{"id":187287,"date":"2015-08-23T08:00:22","date_gmt":"2015-08-23T06:00:22","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=187287"},"modified":"2015-08-22T22:35:38","modified_gmt":"2015-08-22T20:35:38","slug":"pljackanje-africkih-resursa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/08\/23\/pljackanje-africkih-resursa\/","title":{"rendered":"Plja\u010dkanje afri\u010dkih resursa"},"content":{"rendered":"

Autor: Peter Kanyandago<\/strong><\/em><\/p>\n

\"PeterPlja\u010dkanje resursa drugih ljudi, ‘poroipiratstvo’ [koristio sam termin ‘poroi’ iz gr\u010dkog jezika, \u010dime sam \u017eelio pro\u0161iriti pojam biopiratstva, tj. plja\u010dke resursa povezanihsa \u017eivotom, na piratstvo anorganskih materijala poput ruda, nafte i zemlje] staro je gotovo kao i povijest \u010dovje\u010danstva. U svojemu sustavnom i opravdanom obliku, me\u0111ukontinentalno poroipiratstvo povezano je s dvojakom europskom potragom za teritorijem i njegovim zauzimanjem te s preobra\u0107enjem nekr\u0161\u0107ana (pogana) na kr\u0161\u0107anstvo, napose po\u010detkom II. stolje\u0107a. U mnogim slu\u010dajevima, to je bilo zdru\u017eeno s nasiljem. Takva djelovanja pravdana su vjerskim razlozima u kojima se pogane smatralo neprijateljima Krista, koji stoga ne zaslu\u017euju posjedovati i koristiti svoje resurse. U poroipiratstvo su uklju\u010dene \u017eive i ne\u017eive stvari, poput mineralnih ruda, zemlje, \u0161ume i nafta. Ovim doprinosom \u017eelim potvrditi da poroipiratstvo vodi k uni\u0161tenju okoli\u0161a i mjesta stanovanja ljudi, kao i njihovoj dehumanizaciji.<\/p>\n

Vjerski i rasni razlozi za poroipiratstvo<\/strong><\/p>\n

Praksa uzimanja tu\u0111ih resursa povezana je s kombinacijom povijesnih, socioekonomskih, eti\u010dkih i antropolo\u0161kih \u010dimbenika ukorijenjenih u onome \u0161to je postalo poznato kao Doktrina (pravo) o otkrivanju. Preliminarno istra\u017eivanje Tonye Gonolle Frichner, izvjestiteljice Specijalnoga foruma o domoroda\u010dkim pitanjima UN-a pru\u017ea nam dobru pozadinu za ovu raspravu. Doktrina o otkrivanju postepeno je dovelo do onoga \u0161to se danas naziva me\u0111unarodnim zakonom ili zakonom naroda, napose u odnosu prema ‘otkiravnju’ i podvrgavanju domoroda\u010dkih naroda koje se smatra nevjernicima. Ba\u017eno je za svrhu na\u0161e rasprave primijetiti kako se ovaj zakon smatrao zakonom kr\u0161\u0107anskoga svijeta i stoga se ne primjenjuje na nevjernike. Frichner ispravno primje\u0107uje da se Doktrina najbolje mo\u017ee opisati kao Doktrina o kr\u0161\u0107anskom otkrivanju koju ona naziva i U\u010denje o dominaciji. Doba otkri\u0107a mo\u017ee se smjestiti u 11. stolje\u0107e, posebno nakon \u0161to je papa Urban II. 1095. godine dozvolio da se u Prvom kri\u017earskom ratu povede rat protiv muslimana u Svetoj zemlji. Nakon toga se dogodilo zatvaranje zemaljskih putova prema Istoku, zbog \u010dega je Europa morala potra\u017eiti alternativne putove. Ovime se potaknuo gnjeg prema ‘otkri\u0107ima’ koja su, u ve\u0107ini slu\u010dajeva, potaknuta i opravdana papinim dokumentima.<\/p>\n

Od papinskih bula do me\u0111unarodnog zakona<\/strong><\/p>\n

Neke papinske dokumente, nazvane bulama i objavljivanima u 15. stolje\u0107u treba navesti zbog njihove va\u017enosti zbog upotrobe vjerskih razloga u opravdavanju plja\u010dkanja resursa drugih ljudi. Bula \u201eDum diversas\u201c od 18. lipnja 1452. napisao je papa Nikola V. kralju Alfonsu iz Portugala, \u010dime je ovjerio ekspediciju protiv Saracena u Sjevernoj Africi. On je Alfonsu dao pravo da konfiscira svu zemlju i vlasni\u0161tvo bilo kojeg saracenskog vladara. Neki ovu bulu smatraju ovla\u0161tenjem da Portugalci po\u010dnu trgovati robljem. U jednome dijelu ka\u017ee: \u201e… dajemo vam punu i slobodnu mo\u0107 ovim ediktom, po apostolskoj vlasti, da napadnete, osvojite, borite se, podvrgnete Saracene i pogane te druge nevjernike i Kristove neprijatelje…\u201c Isti je papa objavio i bulu pod nazivom \u201eRomanus pontifex\u201c 8. sije\u010dnja 1455. kako bi rije\u0161io spor izme\u0111u Portugala i \u0160panjolske. Ova bula je potvrdila vlast Portugala nad svim zemljama koje je otkrio Portugal tijekom Doba otkri\u0107a. U biti, ponavlja ono \u0161to je napisao u \u201eDum diversas\u201c i ka\u017ee: \u201e(dajemo vam mo\u0107) da napadnete, istra\u017eite, zarobite, pokorite i podvrgnete sve Saracene i pogane…\u201c<\/p>\n

