{"id":187959,"date":"2015-09-05T08:00:50","date_gmt":"2015-09-05T06:00:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=187959"},"modified":"2015-09-04T22:26:07","modified_gmt":"2015-09-04T20:26:07","slug":"sto-s-fotografijom-mrtvog-djeteta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/09\/05\/sto-s-fotografijom-mrtvog-djeteta\/","title":{"rendered":"\u0160to s fotografijom mrtvog djeteta?"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Pi\u0161e: Davor Konjiku\u0161i\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft wp-image-187960 size-medium\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/09\/Davor-Konjikusic-300x224.jpg\" alt=\"4 stupca Zagreb, 040913.   Trg Marsala Tita, Muzej za umjetnost i obrt. Fotograf Davor Konjikusic. Foto: Goran Mehkek \/ CROPIX\" width=\"300\" height=\"224\" \/><\/p>\n<p>Trogodi\u0161nji Alyan Kurdi jedno je od tisu\u0107a djece koja su stradala na Mediteranu. Njegov otac Abdullah Kurdi jedan je od desetaka tisu\u0107a ljudi koji su na tom putu izgubili svoje obitelji. Fotografija utopljenog sirijskog dje\u010daka koji le\u017ei na obali turskog Bodruma postala je momentalno viralni simbol izbjegli\u010dke patnje. Bez obzira na one koji se zgra\u017eaju nad tom fotografijom i na one koji smatraju da je treba objaviti na svakoj stranici interneta, ne mo\u017ee se ne primijetiti to da je snimljena hladno i forenzi\u010dki. Fotografkinja Nillufer Demir, koja je kasnije snimila i fotografije druge utopljene djece, ka\u017ee da se vi\u0161e ni\u0161ta drugo nije moglo napraviti, osim napraviti fotografiju i poslati je svojoj agenciji. Turski policajac koji je tako\u0111er na fotografijama ne pokazuje bol ili tugu na licu, ve\u0107 birokratski pi\u0161e bilje\u0161ke u svoju teku. Mogu zamisliti kako pored njihovih be\u017eivotnih tijela za to vrijeme ljudi putuju na posao, ribari se vra\u0107aju iz lova, a na pla\u017eu dolaze prvi kupa\u010di.<\/p>\n<p>Fotografija nam govori i jo\u0161 ne\u0161to. Migrante do\u010dekujemo s \u017eicama, logorima, zidovima i kamerama. Za razliku od zapadnih dr\u017eava, gdje bi gotovo pa bilo nemogu\u0107e objaviti fotografiju poginulog djeteta bez da se za\u0161titi njegov identitet, osim ako nije rije\u010d o \u017eutom tisku najgore vrste, migrante, te \u2018druge\u2019, danas mo\u017eemo snimati bez dopu\u0161tenja i u razli\u010ditim prilikama, a njihove fotografije objavljivati i distribuirati bez prepreka. Ne moramo voditi ra\u010duna o njihovoj privatnosti i boli, niti o njihovom dignitetu. U medijima ne\u0107emo vidjeti ubijene novinare redakcije \u2018Charlie Hebdo\u2019. Moralizirat \u0107emo nad snimkom ubojstva francuskih policajaca i za\u0161tit \u0107emo njihova lica i identitet, po\u0161tivati njihovu privatnost i dostojanstvo njihove obitelji. Oca utopljenog dje\u010daka snimat \u0107emo bez prestanka i zumirati kadar u trenutku kada po\u010dne plakati. Samo radimo svoj posao, re\u0107i \u0107e mnogi.<\/p>\n<p>Oni bez mo\u0107i ne mogu uzvratiti. Ni tu\u017ebom, ni otporom, ni odvjetnikom, ni fotoaparatom. Krajem pro\u0161log mjeseca sirijski umjetnik objavio je \u0161est fotografija utopljene djece na obalama Libije. Mala tijela snimljena su odozgo, s blicem fotoaparata, razbacana po obali, s licima okrenutima prema pijesku, sirovo. Kao i Abdullah, otac utopljenog dje\u010daka, rekao je snimajte, neka svijet vidi \u0161to nam se de\u0161ava, i Khaled Barakeh je povjerovao da \u0107e njegove fotografije izazvati reagiranje sve dok ih Facebook nije zauvijek obrisao. Naivno je povjerovao da \u0107e njegove fotografije izazvati reagiranje, ali ljudi su jednostavno okrenuli glavu, kao \u0161to odavno okre\u0107u glavu na patnju i smrt djece \u0161irom svijeta.