{"id":187251,"date":"2015-08-22T08:36:20","date_gmt":"2015-08-22T06:36:20","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=187251"},"modified":"2015-08-22T08:36:20","modified_gmt":"2015-08-22T06:36:20","slug":"pacificiranje-prosvjednih-pokreta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/08\/22\/pacificiranje-prosvjednih-pokreta\/","title":{"rendered":"Pacificiranje prosvjednih pokreta"},"content":{"rendered":"

Autor: Hrvoje \u0160imi\u010devi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

\"TheodorosU nadi da \u0107e oja\u010dati svoju vlast na prijevremenim izborima, gr\u010dki premijer Alexis Tsipras ju\u010der je dao ostavku. Ta odluka uslijedila je nakon \u0161to je pro\u0161li petak u gr\u010dkom parlamentu prihva\u0107en tre\u0107i paket pomo\u0107i vrijedan 86 milijarda eura. U narednim mjesecima politi\u010dki vrh \u0107e zapo\u010deti s provo\u0111enjem mjera \u0161tednje, koje me\u0111u ostalim podrazumijevaju masovnu privatizaciju javnih kompanija i smanjenje radni\u010dkih te umirovljeni\u010dkih prava. Iako je rije\u010d o mo\u017eda najgorem sporazumu na koji je Gr\u010dka pristala u posljednjih pet godina, na ulicama ove zemlje nisu zabilje\u017eeni ve\u0107i prosvjedi, kakvi su vi\u0111eni za prija\u0161njih vlada od izbijanja financijske krize. Ho\u0107e li u narednim mjesecima gr\u010dki narod opet pru\u017eiti otpor protiv ovakvih politika i koliko je realno o\u010dekivati reaktivaciju prosvjednih pokreta i progresivnih organizacija, iz kojih je prije nekoliko godina izniknula sama Syriza? O tome smo razgovarali s theodorosom karyotisom, gr\u010dkim aktivistom i sociologom, koji godinama na ulicama Soluna prosvjeduje protiv uzurpacije javnih dobara i aktivno sudjeluje u izgradnji alternativnih ekonomskih i politi\u010dkih pokreta, s naglaskom na direktnu i ekonomsku demokraciju te lokalne dru\u0161tvene inicijative.<\/p>\n

Reakcije gra\u0111ana su splasnule nakon pristanka gr\u010dke vlade na dogovor s kreditorima. \u010cak su i prosvjedi od prije nekoliko tjedana bili poprili\u010dno maleni.<\/p>\n

Pored ljetnih mjeseci, klju\u010dni je razlog \u010dinjenica da su ljudi umorni od doga\u0111aja iz minulih tjedana. Imali smo zatvorene banke i pla\u0161enje katastrofi\u010dnim scenarijima, kao i ucjenu europskih \u2018partnera\u2019 da \u0107e ugasiti gr\u010dku ekonomiju i izbaciti nas iz eurozone. U neku ruku, ucjena je uspjela. Ponudili su nam lo\u0161 sporazum, a na kraju ga je gr\u010dki narod prihvatio kao najbolje od dva lo\u0161a rje\u0161enja. Ali, ovo nije kraj. Kad po\u010dnu uvoditi mjere \u0161tednje, mislim da \u0107e do\u0107i do novog vala prosvjeda.<\/p>\n

Kad \u0107e do\u0107i do toga?<\/p>\n

Sporazum je potpisan. Mislim da \u0107e ljudi postati svjesni utjecaja tih mjera na vlastite \u017eivote od rujna.<\/p>\n

Mo\u017eemo, dakle, u bli\u017eoj budu\u0107nosti o\u010dekivati nove masovne prosvjede?<\/p>\n

Prerano je za re\u0107i. Syriza je izgradila novu hegemoniju s mno\u0161tvom politi\u010dkog kapitala, koju prethodne vlade nisu imale, \u0161to je mo\u017eda najve\u0107a dugoro\u010dna \u0161teta njihovog mandata. Iskoristili su, naime, taj kapital za uvo\u0111enje mjera \u0161tednje, koje biv\u0161e vlade nikada ne bi mogle uvesti. Te\u017ee je prosvjedovati protiv takve vlade. Mogu vam, me\u0111utim, re\u0107i da u Gr\u010dkoj postoji velika koli\u010dina gnjeva.<\/p>\n