Europa nije samo ‘otkrivala’; ona je i tra\u017eila resurse, napose nakon zatvaranja zemaljskih putova prema istoku. Ove, kao i druge bule koje nismo citirali vremenom su postale temelj za ono \u0161to se danas naziva zakonom naroda u kojemu se vjerska i rasna opravdanja preklapaju<\/p>\n

Drugi papa, Aleksandar VI. (1431-1503), koji je bio iz \u0160panjolske, objavio je bulu \u201eInter caetera\u201c 4. svibnja 1493. Cilj bule je bio rije\u0161iti sukob izme\u0111u \u0160panjolske i Portugala, ovaj put u korist \u0160panjolske. Papa ka\u017ee: \u201e…ako va\u0161i izaslanici i kapetani prona\u0111u bilo koji od spomenutih otoka, dajemo vam i omogu\u0107ujemo zauvijek vama i va\u0161im nasljednicima, kraljevima Castile i Leona, zajedno sa svim dominijima…\u201c<\/p>\n

Mo\u017eemo re\u0107i da s tim bulama pape daju svu mo\u0107 koju su vladari \u0160panjolske i Portugala trebali za kolonizaciju i zauzimanje svih zemalja koje jo\u0161 nisu bile, kao i one koje \u0107e tek postati, ‘otkrivene’ od strane druge kr\u0161\u0107anske zemlje. Ukratko, cijeloga svijeta izvan Europe; te za porobljavanje ljudi koje tamo prona\u0111u i to zauvijek. Europa nije samo ‘otkrivala’; ona je i tra\u017eila resurse, napose nakon zatvaranja zemaljskih putova prema istoku. Ove, kao i druge bule koje nismo citirali vremenom su postale temelj za ono \u0161to se danas naziva zakonom naroda u kojemu se vjerska i rasna opravdanja preklapaju.<\/p>\n

Koloniziraju\u0107i dr\u017eave su dvije citirane bule koristile kako bi opravdale svoje djelovanje. Studija Frichnerove poma\u017ee nam glede obiju Amerika. Ona pokazuje na koji na\u010din su papine bule koristile kao opravdanje odluka Vrhovnoga suda SAD-a 1823. godine gdje se presudilo protiv zaposjedanja zemlje domorodaca u slavnoj parnici Vrhovnoga suda SAD-a \u201eJohnson protiv McIntosha\u201c. Marshall je zasnovao svoju presudu na mnogim dokumentima, uklju\u010duju\u0107i i dozvolu od 5. svibnja 1496. koju je engleski kralj dao Cabotu. Frichnerova pokazuje da se sudac Vrhovnoga suda SAD-a Joseph Story u svojim \u201eKomentarima\u201c izravno pozvao na ranije citiranu bulu \u201eInter caetera\u201c. Zaklju\u010dak je vrlo jednostavan i podmukao: domoroci su izgubili svoje pravo na punu suverenost jer su pirpadali nepoznatim zemljama kr\u0161\u0107anskih naroda.<\/p>\n

Fenomen poroipiratstva i uni\u0161tenje okoli\u0161a u Africi<\/strong><\/p>\n

Ovim kratkim prikazom povijesne i vjerske pozadine fenomena poroipiratstva , rasprava o plja\u010dkanju resursa sada se mo\u017ee usredoto\u010diti na nedavne doga\u0111aje u Africi. Porazni izvje\u0161taj Ujedinjenih naroda iz 2002. o plja\u010dkanju bogatstva Demokratske Republike Kongo mo\u017ee se upotrijebiti kao primjer poroipiratstva. Taj je izvje\u0161taj posljedica zahtjeva glavnoga tajnika Vije\u0107a sigurnosti UN-a da se osnuje Panel stru\u010dnjaka o Nezakonitoj eksploataciji prirodnih i drugih oblika bogatstva u Demokratskoj Republici Kongo. Izvje\u0161taj govori o ogromnoj plja\u010dki, nezakonitoj eksploataciji mineralnih i \u0161umskih resursa koji se doga\u0111aju u velikom obimu. Ta plja\u010dka uklju\u010dila je i susjedne zemlje Ugandu, Ruandu i Burundi.<\/p>\n

