{"id":188581,"date":"2015-09-16T08:00:54","date_gmt":"2015-09-16T06:00:54","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=188581"},"modified":"2015-09-16T08:25:04","modified_gmt":"2015-09-16T06:25:04","slug":"upravljanje-klimatskim-kaosom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/09\/16\/upravljanje-klimatskim-kaosom\/","title":{"rendered":"Upravljanje klimatskim kaosom?"},"content":{"rendered":"


\nPi\u0161e: Agn\u00e8s Sina\u00ef<\/strong><\/p>\n

\"agnes_sinai\"Siriju je izme\u0111u 2006. i 2011. godine zadesila najdu\u017ea su\u0161a i najve\u0107i gubici uroda zabilje\u017eeni jo\u0161 od prvih civilizacija \u201cPlodnog polumjeseca\u201d. Kad se sve zbroji, od 22 milijuna stanovnika koliko je tada imala Sirija, gotovo milijun i pol ih je pogo\u0111eno dezertifikacijom,1 \u0161to je potaknulo masovne seobe poljoprivrednika i seoskih obitelji u gradove.2 Taj je egzodus poja\u010dao tenzije izazvane valom ira\u010dkih izbjeglica nakon ameri\u010dke invazije na Irak 2003. godine. Desetlje\u0107ima je baasisti\u010dki re\u017eim u Damasku zapostavljao sirijske resurse, subvencionirao poljoprivredne kulture p\u0161enice i pamuka koje trebaju mnogo vode i poticao neu\u010dinkovite tehnike navodnjavanja. Pretjerana ispa\u0161a i demografski rast dali su svoj obol procesu. Vodni resursi su se izme\u0111u 2002. i 2008. godine prepolovili.<\/p>\n

Kolaps sirijskog poljoprivrednog sustava proizlazi iz slo\u017eene igre faktora koja uklju\u010duje klimatske promjene, lo\u0161e upravljanje prirodnim resursima i demografsku dinamiku. Ta \u201ckombinacija ekonomskih, socijalnih, klimatskih i ekolo\u0161kih promjena nagrizla je dru\u0161tveni ugovor izme\u0111u gra\u0111ana i vlade, ubrzala formiranje oporbenih pokreta i nepovratno na\u0161tetila legitimitetu Asadove vlasti\u201d, smatraju Francesco Femia i Caitlin Werrell iz Centra za klimu i sigurnost. Po njima je i za pojavu tzv. Islamske dr\u017eave (ISIS) i njezino \u0161irenje na Siriju djelomice odgovorna su\u0161a.3 A ta su\u0161a nije samo stvar prirodne promjenjivosti klime. Rije\u010d je o anomaliji: \u201cPromjena re\u017eima oborina u Siriji povezana je s prosje\u010dnim porastom razine mora na istoku Mediterana u kombinaciji sa smanjenjem vla\u017enosti tla. Za te tendencije nije odgovoran nikakav prirodni uzrok, a su\u0161a i zagrijavanje potvr\u0111uju modele posljedica porasta koli\u010dine stakleni\u010dkih plinova\u201d, tvrdi \u010dlanak objavljen u \u010dasopisu Ameri\u010dke akademije znanosti.4<\/p>\n

