![\"pamcenje1\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/10\/pamcenje1.jpg\")
Koliko puta vam se desilo da negdje krenete i na pola puta zaboravite gdje ste zapravo po\u0161li? Znate li uvijek gdje ste ostavili klju\u010deve od stana ili automobila? Da li povremeno ne mo\u017eete da se sjetite va\u017enih datuma i telefona, kao da se mozak “blokirao”?<\/p>\n
Kada pam\u0107enje po\u010dne da izdaje, prva pomo\u0107 su raznobojne ceduljice koje se lijepe svuda u okru\u017eenju, kako biste stalno imali na umu obaveze koje vas o\u010dekuju. Ali, ako se stanje ne popravi, problem sa vijugama mo\u017eda dodatno optere\u0107uju nedostatak sna, svakodnevna izlo\u017eenost stresu, pa \u010dak i neke bolesti.<\/p>\n
“Ljudski mozak mo\u017ee da se modelira, odnosno, pod uticajem odre\u0111enih podsticaja iz okru\u017eenja mo\u017ee da se mijenja da bi postao bolji”, tvrdi Majid Fotuhi, osniva\u010d Centra za pru\u010davanje mozga u ameri\u010dkom gradu Lutervil.<\/p>\n
Nau\u010dnici ovog centra do\u0161li su do mnogih interesantnih saznanja \u0161ta sve uti\u010de na ljudski mozak.<\/p>\n
Stru\u010dnjaci stalno upozoravaju da nedostatak sna mo\u017ee zna\u010dajno da uti\u010de na obavljanje svakodnevnih obaveza. Smanjena koncentracija, usporena reagovanja i umor ne uti\u010du lo\u0161e samo na aktivnost na poslu ili u \u0161koli, nego i na pamet. Ovo posljednje ne mo\u017ee da se poremeti nakon poneke neprospavane no\u0107i, ve\u0107 kada osoba dugoro\u010dno ima problem sa spavanjem.<\/p>\n
Ova \u017elljzda nema neki odre\u0111eni uticaj na mozak, ali uti\u010de na sve metaboli\u010dke procese u tijelu, i zato bi trebalo provjeriti njenu funkciju \u010dim se jave problemi sa gubitkom pam\u0107enja.<\/p>\n
Pu\u0161enje o\u0161te\u0107uje mozak jer negativno uti\u010de na prokrvljenost ovog organa. Mo\u017ee da izazove zaboravnost, povrijedu mo\u017edane funkcije i da zna\u010dajno smanji fond rije\u010di koji se koristi. Istra\u017eivanje u kome je u\u010destvovalo 7.000 mu\u0161karaca i \u017eena pokazalo je da su stariji pu\u0161a\u010di imali smanjenu funkciju mozga vi\u0161e nego njihovi vr\u0161njaci nepu\u0161a\u010di.<\/p>\n
Veliki uticaj na pam\u0107enje imaju i talasi toplote kroz koje prolazi ve\u0107ina \u017eena u periodu menopauze. “\u0160to su vi\u0161e ovih valunga imale, to su bili i izra\u017eeniji problemi sa pam\u0107enjem, a naro\u010dito su imale pote\u0161ko\u0107e da se sjete nekog imena ili doga\u0111aja”, naveo je Fotuhi. Ipak, ovi talasi toplote ne ostavljaju trajnu posljedicu na funkciju mozga. \u017densko tijelo u toku menopauze prolazi kroz period hormonskih promjena, i \u010dim se to zavr\u0161i, i pam\u0107enje se vra\u0107a u normalu.<\/p>\n
Stru\u010dnjaci su dokazali da anksioznost i depresija remete nervne sklopove koji uti\u010du na pam\u0107enje. Me\u0111utim, ako se iza gubitka memorije nalazi poreme\u0107aj raspolo\u017eenja, postoji \u0161ansa da se sje\u0107anje u potpunosti vrati. Kako se popravlja raspolo\u017eenje pojedinca, tako se pobolj\u0161ava i njegova memorija.<\/p>\n
Istra\u017eivanje koje je ra\u0111eno na odraslim mi\u0161evima je pokazalo da su glodari koji su dobijali masnu hranu nakon osam nedjelja posmatranja imali gore rezultate od onih koji nisu dobijali takvu hranu. Druga analiza je ustanovila da ishrana bogata mastima uti\u010de na hipokampus, dio mozga koji je odgovoran za kratkotrajno pam\u0107enje.<\/p>\n
Hormoni stresa uti\u010du na djelove mozga koji kontroli\u0161e memoriju. Hroni\u010dnu ili ponavljani stres zna\u010dajno \u0161tete mozgu.<\/p>\n
novosti.rs<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Koliko puta vam se desilo da negdje krenete i na pola puta zaboravite gdje ste zapravo po\u0161li? Znate li uvijek gdje ste ostavili klju\u010deve od stana ili automobila? Da li povremeno ne mo\u017eete da se sjetite va\u017enih datuma i telefona, kao da se mozak “blokirao”? Kada pam\u0107enje po\u010dne da izdaje, prva pomo\u0107 su raznobojne ceduljice […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-188595","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/188595","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=188595"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/188595\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=188595"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=188595"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=188595"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}