![\"depresija\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/depresiju-izazivaju-bakterije.jpg\")
Najnovija istra\u017eivanja pokazuju da postoji veza izme\u0111u zapaljenskog procesa u organizmu i poreme\u0107aja raspolo\u017eenja.<\/p>\nNajnovija istra\u017eivanja pokazuju da postoji veza izme\u0111u zapaljenskog procesa u organizmu i poreme\u0107aja raspolo\u017eenja.<\/p>\n
Ve\u0107ina ljudi se osje\u0107a umorno, poti\u0161teno, bez energije i bez elana kada su povrije\u0111eni ili bolesni. Ovo pona\u0161anje je izazvano aktivacijom imunog odgovora u organizmu. To je na\u010din na koji mozak \u0161tedi energiju kako bi tijelo moglo da se izlije\u010di.<\/p>\n
Ovaj imuni odgovor mo\u017ee da se javi i kod ljudi sa depresijom. To je podstaklo istra\u017eiva\u010de da postave hipotezu prema kojoj je depresija, zapravo, nuspojava zapaljenskog procesa.<\/p>\n
Klini\u010dki psiholog i istra\u017eiva\u010d D\u017eord\u017e Slavi\u010d iz Univerziteta u Kaliforniji jedan je od glavnih zagovornika depresije kao fizi\u010dke bolesti. Ovu pretpostavku temelji na \u010dinjenici da su ugro\u017eenost i nevolje u dru\u0161tvenom \u017eivotu okida\u010di za lu\u010denje citokina. Ovi molekuli su glasnici imunog sistema i imaju zna\u010dajnu ulogu u organizovanju odgovora organizma na povredu i infekciju.<\/p>\n
Taj upalni proces, obja\u0161njava Slavi\u010d, mo\u017ee da pokrene ozbiljne promjene u pona\u0161anju, uklju\u010duju\u0107i i zapo\u010dinjanje depresije.<\/p>\n
Ideja da aktiviranje imunog odgovora mo\u017ee da bude okida\u010d za depresiju kod nekih ljudi nije nova. Postoje rani zapisi o depresiji koja se javila nakon gripa \u0161to je zabilje\u017eio ljekar Danijel Tuk jo\u0161 u 19. vijeku u Engleskoj. Me\u0111utim, tek nakon objavljivanja rada veterinara Bend\u017eamina Harta 1988. godine, fenomen pona\u0161anja tokom i nakon akutne bolesti, po\u010delo je zna\u010dajnije interesovanje nau\u010dnika.<\/p>\n
Hart je detaljno opisao kako se pona\u0161aju bolesne \u017eivotinje. Tokom akutne infekcije, koja je bila pra\u0107ena i groznicom, \u017eivotinje su samo \u017eeljele da spavaju, izgubile su apetit, \u017eelju da se dru\u017ee ili uljep\u0161avaju, fizi\u010dku aktivnost su smanjile na minimum, a tako\u0111e su ispoljavale i neke znake depresije. Ove promjene pona\u0161anja, ba\u0161 kao i imuni odgovor, rezultat su strategije pre\u017eivljavanja koja name\u0107e prioritet \u010duvanja energije za oporavak.<\/p>\n
Citokini koji su uticali na pona\u0161anje bolesnika posmatrani su, zatim, kao veza izme\u0111u imunog sistema i mozga. Promjene u pona\u0161anju tokom bolesti sli\u010dne su onima koje se javljaju u depresiji, pa istra\u017eiva\u010dima nije dugo trebalo da pove\u017eu fenomen pona\u0161anja bolesnika i mentalnih poreme\u0107aja.<\/p>\n
Ova naga\u0111anja su potkrijepljena rezultatima istra\u017eivanja koja su pokazala da depresivna stanja mogu da budu eksperimentalno izazvana dodavanjem citokina i drugih imunolo\u0161kih agenasa koji izazivaju zapaljenski odgovor.<\/p>\n
Sa depresijom se \u010de\u0161\u0107e povezuju inflamatorne bolesti kao \u0161to su bolesti srca i reumatoidni artritis. Ona je, tako\u0111e, i nuspojava tretmana citokinima da bi se oja\u010dao imuni sistem.<\/p>\n
Iz dostupnih materijala se, me\u0111utim, vidi da nijesu kod svih osoba koje imaju depresiju otkriveni znaci zapaljenja, i obrnuto – nije se kod svih osoba koje su imale visok nivo zapaljenja razvila depresija. Ovaj proces zavisi od kompleksnog uzajamnog dejstva dodatnih faktora rizika koji mogu da variraju u razli\u010ditim kombinacijama kod bilo koje osobe. Ovi faktori uklju\u010duju:<\/p>\n
– genetsku preosjetljivost koja uti\u010de na intenzitet odgovora na zapaljenski proces,<\/p>\n
– druga medicinska stanja,<\/p>\n
– ste\u010denu pove\u0107anu predostro\u017enost tokom stresa koja je povezana sa traumom u ranom djetinjstvu, trenutnim nevoljama ili fizi\u010dkim stresorima,<\/p>\n
– zdrave navike, kao \u0161to je spavanje, na\u010din ishrane i fizi\u010dka aktivnost.<\/p>\n
U kontekstu pretpostavke da zapaljenje izaziva depresiju, neki nau\u010dnici su ve\u0107 ispitali djelovanje antizapaljenskih ljekova na depresiju. Dok su neki ispitanici, koji su imali visok nivo zapaljenja, imali korist od tretmana, kod onih koji nijesu imali pove\u0107anje zapaljenja nije uo\u010deno pobolj\u0161anje. Uprkos \u017eelji da se prona\u0111e efikasniji tretman za depresiju, ne treba zaboraviti da odgovor imunog sistema, uklju\u010duju\u0107i i zapaljenje, ima specifi\u010dnu namjenu. On nas \u0161titi od infekcija, bolesti i povreda. Citokini djeluju na mnogo na\u010dina, \u010desto veoma suptilno, da bi ispunili brojne zadatke koje imaju u organizovanju imunog odgovora. Potcjenjivanje njihove uloge moglo bi da ima negativne posljedice.<\/p>\n
Uprkos entuzijazmu da se zapaljenje ozna\u010di kao glavni krivac za psihijatrijska stanja, ne mo\u017ee se ignorisati \u010dinjenica da depresija nije samo jedna dijagnoza. Tako se depresivna stanja, kao \u0161to je recimo melanholija, svrstavaju u bolesti. Mogu da budu reakcija na okolinu, egzistencionalnu krizu, ali i normalno pona\u0161anje. Ovim razli\u010ditim stanjima doprinose razli\u010diti biolo\u0161ki, socijalni i psiholo\u0161ki razlozi. Svaki poku\u0161aj da se prona\u0111e samo jedan uzrok koji \u0107e sve da objasni mora da se odbaci. Kada su u pitanju \u017eivi organizmi, rje\u0161enje nikad nije tako jednostavno. Na kraju, ne mo\u017ee se zanemariti ni \u010dinjenica da odre\u0111ene promjene moraju da se dese u mozgu, u regijama koje su odgovorne za regulaciju raspolo\u017eenja, da bi se ispoljila depresija.<\/p>\n
Izvor: www.021.rs<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Depresija mo\u017eda nije mentalna bolest, kako se godinama mislilo, nego fizi\u010dka.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-188055","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/188055","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=188055"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/188055\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=188055"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=188055"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=188055"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}