{"id":187688,"date":"2015-08-31T08:00:57","date_gmt":"2015-08-31T06:00:57","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=187688"},"modified":"2015-08-30T22:00:26","modified_gmt":"2015-08-30T20:00:26","slug":"zidine-li-su-zidine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/08\/31\/zidine-li-su-zidine\/","title":{"rendered":"Zidine li su zidine"},"content":{"rendered":"

\"BiljanaPi\u0161e: Biljana Vankovska<\/strong><\/em><\/p>\n

Kao i prije 12 godina, kada je po\u010deo rat u Iraku, i sada svako jutro uz kafu pri\u010dam staroj majci \u0161ta je novo u svijetu. Tada, u ono vrijeme prije ere socijalnih medija, sje\u0107am se kako sam joj prevodila Roberta Fiska koji je pisao iz Bagdada, ali sam jedva uspijevala da zavr\u0161im bez suza, jecaju\u0107i. Danas, i pri samoj pomisli na scene\/slike izbjeglica koje gledam na socijalnim mre\u017eama po\u010dinjem da pla\u010dem jo\u0161 prije no \u0161to otvorim usta. Zato, oprosti\u0107ete mi \u0161to ispred ovakvih scena nemam snage da se uznemiravam zbog nehumanog tretmana jednog konja ili \u0161to je najnoviji politi\u010dki sporazum na izdisaju (dvije teme koje dominiraju ovih dana u Makedoniji). Ne zato \u0161to ovo nisu legitimna pitanja, nego zato \u0161to je ponekad prete\u0161ko da se na du\u0161i nose sve patnje i nepravde, i zato \u0161to ljudski \u017eivot ima prioritet. Zaista, kako apeluju aktivisti, treba reagovati i govoriti uvijek kada se radi o ne\u010dijoj patnji, ali u ovakvom trenutku se mora napraviti razlika, ma koliko ona na prvi pogled izgledala nepravedna.<\/p>\n

I samo jedan pogled na medije u Makedoniji je dovoljan da bi se vidjelo da dominiraju politi\u010dka i politikantska nadmudrivanja, koja se u ovakvom \u010dasu \u010dine ne samo trivijalna, nego i nepristojna. Mno\u0161tvo \u201evijesti\u201c uspje\u0161no skriva onu jedinu pravu vijest, koja pri tome \u010dak nije ni nova: izbjeglice\/migranti koji su nedavno do\u0161li na na\u0161 prag ustvari stradaju decenijama, a ne mjesecima. No, neko je tek sada do\u0161ao do \u201eotkri\u0107a\u201c da su izbeglice\/migranti ljudi, a da smo mi nekako zaboravili tu \u010dinjenicu. Problem je u tome \u0161to je njihov status ljudskog bi\u0107a bio zaboravljen i pretvoren u statistiku jo\u0161 od vremena kada je po\u010dela \u201edemokratizacija\u201c njihovih zemalja, kojoj smo i mi doprinijeli i jo\u0161 dobijali medalje od ameri\u010dkih generala. U najnovijim \u201evijestima\u201c se provla\u010di perfidni serijal ksenofobi\u010dnih i propagandisti\u010dkih tekstova u kojima se ovi ljudi i dalje dehumaniziraju time \u0161to se na njih gleda kao na opasnost (po zdravlje, bezbjednost, poredak, ekonomiju) i kao na (sada\u0161nje ili budu\u0107e) mud\u017eahedine.<\/p>\n

Ali, i me\u0111unarodni mediji nisu mnogo bolji. Koliko je samo cinizma potrebno da bi ugledna novinska agencija prenijela vijest o fudbalskom me\u010du u kome su lideri Zapadnog Balkana pobijedili one iz EU (Gruevski je li\u010dno dao dva gola i jo\u0161 imao asistenciju)?! Ali, eto, EU radi na pitanju Zapadnog Balkana, socijalizira lidere i pokazuje im kao infantilcima da ukoliko udru\u017ee napore mogu savladati \u010dak i EU. Odmah nakon sportskog doga\u0111aja, na ozbiljnijem dijelu samita u Be\u010du bilo im je re\u010deno da se od njihovih zemalja o\u010dekuje da postanu evropska Krajina.<\/p>\n

Poznati i cijenjeni strani analiti\u010dari i kolege (koji su izgradili karijere upravo na temi evrointegracije Balkana, bla, bla) i dalje uporno furaju pri\u010du o evropskim perspektivama regiona, a ne vide da je na dnevnom redu jedan druga\u010diji i urgentniji oblik integracije. Ako su zemlje \u010dlanice EU (i NATO) dosada bile rezervisane po pitanju prijema novih \u010dlanica, sada su se suo\u010dile sa izazovom prijema ljudskih bi\u0107a. Odgovor je frapantan: EU koja doskora nije znala dokle joj se prote\u017eu granice, sada ne samo da ih je otkrila, nego po\u010dinje da gradi vidljive i nevidljive zidine!<\/p>\n

