{"id":188374,"date":"2015-09-12T08:54:29","date_gmt":"2015-09-12T06:54:29","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=188374"},"modified":"2015-09-12T08:55:14","modified_gmt":"2015-09-12T06:55:14","slug":"invazija-barbara","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/09\/12\/invazija-barbara\/","title":{"rendered":"Invazija barbara"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Ajla Terzi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

\"AjlaSvaki rat ima svoju ikoni\u010dku fotografiju. Historijska slika podizanja ameri\u010dke zastave na japanskom ostrvu Iwo Jima od strane tri ameri\u010dka marinca 1945. jedna je od najreproduciranijih fotografija tog vremena i ima nedvosmislene asocijacije pobjede Amerike nad Japanom. Za rat u Vijetnamu to je fotografija iz 1972, tako\u0111er nagra\u0111ena Pulitzerom, na kojoj je devetogodi\u0161nja djevoj\u010dica koja niz cestu bje\u017ei pred napalm-bombom autora Nicka Uta. To \u0161to se, recimo, ne mo\u017eemo na prvu, ili \u010dak na drugu, prisjetiti reprezentativne fotografije rata Indije i Pakistana 1971. razlog je djelomi\u010dno u na\u0161oj evropocentri\u010dnosti.<\/p>\n

Te\u0161ko je pak odlu\u010diti se koja je to ikoni\u010dka fotografija rata u Bosni, vjerovatno zbog subjektivnosti i obilja materijala, s obzirom na \u010dinjenicu da je ovo najdokumentovaniji rat, odnosno genocid u novijoj istoriji. One variraju od slike Fikreta Ali\u0107a, \u010dovjeka kojeg je u ljeto 1992. snimilo iza \u017eice u logoru Trnopolje koji je tu preba\u010den iz Keraterma, do fotografije na kojoj Vedran Smajlovi\u0107 na svom violon\u010delu u poru\u0161enoj Vije\u0107nici svira Albinonijev Adagio u G-molu.<\/p>\n

Tu je svakako i fotografija Rona Haviva s po\u010detka 1992. iz Bijeljine, na kojoj pripadnik Arkanove paravojske \u0161uta ubijenu Bo\u0161njakinju koja le\u017ei na zemlji. Fotografija je dio Havivove ratne serije “Blood and Honey”, pri \u010demu ju je hrvatska spisateljica Slavenka Drakuli\u0107 stavila na naslovnicu svoje knjige o ha\u0161kim optu\u017eenicima “Oni ne bi ni mrava zgazili”.<\/p>\n

Potresna fotografija utopljenog dje\u010daka Aylana na turskoj obali mogla bi se u tom kontekstu smatrati fotografijom koja je u svakom smislu postala jedna od ikoni\u010dkih slika sada ve\u0107 petogodi\u0161njeg rata u Siriji i svim poku\u0161ajima koje onda\u0161nji narod \u010dini da se spasi. U jeku izbjegli\u010dke krize koja potresa Evropu, Ma\u0111arska je ovih dana na vrlo lo\u0161em glasu zbog tretiranja izbjeglica koje svakodnevno pristi\u017eu u zemlje Evropske unije i koje u svom specifi\u010dnom procesu obilje\u017eavanja tjeraju da kle\u010de dok im dijele registracijske tikete.<\/p>\n

Povrh svega, prije nekoliko dana je osvanula \u0161okantna fotografija, odnosno video koji je zapanjio javnost za koju se \u010dinilo da je ve\u0107 postala naviknuta na, kako to ka\u017ee Susan Sontag, prizore stradanja izbjeglica. Na snimku se vidi ma\u0111arska snimateljica i novinarka tv-stanice N1, povezane sa desni\u010darskom strankom Jobbik, Petra Laszlo koja nogom udara nekoliko izbjeglica, me\u0111u njima i jednu mla\u0111u Sirijku, koje su bje\u017eale pred policijom u blizini srbijanske granice. Na drugoj se snimci pak vidi kako podme\u0107e nogu starijem Sirijcu koji u ruci nosi dijete. \u010covjek je s djetetom pao na livadu, a Laszlo je sve smireno snimala.<\/p>\n

Jedno od poglavlja knjige Simona Wiesenthala o hvatanju nacisti\u010dkih zlo\u010dinaca nakon Drugog svjetskog rata posebno je jer se odnosi na Njemicu koja je bila \u010duvarica u nacisti\u010dkom logoru Treblinka i koja je ubila dijete tako \u0161to ga je doslovno, nao\u010digled svih, razbila o zid. Dijete pod nogom ma\u0111arske snimateljice je, sre\u0107om, pre\u017eivjelo.<\/p>\n

Aktivisti i Helsin\u0161ki odbor Ma\u0111arske pozivaju da se ovo \u0161to je u\u010dinila Laszlo okarakteri\u0161e kao zlo\u010din iz mr\u017enje, te se poziva na djelovanje tu\u017eila\u0161tva i istra\u017enih organa ove zemlje. Ovaj manevar snimateljice Petre Laszlo u stilu Arkanovih Tigrova je zapanjuju\u0107i ne samo zbog toga jer se radi o brutalnom \u010dinu ve\u0107 i zbog toga jer ovaj \u010din dolazi od jedne \u017eene koja bi po defaultu trebala da poka\u017ee vi\u0161e empatije od mu\u0161karaca prema tu\u0111oj nesre\u0107i. \u010cak je te\u0161ko i re\u0107i da je Ma\u0111arica Petra Laszlo lice zla, jer joj se lice ne vidi po\u0161to nosi hirur\u0161ku masku, da bi ona za\u0161titila sebe od tih ljudi koji dolaze sa svojim Allahu ekber.<\/p>\n

Rimokatoli\u010dki prelat iz regije sjeverne Ma\u0111arske Laszlo Kiss-Rigo je u intervjuu za Washington Post pro\u0161log ponedjeljka rekao da ljudi koji bje\u017ee sa Bliskog Istoka nisu izbjeglice, ve\u0107 da se tu radi o invaziji. Pri tome, sam je ma\u0111arski premijer Viktor Orban rekao da migracija muslimana podriva sve poku\u0161aje Evrope da ostane kr\u0161\u0107anska.<\/p>\n

To \u0161to se Kiss-Rigo referirao i nesvjesno na gr\u010dkog pjesnika Konstantina Kavafija, te ju\u017enoafri\u010dkog nobelovca J. M. Koetzeeja, ali i na kultni francuski film “Barbarske invazije” iz 2003. nije slu\u010dajnost. Film, na vanredno inteligentan na\u010din, govori o pravu jednoga \u010dovjeka oboljelog od raka da umre onako kako \u017eeli. A upravo to, te\u017enja za boljim \u017eivotom i slobodan izbor na\u0161ega po\u010detka, kraja i svega onoga \u0161to stane izme\u0111u, osnovna su ljudska prava zbog kojih smo svi mi negdje preplivali i bili prozvani barbarima.<\/p>\n

Oslobo\u0111enje<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Te\u017enja za boljim \u017eivotom i slobodan izbor na\u0161ega po\u010detka, kraja i svega onoga \u0161to stane izme\u0111u, osnovna su ljudska prava zbog kojih smo svi mi negdje preplivali i bili prozvani barbarima<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":188375,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-188374","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/188374","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=188374"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/188374\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/188375"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=188374"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=188374"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=188374"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}