Je li aktualna vlada imala utjecaj na pacificiranje prosvjednih pokreta i progresivnih organizacija? U kakvoj su trenutno situaciji?<\/p>\n

Da. Poprili\u010dno su demobilizirani. Ne u potpunosti, dakako. I dalje postoje mnogi va\u017eni eksperimenti, ali od 2012. godine, kad je Syriza po\u010dela politi\u010dki rasti, smanjile su se aktivnosti grassroots pokreta, koji su rasli u razdoblju velike krize legitimiteta politi\u010dkog sustava. Narod je reagirao, a politi\u010dki odgovor je bio rast Syrize. Ljudi su opet po\u010deli vjerovati u rje\u0161avanje problema putem predstavni\u010dke demokracije, nakon \u010dega je smanjen interes za aktivno sudjelovanje u prosvjednim i drugim pokretima. Mislim da smo trenutno u fazi obrata, u kojoj su ljudi nakon Syrizinih kr\u0161enja obe\u0107anja po\u010deli shva\u0107ati da se ne mo\u017ee puno u\u010diniti kroz institucionalnu politiku. Vjerujem da \u0107e do\u0107i do reaktivacije dru\u0161tvenih pokreta, a da \u0107e Syriza nastaviti vladati Gr\u010dkom, u ovom ili nekom drugom obliku.<\/p>\n

Koje \u0107e socijalne i ekonomske posljedice po va\u0161em mi\u0161ljenju imati ovaj tre\u0107i paket pomo\u0107i?<\/p>\n

Dru\u0161tvo se u neku ruku ve\u0107 nalazi u izvanrednom stanju. U proteklih pet godina ve\u0107ini stanovni\u0161tva se snizio \u017eivotni standard. Dio se nalazi ispod razine siroma\u0161tva, prihodi i penzije su drasti\u010dno pali, a degradacija radni\u010dkih prava je postala svojevrsni kontinuitet. Tre\u0107i sporazum \u0107e izbrisati srednju klasu te malo i srednje poduzetni\u0161tvo. To je jedan od klju\u010dnih planova ovih mjera: tr\u017ei\u0161te o\u010distiti od ljudi koji se samozapo\u0161ljavaju i napraviti mjesto za krupni kapital. Uz to, cilj je smanjiti prihode ni\u017eih klasa. Manje pla\u0107e i mirovine, manje zdravstvene za\u0161tite i obrazovanja. Rije\u010d je, ukratko, o napadu na naj\u0161ire stanovni\u0161tvo.<\/p>\n

Uslijedit \u0107e i novi val privatizacije.<\/p>\n

Potpisani sporazum podrazumijeva dovr\u0161etak ve\u0107 zapo\u010detih postupaka privatizacije. Onda \u0107e do\u0107i do novog ciklusa. Rije\u010d je o vrlo va\u017enim infrastrukturama u Gr\u010dkoj: 14 zra\u010dnih luka, najmanje dvije velike morske luke. Govorimo i o elektro-kompaniji, zatim dvije vodne kompanije. Osobno sudjelujem u inicijativi protiv privatizacije jedne od njih u Solunu. Dugo vremena uspje\u0161no zaustavljamo privatizaciju. Syriza je bila dio toga pokreta, a sada kao vlada uzrokuje zavr\u0161etak procesa privatizacije. \u017divimo u zanimljivim vremenima.<\/p>\n

\u0160to mislite o Syrizinom putu?<\/p>\n

Uvijek sam osobno bio kriti\u010dan prema Syrizi i nikad nisam vjerovao da imaju radikalni program. Syriza je poku\u0161ala uvesti neke keynesijanske socijaldemokratske politike \u0161to je nemogu\u0107e. Syriza je socijalno-liberalna partija jer nikada nije dovodila u pitanje temelje neoliberalnog restrukturiranja od 2008. godine. Nisu imali alternativni plan za ovakve politike, ve\u0107 su nastojali usporiti njihov utjecaj. Pla\u0107e su prepolovljene u zadnjih pet godina. Nisi radikal ako samo \u017eeli\u0161 sprije\u010diti njihovo daljnje opadanje. Isto je s napadom na radnike.<\/p>\n