Militantna, eksploatatorska i nepravedna politika prema zemljama koje su nekada bile njihove kolonije, u otvorenom ili prikrivenom savezni\u0161tvu sa SAD, sada im se vra\u0107a kao bumerang! i, bogami, treba im se vratiti, zaslu\u017eili su! Jedino \u0161to je cijena previsoka i grozna kao tijela onih 71. izbeglice u \u0161leperu ili davljenika po Mediteranu. Proporcije ljduskog stradanja nisu novina kao \u0161to bi neki htjeli da ih pretstave. Fina zapadna javnost (gdje ubrajam i na\u0161u, jer i ona \u017eeli da bude zapadna po svaku cijenu) lak\u0161e je ignorisala tragediju dok se de\u0161ava\/la na hiljade kolometara daleko; malo je te\u017ee to raditi kada djecu treba\u0161 pogledati u o\u010di i osjetiti te\u0161ki zadah smrti.<\/p>\n

Od pada Berlinskoz zida i strategije izvoza demokratije do danas, veliki deo \u010dovje\u010danstva je bio ba\u010den u nevjerovatno veliku ali veome predvidljivu tragediju – bez svoje krivice, a za veoma konkretne interese velihih sila. Je li neko dosada brojao civilne \u017ertve bombardovanja, donova, \u201cmirovnjaka\u201d i \u201cdemokratskih opozicionih snaga\u201d? I da je brojao, sve je to bila samo statistika, tamo negde daleko, na nekoj drugoj planeti! Sada se zgra\u017eavamo nad pojavom ISIS-a i pogubljenjima, a i dalje ne vidimo \u0161iru sliku. Na primjer, dio te slike je i \u010dinjenica da ISIS nije lokalni produkt, nego \u010dudovi\u0161te doktora Franke\u0161tajna, koji je ve\u0107 imao sli\u010dna iskustva u liku ozlogla\u0161enog (i zaboravljenog) Bin Ladena i njegovih pristalica.<\/p>\n

U kakvu to EU ho\u0107emo da \u201eu\u0111emo\u201c? U kakav NATO? Istina je surova, \u010dak i ako se posmatra samo kroz sirijski slu\u010daj, kao \u0161to je to plasti\u010dno objasnio jedan njema\u010dki profesor ovih dana: od 20 miliona stanovnika ove zemlje, osam miliona su untra\u0161no raseljena lica, \u010detiri miliona su izbjeglice. \u041ed ukupnog broja izbjeglica, samo je oko 250-300 hiljada njih krenulo ka EU. Svih ovih godina dok su ljudi morali birati izme\u0111u smrti i bje\u017eanije, EU nije dopu\u0161tala da podnose zahtjeve za ulazak na njenu teritoriju u njenim ambasadama na teritoriji koje zbrinjavaju najve\u0107i broj izbjeglica (Turska, Jordan i Liban). To je jedan od glavnih razloga za\u0161to ovi ljudi moraju rizikovati svoje \u017eivote i \u017eivote svoje djece da bi se dokopali fakti\u010dkih granica i vlasti EU. Prema sada\u0161njem planu o kvotama, i to samo ukoliko ga desni\u010darske vlade prihvate, bi\u0107e prihva\u0107eno samo 0,2% , tj. 20 hiljada Sirijaca (daleko manje od broja onih koji su ve\u0107 pristigli ili su na putu ka EU). Ukoliko samo Sirijci dobiju prioritet, to \u0107e zna\u010diti stop za sve ostale aplikante iz Avganistana, Pakistana, Iraka, Eritreje, Palestine, itd.<\/p>\n

Terminolo\u0161ka akrobacija (izbeglice vs migranti) nije uop\u0161te naivna: govoriti o izbjegli\u010dkoj krizi zna\u010di i priznavanje poraza i stra\u0161nih rezultata svih zapadnih politika prema ovim zemljama; s druge strane, ukoliko se ljudi koji vi\u0161e godina \u017eive u u\u017easu proglase (samo) izbjeglicama i svedu na humanitaran objekat (biopolitike) time im se ograni\u010dava pravo na dostojanstven \u017eivot. Ve\u0107ina njih ve\u0107 dolazi sa izbjegli\u010dkim statusom, koji im nije ni\u0161ta vrijedio, na primer, u Libanu, gdje su morali potpisati izjavu da ne\u0107e tra\u017eiti posao (pa onda javnost lije suze iznad slike oca koji ulicom prodaje hemijske olovke dok mu \u0107erkica spava na ramenu). EU sebe \u0161titi zidovima nalik onom Hadrijanovom iz vremena Rimske imperije, a od NATO neko ve\u0107 tra\u017ei da se agna\u017euje u \u010duvanju granica zapadne civilizacije od onih \u010diju je civilizaciji uni\u0161tio, na direktan ili indirektan na\u010din. Ako neko ima pravo da u\u0111e u EU (i da pri tome isporu\u010di veoma visoki i konkretan ra\u010dun), onda su to ljudi iz arapskog svijeta, Avganistana i Afrike. \u0160teta \u0161to su SAD tako daleko. Tragedija ovih ljudi je ne\u0161to \u0161to im je nametnuto i jeste rezultat propasti svih vrijednosti koje Evropa navodno predstavlja.<\/p>\n

