsolutno vi\u0161e. Vi\u0161e naglog zagrevanja, vi\u0161e oluja, vi\u0161e i vi\u0161e rapidnog gubitka leda u arkti\u010dkom moru i topljenje gle\u010dera, i tako dalje.<\/p>\n<p>I kuda to vodi u ne tako dalekoj budu\u0107nosti je da ne\u0107e biti habitata za ljude. Mi smo skloni da zaboravimo da smo mi ljudske \u017eivotinje. I poput drugih \u017eivotinja, nama su potrebni razni atributi da bismo pre\u017eiveli. Poput hrane. Hrana je stvarno korisna i ja je stvarno volim, tako\u0111e.<\/p>\n<p>PERIS: Gaj \u2013 i ovo pitanje je za obojicu, ali po\u010de\u0107u sa Gajem. Neki medicinski eksperti su smatrali da bi klimatske promene trebalo klasifikovati kao hitan medicinski slu\u010daj, i mi bi trebalo da budemo spremni da preduzmemo odgovaraju\u0107e i hitne mere. Kakvo je mi\u0161ljenje o tome, i da li trenutno postoji bilo koji na\u010din za obuzdavanje temperature?<\/p>\n<p>MEKFERSON: Pa, zaista ne postoji polit\u010dki odr\u017eiv pristup za no\u0161enje sa klimatskim promenama. Rad Tima Gareta (Tim Garrett), nau\u010dnika koji se bavi prou\u010davanjem atmosfere na Univerzitetu Jute koji je objavljen 2009, a on je objavio jo\u0161 nekoliko radova nakon toga, taj rad ukazuje na to da je sama civilizacija motor zagrevanja. I jedini na\u010din da se isklju\u010di zagrevanje zemlje je da se okon\u010da civilizacija. Pa, ja ne mislim da je to politi\u010dki odr\u017eiv pristup. I bilo koji politi\u010dar koji se bi se kandidovao sa takvom kampanjom ne samo da bi izgubio, ve\u0107 bi tako\u0111e mo\u017eda bio namazan katranom i posut perjem. Niko ne \u017eeli da \u010duje za kraj ovakve postavke koegzistencije relativno privilegovanih ljudi na globalnom severu.<\/p>\n<p>Dakle pored toga, \u010dini se da je Garetov inicijalni rad, koji je napisan per vi\u0161e od osam godina, ukazuje da jedino kolaps civilizacije spre\u010dava razuzdane klimatske promene. Pa, ispostavilo se da sada znamo da kolaps industrijske civilizacije tako\u0111e dovodi do naglih klimatskih promena. Tako da kako god okrenete ne valja. Ili \u0107emo isklju\u010diti motor zagrevanja, \u0161to prouzrokuje nagli porast prose\u010dne globalne temperature u roku od nekoliko dana, ili \u0107emo ostaviti motor zagrevanja da radi i on \u0107e prouzrokovati isti porast temperature za nekoliko godina. Odaberite svoj otrov, ali barem priznajte da je to otrov.<\/p>\n<p>PERIS: I Dar, va\u0161a zavr\u0161na re\u010d o tome da li ovo mo\u017ee biti obuzdano?<\/p>\n<p>D\u017dAMEJL: Ja bih se slo\u017eio sa onim \u0161to smo upravo \u010duli. Ja mislim da u ovom trenutku to ne mo\u017ee biti obuzdano. Ja mislim da je najbolji mogu\u0107i scenario ako se sve vlade udru\u017ee i narede hitno prekidanje upotrebe svih fosilnih goriva i prebace se na obnovljive izvore energije, i tako dalje i tako dalje, sve ovo, moglo bi da na srednji rok malo ubla\u017ei stvari, i to je od prilike najbolja stvar kojoj bi realisti\u010dno mogli da se nadamo. I ja mislim da svako od nas treba da razmisli o tome \u0161ta ovo zna\u010di, da pomno prati nau\u010dna istra\u017eivanja, \u0161ta se de\u0161ava, i da budemo vrlo jasni o tome \u0161ta je va\u017eno u \u017eivotu i kako svako od nas treba da \u017eivi.<\/p>\n<p>I budite u toku zato \u0161to je to jedinstven&#8230; misao sa kojom \u0107u vas ostaviti je ta da smo u jedinstvenom periodu u istoriji u kojoj je ovo tek \u0161esto masovno izumiranje ikada. I jedino koje su prouzrokovali ljudi. I eto nas na njenom prednjem kraju, i neverovatan je trenutak biti na planeti, i ja mislim da svi treba da obratimo vrlo, vrlo pomnu pa\u017enju na ono \u0161to se de\u0161ava oko nas u ovom trenutku.<\/p>\n<p>PERIS: Dare D\u017eamejl i Gaje Mekferson, hvala vam puno \u0161to ste danas bili sa nama.<\/p>\n<p>D\u017dAMEJL: Hvala.<\/p>\n<p>MEKFERSON: Hvala.<\/p>\n<p>PERIS: I hvala vama \u0161to ste bili sa nama na Mre\u017ei pravih vesti.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/kontra-punkt.info\/kontra-tv\/klimatske-promene-da-li-smo-dosli-do-tacke-bez-povratka\" target=\"_blank\">Kontra-press<\/a>\/ <a href=\"http:\/\/therealnews.com\/t2\/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=31&amp;Itemid=74&amp;jumival=14473\" target=\"_blank\">The Real News Network<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mi smo pro\u0161li kroz istoriju o kojoj smo svi u\u010dili, o relativno sporim, linearnim klimatskim promenama, i u\u0161li smo u fazu naglih klimatskih promena, koje je Zemlja iskusila mnogo puta u pro\u0161losti<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-188714","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/188714","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=188714"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/188714\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=188714"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=188714"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=188714"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}