Na istoku Kine, tijekom zime 2010.\u20132011. godine manjak oborina i pje\u0161\u010dane oluje, zbog kojih je vlada Wena Jiabaoa odlu\u010dila lansirati rakete u nadi da \u0107e izazvati ki\u0161u, izazvali su niz reperkusija, \u010dak i daleko izvan kineskih granica. Gubitak uroda prisilio je Peking na kupovinu p\u0161enice na me\u0111unarodnom tr\u017ei\u0161tu. Nagli rast svjetskih cijena, koji je uslijedio, potaknuo je nezadovoljstvo naroda u Egiptu, glavnom svjetskom uvozniku p\u0161enice, gdje ku\u0107anstva vi\u0161e od tre\u0107ine svojih prihoda tro\u0161e na hranu. Udvostru\u010denje cijene tone p\u0161enice, koja je sa 157 dolara u lipnju 2010. narasla na 326 dolara u velja\u010di 2011. godine, sna\u017eno se osjetilo u toj zemlji koja toliko ovisi o uvozu. Cijena kruha se utrostru\u010dila, \u0161to je raspirilo nezadovoljstvo naroda autoritarnim re\u017eimom predsjednika Hosnija Mubaraka.5
\nU istom je razdoblju usjeve p\u0161enice, soje i kukuruza poharala La Ni\u00f1a, opasni klimatski poreme\u0107aj koji je pokrenuo su\u0161u u Argentini i monsunske ki\u0161e u Australiji. U \u010dlanku objavljenom u \u010dasopisu Nature, Solomon Hsiang, Kyle Meng i Mark Cane uspostavljaju korelaciju izme\u0111u gra\u0111anskih ratova i fenomena El Ni\u00f1o Southern Oscillation (ENSO) koji svakih tri do sedam godina izazove stvaranje pojasa tople morske vode uz obale Ekvadora i Perua, kao i okretanje tihooceanskih pasata, a te se pojave povezuju s velikim meteorolo\u0161kim preokretima na globalnoj razini.6 Hsiang i njegovi kolege smatraju da se vjerojatnost sukoba udvostru\u010duje za trajanja fenomena ENSO. To je prva demonstracija \u010dinjenice da stabilnost modernih dru\u0161tava uvelike ovisi o globalnoj klimi.<\/p>\n

Klimatske promjene su postale \u201cmultiplikator prijetnji\u201d i mijenjaju tijek me\u0111unarodnih odnosa. Koncept hard security, kao naslije\u0111e Hladnog rata, sada je zamijenio onaj natural security, koji je predlo\u017eio Centar za novu ameri\u010dku sigurnost (Center for a New American Security). Taj think tank, formiran 2007. godine, suprotstavlja se klimatskom skepticizmu neokonzervativaca i fokusira na prepoznavanje globalnih prijetnji u nastajanju.7 Izvori ekolo\u0161ke nesigurnosti vi\u0161e se ne mogu svesti na \u010disto egzogene i prirodne elementarne nepogode kao \u0161to su erupcije vulkana, cunamiji ili potresi. Ljudske aktivnosti, ubrzavanje proizvodnih ciklusa i njihova globalizacija pridonose destabilizaciji klime. Neologizam \u201cantropocen\u201d ozna\u010dava taj prekomjerni otisak koji industrijska dru\u0161tva ostavljaju na ekolo\u0161kom sustavu Zemlje.<\/p>\n

Na Arktiku, gdje bi se led mogao u potpunosti otopiti do kraja stolje\u0107a, i gdje su u\u010dinci globalnog zatopljenja dvaput ja\u010di nego u drugim podru\u010djima, zahtjevi dr\u017eava za novim kopnenim i morskim granicama o\u017eivljavaju tenzije me\u0111u cirkumpolarnim zemljama.8 Rusija, koja stolje\u0107ima istra\u017euje Arktik, jedina je nacija s flotom nuklearnih ledolomaca. Jedan od divovskih modela upravo se proizvodi u brodogradili\u0161tima Sankt Peterburga i bit \u0107e zavr\u0161en 2017. godine.9 Moskva tako\u0111er obnavlja svoju flotu vrlo tihih podmornica \u010detvrte generacije, naoru\u017eanih torpedima s nuklearnim bojnim glavama. S ameri\u010dke strane, otvaranje Arktika predstavljeno je ujedno kao velika \u0161ansa za trgovinu s Azijom i prilika da se osiguraju novi energetski resursi.10<\/p>\n