Ukoliko je EU zaista bila emanacija vrijednosti koje propagira, to bismo ve\u0107 vidjeli u odnosu na vlastite gra\u0111ane, posebno iz marginalizovanih grupa (Romi) ili socijalno pogo\u0111enima (iz Gr\u010dke, \u0160panije, itd.). Takva EU ne mo\u017ee biti veoma humana prema Drugome. Osim u slu\u010daju da je milosr\u0111e isplatljivo: recimo, Njema\u010dka koja je nazvana shining example usred sebi\u010dnih saveznika, otvara vrata za 800 hiljada izbeglica iz pragmati\u010dnih razloga. Istovremeno, to je blagorodno, a istovremeno i potrebno za ekonomiju kojoj treba jeftina radna snaga. (Drugo je pitanje za\u0161to se taj nedostatak dosada nije planski rje\u0161avao integracijom siroma\u0161nijih gra\u0111ana EU.) Doskora smo u o\u010dima Evrope onaj Drugi bili mi, Balkanci. To nije daleka pro\u0161lost kao \u0161to na prvi pogled izgleda dok se slu\u0161a hor eurofila. U interesu neoliberalne mantre i pacifikacije regiona postali smo prihvatljiviji (budu\u0107i) ro\u0111aci. Kada je krenuo talas o\u010dajnika, koji nije mogao sa\u010dekati da kona\u010dno \u201eu\u0111emo\u201c u tu bogatu Evropu, odmah su bili progla\u0161eni la\u017enim azilantima, deportirani natrag u svoju mizeriju, a od dr\u017eava je bilo tra\u017eeno da uvedu kontrolu granica – ili \u0107e vizna liberalizacija biti ukinuta. Sada Drugi su postali migranti\/izbeglice, a u svojoj hipokriziji sada se EU lomi izme\u0111u svoje uloge svetice (i nobelovke) s kojom se sa\u017eivjela do stupnja u kojem je po\u010dela da vjeruje da je to njena istina i onoga \u0161to izlazi na povr\u0161inu iz tamnog Id-a. Zato, sada opasnost od prido\u0161lica nije u mogu\u0107oj infiltraciji d\u017eihadista ili po socijalnu sigurnost, nego u bu\u0111enju profa\u0161isti\u010dkih duhova iz pro\u0161losti.<\/p>\n

A balkanska sudbina je najbolje ovih dana opisana na grafitima u Gr\u010dkoj: \u201eNa\u0161i dedovi su bili izbjeglice, na\u0161i o\u010devi – gastarbajteri, a mi rasisti?\u201c. Zaista, nikako da vidimo da se i dalje nalazimo na istoj raskrsnici na kojoj su se sretale civilizacije, a d\u0430 su nam ljudi sa juga i jugoistoka po mnogo \u010demu bli\u017ei nego onie na sjeveru, uklju\u010duju\u0107i tu dugi istoriski sta\u017e \u017eivljenja u istoj imperiji. \u010cak i da nam se \u010dine veoma razli\u010diti, oni su nam bra\u0107a samo zato \u0161to su ljudi, a da stradaju zbog na\u0161e indiferentnosti ili participacije koja traje godinama. Svijet se prevrnuo naglavce, pa i mi s njime. Evo na\u0161i krenuli na pe\u010dalbu u pravcu iz koga dolazi ovaj egzodus. Neki ovda\u0161nji su radi boriti se tamo, pa \u010dak i na razli\u010ditim stranama, a ljude koji bje\u017ee od ratova ovdje se naziva radikalima.<\/p>\n

Najapsurdnija scena koju sam vidjela ovih dana je prikazana na fotografiji snimljenoj negdje na jugu Makedonije. Grupu mladih migranata susre\u0107e nekolicina dje\u010daka i djevoj\u010dica romske narodnosti i pru\u017ea ruke i prosi: za njih su ovo samo stranci od koji se mo\u017eda dobije po neki euro, kao i oni koji nam godinama dolaze sa sjevera. Eto, to je susret ta dva svijeta, koji ne znaju da pripadaju jedan drugom.<\/p>\n

www.vankovska.com<\/a><\/p>\n

Napomena: Prevod je autorkin<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U kakvu to EU ho\u0107emo da \u201eu\u0111emo\u201c? U kakav NATO? Istina je surova, \u010dak i ako se posmatra samo kroz sirijski slu\u010daj, kao \u0161to je to plasti\u010dno objasnio jedan njema\u010dki profesor ovih dana<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":180260,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-187688","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/187688","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=187688"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/187688\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/180260"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=187688"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=187688"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=187688"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}