Kakva je situacija po pitanju borbe Syrize s korumpiranim oligarsima, koji dr\u017ee u rukama gr\u010dki kapital?<\/p>\n

Ni\u0161ta nisu u\u010dinili da se suo\u010de s njima. Dosad su se pravdali da su potpuno usmjereni na pregovore s kreditorima. Sada govore o novim antikorupcijskim zakonima, o reviziji zakonitosti poslovanja i postojanja TV kanala koje dr\u017ee oligarsi. Sve su to zanimljivi i nu\u017eni prijedlozi, ali mislim da se ne \u017eele sukobiti s oligarsima, ve\u0107 samo racionalizirati kapitalizam. Oligarhija u Gr\u010dkoj ima privilegije kakvih nema u drugim europskim dr\u017eavama. Ne pla\u0107aju poreze, imaju TV postaje bez dozvola, dobivaju poslove na javnim radovima izravnim pogodbama i pona\u0161aju se kao da su sama dr\u017eava. Syriza od Gr\u010dke samo \u017eeli napraviti jednu od europskih demokracija, uvode\u0107i neka pravila, zakone i racionalnost, bez \u017eelje za izravnim sukobljavanjem s postoje\u0107im ekonomskim politikama. Ova stranka dakle nije radikalna opcija, ve\u0107 vlada nacionalne obnove, koja poku\u0161ava \u2018ujediniti\u2019 kapitalisti\u010dku i radni\u010dku klasu te ih uvjeriti da imaju zajedni\u010dke interese. To, dakako, nije istina.<\/p>\n

\u0160to je s politi\u010dkim pokretima izvan parlamenta? Postoje li neke snage koje simpatizirate?<\/p>\n

Ba\u0161 i ne. U Gr\u010dkoj ne postoji politi\u010dka opcija koja smatra da zajedni\u010dko dobro mo\u017ee biti temelj za druga\u010dije politike. Mnogi su mislili da bi to mogla biti Syriza, ali ljudi koji imaju navedene prioritete nikada nisu do\u0161li na pozicije mo\u0107i: tamo sjede socijaldemokrati. Mo\u017eda postoje \u0161anse da se Syriza podjeli te da se frakcija Lijeve platforme osamostali. No \u010dak i tada ne pola\u017eemo velike nade u takve projekte jer oni poku\u0161avaju primijeniti nacionalnu politi\u010dku rekonstrukciju izvan eurozone, \u0161to nije nu\u017eno radikalna politika. Ne uzima u obzir grassroots pokrete, horizontalnu izgradnju politi\u010dkog djelovanja i na\u010dine na koji oni poku\u0161avaju za\u0161tititi zajedni\u010dko dobro, ve\u0107 tra\u017ee alternativne na\u010dine da u\u010dine ekonomiju kompetitivnijom, uz beskona\u010dan rast i kreditne obveze.<\/p>\n

Koliki je potencijal za obnovu takvih pokreta i njihovih zahtjeva? Koliko objektivno mogu utjecati na dru\u0161tvene promjene?<\/p>\n

Moramo vidjeti kakav \u0107e biti njihov odgovor na ovaj veliki poraz. Trebamo u\u010diti iz prija\u0161njih iskustava i minulih ciklusa mobilizacije. Treba prona\u0107i i politi\u010dka rje\u0161enja, ne nu\u017eno konvencionalna, premda nisam protiv izborne politike kao takve. Samo sam dosta skepti\u010dan oko toga koliko se promjena mo\u017ee napraviti unutar trenutne predstavni\u010dke demokracije. Za promjene nam trebaju sinteze javnog dijaloga, lokalnih politi\u010dkih inicijativa. Zbog onih 61 posto gra\u0111ana koji su glasovali protiv mjera \u0161tednje postoji \u0161ansa da bi pred nama mogao biti novi ciklus kreativnog otpora, izgradnje kolektivnih pokreta i eksperimenata s naglaskom na transformaciju na\u0161e stvarnosti odozdo.<\/p>\n

Koliku va\u017enost su imali dru\u0161tveni pokreti u osvje\u0161tavanju gra\u0111ana o postojanju ekonomsko-politi\u010dkih alternativa tijekom kriznih godina?<\/p>\n