Topljenje Arktika nosi svoje sistemske probleme. Promjene u polarnom vrtlogu, to jest val ledenog zraka sa Sjevernog pola, obja\u0161njavaju veliku hladno\u0107u koja se u zimi 2013.\u20132014. godine obru\u0161ila na Sjevernu Ameriku. \u201cMe\u0111usobni utjecaj Arktika i globalnog zatopljenja nova je pojava u strate\u0161koj povijesti \u010dovje\u010danstva jer transformira sudar geografije i geofizike u toj regiji u novu i neobi\u010dnu silu geofizi\u010dke naravi koju nazivamo \u2018okoli\u0161na sila Arktika\u2019. Ona djeluje na planetarnoj razini, s ogromnim posljedicama\u201d, napominje stru\u010dnjak za vojnu strategiju Jean-Michel Valantin.11 Pa ipak, posljednji izvje\u0161taj IPCC-a (UN-ovog Me\u0111uvladinog panela za klimatske promjene) nagla\u0161ava da ne postoji stabilna teorija koja bi potvrdila da \u0107e na Sjevernom polu do\u0107i do oru\u017eanih sukoba. Otapanje leda bit \u0107e test snage institucija za prekograni\u010dnu suradnju u cirkumpolarnom podru\u010dju, poput Arkti\u010dkog vije\u0107a. \u010cini se da su uzroci slo\u017eeni, nestabilni i evolutivni pa stoga i razli\u010dita dru\u0161tva u razli\u010ditoj mjeri osje\u0107aju u\u010dinke zatopljenja, ovisno o otpornosti politi\u010dkih, ekonomskih i socijalnih sistema koji su na snazi.12<\/p>\n

U knjizi Climate Wars novinar Gwynne Dyer opisuje svijet u kojem se ubrzava globalno zatopljenje, izbjeglice se, izgladnjele su\u0161om i bje\u017ee\u0107i od podizanja razine oceana, poku\u0161avaju domo\u0107i Sjeverne hemisfere, a posljednje zemlje s dovoljno hrane za vlastite potrebe, zemlje na najvi\u0161im stupnjevima geografske \u0161irine, moraju se \u010dak i nuklearnim oru\u017ejem braniti od sve agresivnijih susjeda: susjeda iz ju\u017ene Europe i obala Mediterana, krajeva koji su postali pustinje.13
\n
\nProdubljivanje klimatske krize<\/strong><\/p>\n

Nasuprot globalnom zatopljenju, koje dio znanstvenika naziva i \u201cnaru\u0161avanjem klime koje je uzrokovano ljudskim djelovanjem\u201d (anthropogenic climate disruption), spominje se geoin\u017einjering. Rije\u010d je o ideji zaustavljanja globalnog zatopljenja preuzimanjem kontrole nad klimom kroz primjenu svjesne i planske intervencije u klimatski sustav.14 U geoin\u017eenjering se ubraja vi\u0161e tehnika razvijenih radi uklanjanja dijela uglji\u010dnog dioksida iz atmosfere (carbon dioxide removal) i regulacije sun\u010deva zra\u010denja (solar radiation management). Uz primjenu tih tehnika ide i rizik velike destabilizacije dru\u0161tava i ekosistema. Jedna od tehnika je i prskanje sumporom, \u0161to zna\u010di da se u atmosferu raspr\u0161i dovoljno debeo sloj sumpora da se postigne opti\u010dki efekt zapreke sun\u010devih zraka i time ohladi Zemljinu atmosferu.<\/p>\n

No prou\u010davanje vulkanskih erupcija dovelo je klimatologe do zaklju\u010dka da, iako \u010destice sumpora doprinose hla\u0111enju atmosfere, one tako\u0111er izazivaju regionalne su\u0161e, a pritom tako\u0111er mogu smanjiti proizvodnju energije iz solarnih panela, prouzro\u010diti degradaciju ozonskog omota\u010da i oslabiti globalni hidrogeolo\u0161ki ciklus. \u201cPovrh toga, bez me\u0111unarodnih sporazuma koji bi definirali kako i u kojoj mjeri rabiti geoin\u017eenjering, tehnike upravljanja sun\u010devim zra\u010denjem predstavljaju geopoliti\u010dki rizik. Kako ta tehnologija ko\u0161ta desetke milijardi dolara godi\u0161nje, geoin\u017eenjering bi mogli preuzeti privatni akteri ili male dr\u017eave koje \u0107e djelovati u svoju korist i tako doprinijeti globalnim ili regionalnim sukobima\u201d, upozorava posljednji izvje\u0161taj IPCC-a.15<\/p>\n