Edmondsov institut, smje\u0161ten u Washingtonu i Afri\u010dki centar za biosigurnost iz Richmonda u Ju\u017enoj Africi 2006. godine su objavili izvje\u0161taj \u201eOut of Africa: Mysteries of Access and Benefit Sharing\u201c koji je zabilje\u017eio ra\u0161ireno nezakonito preuzimanje i kori\u0161tenje geneti\u010dkih materijala iz Afrike. Naveli su vi\u0161e od 31 od 54 afri\u010dke zemlje, uklju\u010duju\u0107i podru\u010dja poput isto\u010dne Afrike. Oplja\u010dkani materijali pokrivaju razli\u010dita podru\u010dja kao \u0161to su ljekovite biljke, vakcine i kozmetiku. Bolesti i stanja koja se vom resursima mogu lije\u010diti uklju\u010duju dijabetes, impotenciju, infekcije, ovisnost o drogama, pretilost i gljivi\u010dne infekcije.<\/p>\n

Osim uzimanja prirodnih resursa s toga kontinenta, strane sile smatraju da je Afrika odlagali\u0161te njihova otpada. Pri\u010da Trafigura \u2013 \u201eProbo Koala\u201c primjer je otvorenog rasizma koji pokazuje na koji se na\u010din ne uzima u obzir \u010duvanje okoli\u0161a u Africi i zdravlje Afrikanaca. 19. kolovoza 2014, brod pod imenom Probo Koala, registriran u Panami i u vlasni\u0161tvu gr\u010dke kompanije te u zakupu kompanije Trafigura Beheer BV iz Nizozemske ispustio je vi\u0161e od 500 tona toksi\u010dnog otpada u luku Abidjan u Obali Bjelokosti. Plin koji je ispu\u0161ten uzrokovao je smrt 17 ljudi i oslijepio je 3.000 stanovnika te zemlje. Govori se da je preko 100 tisu\u0107a stanovnika Obale Bjelokosti potra\u017eilo lije\u010dni\u010dku pomo\u0107. Trafigura i dalje nije\u010de bilo kakvu odgovornost u ovom slu\u010daju.<\/p>\n

Drugi primjer koji uklju\u010duje zaga\u0111enje okoli\u0161a s vrlo ozbiljnim posljedicama na javno zdravlje pru\u017eio je izvje\u0161taj Programa za okoli\u0161 Ujedinjenih naroda iz 2011. pod naslovom \u201eEnviromental Assessment of Ogoniland\u201c. To istra\u017eivanje je pokazalo da je podru\u010dje oko Nigerije zaga\u0111enije no \u0161to se strahovalo. Rezultati upu\u0107uju na to da je zaga\u0111enje naftom utjecalo na prakti\u010dki sve dijelove okoli\u0161a u Ogonilandu te su stoga ekosustav i javno zdravlje ljudi te\u0161ko naru\u0161eni. Zaga\u0111eno je poljoprivredno podru\u010dje; naru\u0161ena je kvalitetea povr\u0161inskih i zemnih voda; ribarska industrija je ugro\u017eena; zemlja i slojevi tla su te\u0161ko zaga\u0111eni s vrlo velikim posljedicama na javno zdravlje. Nije te\u0161ko zamisliti negativne ekonomske posljedice na \u017eivote ljudi.<\/p>\n

Odozgo vidimo kako je poroipiratstvo uklju\u010dilo djelatnike iz Afrike, \u0161to \u010desto ide ruku pod ruku s uni\u0161tavanjem resursa i okoli\u0161a te posljedi\u010dno tome dehumanizira \u017ertve izrabljivanja.<\/p>\n

[…]<\/p>\n

Afri\u010dka i univerzalna Crkva mora hrabro progovoriti da je problem plja\u010dkanja resursa drugih ljudi zapravo utemeljen na nekim nezinim dokumentima iz pro\u0161losti. To zahtijeva proro\u010dku odva\u017ensot. Ona bi tako\u0111er trebala kriti\u010dki ispitati i ispri\u010dati se jer se okoristila takvim poroipiratstvom i da tamo gdje je potrebno ponudi kompenzaciju. U kona\u010dnici, trebala bi lobirati kod multinacionalnih kompanija u svrhu boljega kori\u0161tenja i upravljanja afri\u010dkim resursima.<\/p>\n

Izvor: Globalizacija i Crkva siroma\u0161nih \/ Concilium \/ Me\u0111unarodni teolo\u0161ki \u010dasopis \/ Godina LI \/ Broj 3, \/ Ex libris, Rijeka i Synopsis, Sarajevo, lipanj 2015, str.121-126.<\/address>\n

Prometej.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Uzimanje resursa drugih ljudi bez njihova pristanka, poroipiratstvo, staro je gotovo kao i samo \u010dovje\u010danstvo. Me\u0111utim, sustavno i opravdano poroipiratstvo koje uklju\u010duje ljude iz razli\u010ditih zemalja i kontinenata povezano je s europskim duhom otkri\u0107a i osvajanja, \u0161to uklju\u010duje nasilno plja\u010dkanje resursa i zarobljavanje ljudi te se opravdava vjerskim razlozima<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-187287","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/187287","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=187287"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/187287\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=187287"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=187287"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=187287"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}