![\"beba\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/08\/beba-300x180.jpg\")
Iako \u0107e ve\u0107ina re\u0107i da im je najva\u017enije da se dijete rodi \u017eivo i zdravo, velikom broju roditelja va\u017ean je i pol budu\u0107e bebe – posebno ako ve\u0107 imaju tri djevoj\u010dice i ba\u0161 \u017eele dje\u010daka ili obrnuto.<\/p>\n
Do sada jo\u0161 uvijek nije prona\u0111en pouzdan metod koji \u0107e garantovati odre\u0111eni pol djeteta, ali postoje odre\u0111ene tehnike koje navodno pove\u0107avaju \u0161anse. Na vama je da isprobate.<\/p>\n
Kineska tabela pola<\/p>\n
Iako nau\u010dnici demantuju pouzdanost, istra\u017eivanja su pokazala da ova tabela u 50 odsto slu\u010dajeva poga\u0111a pol. Prema njoj, elementi zemlje, vazduha, vatra i vode u duhu roditelja mogu da uti\u010du na sre\u0107u i za\u010de\u0107e djeteta odre\u0111enog pola, a ra\u010duna se na osnovu godina majke u vrijeme za\u010de\u0107a, kao i samog mjeseca za\u010de\u0107a.<\/p>\n
Metod dr Landruma \u0160etlesa<\/p>\n
Ova tehnika ima odre\u0111enu nau\u010dnu vrijednost, a dr \u0160etles tvrdi da je uspje\u0161na u preko 80 odsto slu\u010dajeva ako par \u017eeli dje\u010daka i u oko 75 odsto za devoj\u010dicu. Temelji se na tempiranju seksa prema ovulaciji. Tako oni koji \u017eele dje\u010daka treba da planiraju seks na sam dan ovulacije, dok oni koji \u017eele devoj\u010dicu to treba da urade tri do \u010detiri dana prije ovulacije. \u0160etles tvrdi da je njegov metod ta\u010dan jer je polna \u0107elija gameta koja nosi X hromozom i rezultira djevoj\u010dicom ve\u0107a i sporije se kre\u0107e, ali du\u017ee \u017eivi od Y (mu\u0161kog) hromozoma koji je manji, br\u017ei i kra\u0107e \u017eivi.<\/p>\n
Uticaj ishrane<\/p>\n
Ovaj metod ve\u0107inom dobija pozitivne kritike od novope\u010denih roditelja, a temelji se na vjerovanju da ishrana budu\u0107e majke uti\u010de na pol djeteta jer mijenja pH kiselost reproduktivnog trakta. Y hromozomi tj. mu\u0161ki najbolje “uspjevaju” u alkalnoj sredini, dok X \u017eenski hromozomi vi\u0161e vole kiselu sredinu. Tako, ako par \u017eeli dje\u010daka, majka treba da jede puno mesa, jaja, i uop\u0161tenoo namirnica bogatih proteinima. Za djevoj\u010dicu, dobra je ishrana bogata kalcijumom – pa \u017eena treba da pije puno mlijeka, ali i da jede ribu, zelenu salatu… Prema istra\u017eivanjima, ovaj metod je uspje\u0161an u oko 80 odsto slu\u010dajeva.<\/p>\n
Metod 0+12<\/p>\n
Ovaj metod je otkrila jedna australijska majka koja je imala \u0161est sinova i godine je provela nadaju\u0107i se \u0107erki. Nakon \u0161to je isprobala brojne metode, odlu\u010dila je da isproba seks ta\u010dno 12 sati nakon ovulacije, koju je mjerila trakicama koje se mogu kupiti u apoteci. Uspjela je i poslije samo jednog odnosa dobila djevoj\u010dicu. Tokom godina, ovaj metod se pokazao 70 odsto pouzdanim.<\/p>\n
Namje\u0161tanje u odre\u0111enu pozu<\/p>\n
Tako\u0111e se zasniva na br\u017eem kretanju mu\u0161kih spermatozoida i sporijem onih \u017eenskih. Kiselost vagine ugro\u017eava za\u010de\u0107e dje\u010daka, pa oni koji \u017eele da beba bude mu\u0161ko treba da koriste poze koje omogu\u0107avaju duboku penetraciju tokom ovulacije.<\/p>\n
MOJEzdravlje<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Iako \u0107e ve\u0107ina re\u0107i da im je najva\u017enije da se dijete rodi \u017eivo i zdravo, velikom broju roditelja va\u017ean je i pol budu\u0107e bebe – posebno ako ve\u0107 imaju tri djevoj\u010dice i ba\u0161 \u017eele dje\u010daka ili obrnuto. Do sada jo\u0161 uvijek nije prona\u0111en pouzdan metod koji \u0107e garantovati odre\u0111eni pol djeteta, ali postoje odre\u0111ene tehnike […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-187750","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/187750","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=187750"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/187750\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=187750"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=187750"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=187750"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}