<\/p>\n<p>Iz sli\u010dnih razloga mo\u017eda, ali samo mo\u017eda, fotografija utopljenog sirijskog dje\u010daka djeluje na savjest onih koji bi poput slovenskog novinara Sebastjana Erlaha pucali po migrantima. Ili na britanskog ministra financija koji je s hladnom \u2018britanskom neosjetljivo\u0161\u0107u\u2019 za smrt ovoga okrivljuje ISIL, a ne svog premijera. Ili na novinare koji uz fotografiju pi\u0161u da su za smrt krivi oni koji zagovaraju useljavanje migranata i time privla\u010de nove migracije.<\/p>\n<p>Fotografija se ne mo\u017ee promatrati mimo konteksta i teksta koji joj daje zna\u010denje. Njena la\u017ena \u2018mitska\u2019 istinitost i potencijal da poslu\u017ei kao dokaz i dalje u konkretnom slu\u010daju govori samo jedno: dje\u010dak je mrtav. U medijskom spektaklu ona nagla\u0161ava \u2018humanitarnu krizu\u2019 i ne prati je dublji kontekst, kao \u0161to ni fotografija nesretnog Kevina Cartera iz Sudana nije promijenila sudbinu izgladnjele djevoj\u010dice koju je fotografirao, ali jeste njegovu jer se godinu dana kasnije ubio. Ovako plasirana ona je tek nova roba koja izaziva zgra\u017eanje, mu\u010dninu, \u0161ok, tugu i nemo\u0107, ljutnju i sa\u017ealjenje, ali istovremeno u medijskom spektaklu gubi potencijal da pozove na \u0161iru dru\u0161tvenu reakciju unutar Europe.<\/p>\n<p>Izostat \u0107e, ponovno, informacije o tome da su svi poginuli u Egejskom moru poginuli zbog posljedica izgradnje europske ograde podignute izme\u0111u Gr\u010dke i Turske. Ne\u0107e biti ni pri\u010de koja obja\u0161njava uzroke smrti na moru i mehanizme strategije nepomaganja za koje su direktno odgovorne dr\u017eave \u010dlanice NATO-a. Jo\u0161 od trenutka kada su prvi albanski migranti 8. kolovoza 1991. godine zakora\u010dili u talijansku luku Bari, njih 20.000 zatvoreno je u improvizirani koncentracijski logor na stadionu gdje im je helikopterom iz zraka danima bacana neadekvatna koli\u010dina hrane i vode. Tada, kao ni danas, humanitarni aspekt nije bio dovoljan. Niti se pokazao kao prijetnja sistemu koji zagovara nepostojanje granica za robe i usluge, ljudska prava za ciljane, a \u017eicu i patnju za one nepo\u017eeljne. Albanci su ve\u0107inom deportirani usprkos fotografijama koje su pokazale njihovu patnju i europsku be\u0161\u0107utnost.<\/p>\n<p>Bez obzira na mogu\u0107nost dobrih namjera, ili ba\u0161 zbog njih, objava fotografija le\u0161eva mrtve djece je jo\u0161 jedna manipulacija. Pretvara nas u nesposobne i nemo\u0107ne o\u010dajnike. Ili ukazuje na \u010dinjenicu da smo mo\u017eda oduvijek takvi: oni koji nisu u stanju postaviti prava pitanja u svojim dr\u017eavama i prona\u0107i klju\u010d za prestanak represivnih politika u Europi i na njenim marginama. Za po\u010detak, odmah i sada, migrantima i izbjeglicama o\u010dajni\u010dki trebaju brodovi, trajekti, vlakovi i smje\u0161taj. Samo tako \u0107e neki drugi Alyan Kurdi prona\u0107i svoj \u017eivot. Fotografija, a uz nju i ovaj tekst, za to sigurno nisu dovoljni<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.portalnovosti.com\/sto-s-fotografijom-mrtvog-djeteta\" target=\"_blank\">Portalnovosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Plasirana bez konteksta i teksta, fotografija utopljenog dje\u010daka tek je nova roba koja izaziva zgra\u017eanje, mu\u010dninu, \u0161ok, tugu, nemo\u0107, ljutnju i sa\u017ealjenje, ali istovremeno u medijskom spektaklu gubi potencijal da pozove na \u0161iru dru\u0161tvenu reakciju unutar Europe<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-187959","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/187959","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=187959"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/187959\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=187959"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=187959"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=187959"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}