Klimatske promjene ne stvaraju samo dodatnu motivaciju za oru\u017eane sukobe, nego i nove oblike ratova, isti\u010de pak socijalni psiholog Harald Welzer. Ekstremna nasilnost tih sukoba izlazi iz okvira klasi\u010dnih teorija i \u201cuspostavlja prostore djelovanja izvan referentnog okvira u prili\u010dno mirnom svijetu zapadne hemisfere nakon Drugog svjetskog rata\u201d.16 Asimetri\u010dno ratovanje populacija i ratnih vo\u0111a u slu\u017ebi velikih privatnih tvrtki isprepli\u0107u se na tr\u017ei\u0161tima nasilja, kojih je zbog globalnog zatopljenja sve vi\u0161e. Neprestani kaos koji u Darfuru u Sudanu traje od 1987. godine ogledni je primjer takve autodestruktivne dinamike koju pogor\u0161ava nestabilnost dr\u017eava. Na sjeveru Nigerije degradacija tla poremetila je poljoprivredne i pastirske na\u010dine \u017eivota i utje\u010de na migracijske rute. Vi\u0161e stotina sela je napu\u0161teno i migracije koje su uslijedile doprinijele su destabilizaciji regije i pripremile teren za islamisti\u010dki pokret Boko Haram.<\/p>\n

Posljednji izvje\u0161taj IPCC-a definira pojam \u201cslo\u017eenog rizika\u201d (compound risk), u kojem vi\u0161estruki u\u010dinci konvergiraju na odre\u0111enom zemljopisnom podru\u010dju: \u201cBudu\u0107i da prosje\u010dna svjetska temperatura do 2050. mo\u017ee porasti za 2 do 4\u00b0C u odnosu na temperature iz 2000. godine, u budu\u0107nosti (ako se ni\u0161ta drugo ne promijeni) postoji mogu\u0107nost velikih promjena u shemama me\u0111uljudskog nasilja, grupnih sukoba i dru\u0161tvene nestabilnosti\u201d.17 Istra\u017eiva\u010d Marshall B. Burke sa Sveu\u010dili\u0161ta Berkeley u Kaliforniji predvi\u0111a sa svojim koautorima da bi zbog klimatskih promjena oru\u017eani sukobi u subsaharskoj Africi odsad do 2030. godine mogli porasti za 54 posto. Njihova studija nudi prvu sveobuhvatnu evaluaciju potencijalnih u\u010dinaka klimatskih promjena na ratove u tom dijelu svijeta. Razja\u0161njava poveznicu izme\u0111u u\u010destalosti oru\u017eanih sukoba, porasta temperatura i smanjenja oborina na temelju IPCC-evih projekcija srednjih vrijednosti porasta temperature za te regije izme\u0111u 2020. i 2039. godine.18<\/p>\n