Prosvjedi su bili jako va\u017eni, zapravo klju\u010dni u artikuliranju nezadovoljstva politikama \u0161tednje i pripadaju\u0107im ideologijama. Druga va\u017ena komponenta je gradnja alternativa. Zadnjih pet godina imali smo niz prijedloga o reorganizaciji gr\u010dkog dru\u0161tva s naglaskom na pritisak odozdo, bez potrebe za tutorstvom odozgo. Primjerice, stvorili smo \u010dak i alternativni zdravstveni sustav s klinikama socijalne solidarnosti. Imamo i brojne kooperative za proizvodnju i distribuciju hrane. Sve su to naznake novog izgleda dru\u0161tva. Prosvjedi su medijski vidljiviji, ali alternative su puno bitnije.<\/p>\n

\u0160to bi za vas bio alternativni plan?<\/p>\n

Pomagati dru\u0161tvu u nastojanju da se zaustavi neoliberalni napad. Dr\u017eava trenutno ne mo\u017ee u\u010diniti puno po tome pitanju. \u010cak i kad bi Gr\u010dka iza\u0161la iz eurozone, da bi bila uspje\u0161na, dr\u017eava bi morala privu\u0107i investicije i pove\u0107ati konkurentnost, \u0161to podrazumijeva i smanjivanje cijene rada i stvaranje novih tr\u017ei\u0161ta. Moje je mi\u0161ljenje da jedino narod mo\u017ee zaustaviti nadiru\u0107e neoliberalne tendencije, \u0161tite\u0107i javno dobro svim raspolo\u017eivim sredstvima i mi\u010du\u0107i ljudske i ekonomske aktivnosti s tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n

Kako to posti\u0107i?<\/p>\n

Kroz strukture solidarnosti, stvaranjem kooperativa koje potpuno druga\u010dije tretiraju rad i ekonomiju. Mislim da bi istinski radikalni program podrazumijevao podr\u0161ku ovakvim inicijativama. Syriza nikad nije ovo u\u010dinila. Nije pomogla ljudima koji su u sjevernoj Gr\u010dkoj \u017eeljeli sprije\u010diti iskopavanje rudnika zlata. Jedino su \u017eeljeli uvesti okoli\u0161ne regulacije. Stoga ne mo\u017eemo govoriti o zaustavljanju eksploatacije, nego o racionalizaciji postupka. Isto tako, nikada nisu donijeli zakon koji bi pomogao kooperativama, okupacijama tvornica i uspostavljanju samoupravnih procesa, odnosno zakonskih okvira koji bi pomogli radnicima da uzvrate udarac kapitalistima.<\/p>\n

Kako se izvu\u0107i iz postoje\u0107eg ekonomsko-politi\u010dkog modela koji odr\u017eava ovakvo stanje?<\/p>\n

Iz toga se mo\u017ee izvu\u0107i produktivnom rekonstrukcijom koja dolazi od ljudi iz antikapitalisti\u010dke perspektive. Treba na\u0107i nove na\u010dine za obnovu ekonomije na lokalnoj razini i njeno povla\u010denje sa tr\u017ei\u0161ta kojim diktiraju kapitalisti\u010dka pravila. Promovirati kooperative, lokalne razmjenske sustave, lokalne valute, okupacije tvornica. To bi se trebalo usvojiti kroz lokalne samoupravne procese u kojima bi gra\u0111ani bili uklju\u010deni pri dono\u0161enju odluka i potom objedinjavati takva iskustva. To je, po mom mi\u0161ljenju, jedini na\u010din za borbu protiv kapitalisti\u010dkog restrukturiranja koje je otpo\u010delo prije sedam ili osam godina.<\/p>\n

Koliko su bitni elementi ekonomske demokracije, poput radni\u010dkog samoupravljanja ili socijalizacije financijskog sustava?<\/p>\n

Projekti poput Occupy Factory su i edukacijske naravi, laboratoriji za eksperimentiranje s ciljem stvaranja potpuno druga\u010dijih radnih odnosa, demokratizacije proizvodnje i zaustavljanje ekstraktivne ekonomije \u0161to se temelji na vi\u0161ku. Jedini na\u010din na koji bi mogli vratiti radnike tamo gdje zaslu\u017euju je preko samoupravljanja. Ne mislim pritom samo na radnike, ve\u0107 i na socijalno upravljanje. Moramo prona\u0107i na\u010dine da uklju\u010dimo cijelo dru\u0161tvo u odluke o proizvodnji i distribuciji dobara.<\/p>\n