Val izbjeglica pred vratima oto\u010di\u0107a blagostanja, kakav je Europa, mogao bi se tijekom 21. stolje\u0107a nastaviti i pove\u0107ati. \u201cDanas je na svijetu barem toliko osoba raseljenih zbog degradacije okoli\u0161a koliko i raseljenih zbog ratova i nasilja\u201d, tvrdi politi\u010dki analiti\u010dar Fran\u00e7ois Gemenne.19 Ti iseljenici bje\u017ee od ratova koji se odvijaju daleko od Zapada. A on im zauzvrat, unato\u010d svojoj povijesnoj odgovornosti za globalno zatopljenje, odbija priznati status gra\u0111ana: \u201cOsporavanje pojma \u2018klimatskih izbjeglica\u2019 zna\u010di i osporavanje \u010dinjenice da su klimatske promjene oblik progona usmjeren na najranjivije\u201d. Oni su \u017ertve procesa transformacije Zemlje koji ne mogu kontrolirati.
\n——————————
\n1 \u201cSyria: Drought driving farmers to the cities\u201d, IRIN News, 2. rujna 2009., irinnews.org
\n2 Gary Nabhan, \u201cDrought drives Middle Eastern pepper farmers out of business, threatens prized heirloom chilies\u201d, Grist.org, 16. sije\u010dnja 2010.
\n3 \u201cThe Arab Spring and climate change\u201d, The Center for Climate and Security, Washington, DC, velja\u010da 2013.
\n4 Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America (PNAS), vol. 112, broj 11, Washington DC, 17. o\u017eujka 2015.
\n5 Usp. Troy Sternberg, \u201cChinese drought, bread and the Arab Spring\u201d, Applied Geography, vol. 34, Amsterdam, svibanj 2012; Krista Mahr, \u201cBread is life: food and protest in Egypt\u201d, Time, New York, 31. sije\u010dnja 2011.
\n6 Solomon M. Hsiang, Kyle C. Meng i Mark A. Cane, \u201cCivil conflicts are associated with the global climate\u201d, Nature, broj 476 (7361), London, 25. kolovoza 2011.
\n7 Guerre et nature. L\u2019Am\u00e9rique se pr\u00e9pare \u00e0 la guerre du climat, Editions Prisma, Gennevilliers, 2013.
\n8 Vidi Gilles Lapouge, \u201cFascination pour les p\u00f4les\u201d, Le Monde diplomatique, prosinac 2010.
\n9 \u201cRussia lays down world\u2019s largest icebreaker\u201d, Russia Today, 5. studenog 2013., rt.com
\n10 \u201cNational strategy for the Arctic region\u201d, Bijela ku\u0107a, Washington DC, 10. svibnja 2013., whitehouse.gov
\n11 Jean-Michel Valantin, \u201cThe warming Arctic, a hyper strategic analysis\u201d, The Red (Team) Analysis Society, 20. sije\u010dnja 2014.
\n12 Intergovernmental Panel on Climate Change, Climate Change 2014: Impacts, Adaptation, and Vulnerability, Cambridge University Press, Cambridge i New York, 2014.
\n13 Gwynne Dyer, Climate Wars: The Fight for Survival as the World Overheats, Oneworld Publications, London, 2010.
\n14 Usp. Clive Hamilton, Les Apprentis Sorciers du climat. Raisons et d\u00e9raisons de lag\u00e9o-ing\u00e9nierie, Seuil, Pariz, 2013.
\n15 Intergovernmental Panel on Climate Change, Climate Change 2014, op. cit.
\n16 Harald Welzer, Les Guerres du climat. Comment on tue au XXIe si\u00e8cle, Gallimard, Pariz, 2009.
\n17 Intergovernmental Panel on Climate Change, Climate Change 2014, op. cit.
\n18 Marshall B. Burke, Edward Miguel, Shanker Satyanath, John A. Dykema i David B. Lobell, \u201cWarming increases the risk of civil war in Africa\u201d, PNAS, 8. prosinca 2009.
\n19 Usp. Naomi Klein, Susan George i Desmond Tutu, Stop crime climatique. L\u2019appel de lasoci\u00e9t\u00e9 civile pour sortir de l\u2019\u00e2ge des fossiles, treba iza\u0107i 27. kolovoza 2015. u izdanju Seuila, u sklopu biblioteke \u201cAnthropoc\u00e8ne\u201d.
\n<\/em><\/p>\n

http:\/\/lemondediplomatique.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pored kompleksnih ekonomskih, politi\u010dkih i dru\u0161tvenih faktora u izbijanju ratova i drugih sukoba, sve ve\u0107i utjecaj pripisuje se i sna\u017enim promjenama klimatskih uvjeta.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":188582,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-188581","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/188581","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=188581"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/188581\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/188582"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=188581"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=188581"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=188581"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}