Koje ideologije i svjetonazore se mogu na\u0107i u grassroots pokretima? Marksisti, anarhisti, socijalisti?<\/p>\n

Moglo bi se re\u0107i svi navedeni i mnogi drugi. Dr\u017eim, me\u0111utim, da bi trebali nadi\u0107i tradicionalne identitetske odrednice, jer njihova pojedina\u010dna doslovna primjena vi\u0161e pripada 20. stolje\u0107u. Primjer sinteza takvih uvjerenja su pokreti za socijalnu solidarnost i zaustavljanje rasta, s ekolo\u0161kim i holisti\u010dkim pristupom. Naravno da postoje razli\u010diti ljudi i organizacije, te da svatko od njih mo\u017ee doprinijeti zajedni\u010dkoj borbi. Problem je da u Gr\u010dkoj imate mnogo utjecaja tradicionalnih organizacija ljevice iz 20. stolje\u0107a, a ne holisti\u010dku viziju. Oni pak imaju sekta\u0161ke prakse i rade samo za dobro vlastitih organizacija, a ne cijelog dru\u0161tva.<\/p>\n

Kako gledate na druge politi\u010dke opcije u dr\u017eavama europskog juga, poput Podemosa? Koliko je va\u017ean njihov dolazak na vlast u kontekstu promjene prevladavaju\u0107ih ekonomskih politika?<\/p>\n

Nikad nisam bio obo\u017eavatelj Podemosa. To nikad nije bio pokret koji se temelji na horizontalnoj praksi i pritisku odozdo. Uvijek se okretao oko nekoliko ljudi koji donose sve odluke. Sada vidimo da su mnogi aktivisti napustili stranku, a drugi koji su ostali, imaju velike prijepore s rukovodstvom. U kontekstu njihovog mogu\u0107eg dolaska na vlast, mislim da Podemos nije puno druga\u010diji od Syrize. To je socijaldemokratski koncept koji \u0107e donijeti mo\u017eda bolje uvjete za radnike, ali ne i ne\u0161to \u0161to \u0107e promijeniti na\u0161e \u017eivote. Vi\u0161e nade pola\u017eem u aktivisti\u010dke politi\u010dare koji su pobijedili na recentnim lokalnim izborima u ve\u0107im gradovima. Za pro\u0161irenje takvih trendova potrebni su, me\u0111utim, sna\u017eni dru\u0161tveni pokreti.<\/p>\n

\u0160to je s Europskom unijom? Mo\u017ee li se promijeniti ili je za progresivne politike nu\u017enost istupanje iz te zajednice?<\/p>\n

Na\u010delno mislim da ne bi trebali usmjeriti politi\u010dki prioritet na pitanje treba li ili ne iza\u0107i iz Unije. Ta dilema ovisi o tome \u0161to u\u010diniti nakon eventualnog izlaska. Ako mo\u017eemo kontrirati institucijama EU oja\u010davanjem samoorganiziranih lokalnih politika i pronalaskom na\u010dina za njihovo povezivanje, paralelno s povratkom solidarnosti, kolektivizma i ekonomije koja se temelji na potrebama stanovnika, tada bi bili u boljoj poziciji kad bi tvrdili da nam EU vi\u0161e ne treba. Kada bi me\u0111utim iza\u0161li iz EU samo da postanemo izolirana nacionalisti\u010dka dr\u017eava koja \u0107e tra\u017eiti saveznike u Rusiji ili Kini, onda bi to zna\u010dilo napu\u0161tanje jedne represivne strukture zbog potrage za drugom. Dru\u0161tvena reakcija potla\u010denih trebala bi biti usmjerena na dru\u0161tvenu mo\u0107 kapitala direktno u njegovom privilegiranom prostoru: svakodnevnom \u017eivotu.<\/p>\n

Portalnovosti<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Theodoros Karyotis: U Gr\u010dkoj ne postoji politi\u010dka opcija koja smatra da zajedni\u010dko dobro mo\u017ee biti temelj za druga\u010dije politike<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":187252,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-187251","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/187251","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=187251"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/187251\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/187252"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=187251"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=187251"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=187251"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}