{"id":187188,"date":"2015-08-21T09:42:09","date_gmt":"2015-08-21T07:42:09","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=187188"},"modified":"2015-08-21T09:43:23","modified_gmt":"2015-08-21T07:43:23","slug":"prica-o-umoji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/08\/21\/prica-o-umoji\/","title":{"rendered":"Pri\u010da o Umoji"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Pi\u0161e: Clementine Ford<\/strong><\/em><\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-187190\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/08\/umoya-300x224.jpg\" alt=\"umoya\" width=\"300\" height=\"224\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/08\/umoya-300x224.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/08\/umoya-580x432.jpg 580w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/08\/umoya-450x335.jpg 450w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/08\/umoya-480x358.jpg 480w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/08\/umoya-235x175.jpg 235w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/08\/umoya-75x56.jpg 75w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/08\/umoya-350x261.jpg 350w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/08\/umoya-220x164.jpg 220w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/08\/umoya.jpg 600w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/>Dok je nekada bilo zabranjeno govoriti o tim stvarima, na\u0161a je \u0161ira zajednica pre\u0161la dug put u smislu htijenja da osvijesti problem mu\u0161kog nasilja protiv \u017eena. Sve je te\u017ee ignorirati statistike koje pokazuju da se, primjerice, u Australiji svakoga tjedna dogodi barem jedno ubojstvo \u017eene kao direktna posljedica ovog nasilja. Neizbrojno vi\u0161e ih je podvrgnuto trajnom zlostavljanju i teroriziranju. Jedna od pet djevojaka iznad 15 godina bit \u0107e u ovoj zemlji seksualno napadnuta tijekom svog \u017eivota. To je jedna petina svih \u017eena koje poznajete.<\/p>\n<p>Frustiraju\u0107e je \u0161to postoje ljudi koji misle da se takve statistike ne mogu promijeniti. Umjesto prepoznavanja da se radi o problemu patrijarhata i neravnote\u017ee mo\u0107i, radije misle da je to dio ljudske prirode. To je kao da ka\u017eu \u2013 svi smo sada jednaki, a silovanje je samo dio toga.<\/p>\n<p>\u0160to ako \u017eene koje su podvrgnute nasilju uzmu stvar u svoje ruke? Ne mislim na nasilnu odmazdu (premda, koja od nas nije fantazirala o tome kako \u0107e podivljati i smaknuti tre\u0107inu mu\u0161ke populacije, zar ne?) ve\u0107 odlu\u010dnim vra\u0107anjem vlastite slobode? \u0160to ako postoje i druga rje\u0161enja poput, eto na primjer, kreiranja cijelih zajednica koje se sastoje isklju\u010divo od \u017eena i djece? U kojima \u017eene zajedno rade na podr\u017eavanju i brizi o \u010dlanicama svoje zajednice, i to tako da uskra\u0107uju pristup svom prirodnom predatoru koji im predstavlja najve\u0107u opasnost \u2013 mu\u0161karcima?<\/p>\n<p>Nedavni \u010dlanak u The Guardianu predstavio je selo Umoja, smje\u0161teno na travnjacima sjeverne Kenije u podru\u010dju plemena Samburu. Selo Umoja je jedinstveno u ovoj regiji po tome \u0161to su ga osnovale i u potpunosti vode \u017eene koje su pobjegle od pot\u010dinjavanja i zlostavljanja. Odlu\u010dnost starijih \u017eena u zada\u0107i da \u017eene ostanu sigurne od fizi\u010dkog i seksualnog nasilja je toliko sna\u017ena da mu\u0161karcima \u010dak nije dopu\u0161teno da \u017eive u okolici sela.<\/p>\n<p>Osnovana 1990., Umoja je djelo 15 lokalnih \u017eena koje su pre\u017eivjele silovanja britanskih vojnika. Selo je originalno bilo zami\u0161ljeno kao uto\u010di\u0161te za te \u017eene (mnoge od njih su odbacile njihove obitelji te su bile podvrgnute daljnjem nasilju od svojih mu\u017eeva u svrhu odmazde za silovanja), no sada Umoja prima &#8220;sve \u017eene koje bje\u017ee od dje\u010djeg braka, spolnog saka\u0107enja, obiteljskog nasilja i silovanja \u2013 \u0161to su kulturalne norme u plemenskoj zajednici Samburu&#8221;. Stanovnice sela su i \u017eene koje su pobjegle od udaje u dje\u010djoj dobi, od nasilni\u010dkih obitelji i redovnog fizi\u010dkog zlostavljanja. Jedna stanovnica Umoje se sje\u0107a; &#8220;Dobila sam jednu kozu i vodu. Po\u010dela sam se osje\u0107ati sigurnom.&#8221; Druga ka\u017ee: &#8220;Ne \u017eelim nikada napustiti ovu podr\u017eavaju\u0107u zajednicu \u017eena&#8221;.<\/p>\n<p>Separirane zajednice su oduvijek postojale i obi\u010dno se na njih nije gledalo s odobravanjem. Budu\u0107i da u njima vidimo &#8216;sekta\u0161ku pobunu&#8217; (&#8216;whataboutery&#8217;) i otklon koji je &#8216;isklju\u010div&#8217;, zbog zajednica koje vode i nastanjuju \u017eene mnogi se ljudi osje\u0107aju vrlo nelagodno. \u010cini se da postoji strah koji je pridru\u017een ideji da \u017eene ne samo da bi mogle po\u017eeljeti prije\u0107i u zajednice koje zabranjuju pristup mu\u0161karcima, ve\u0107 i da bi u tome zapravo mogle uspjeti.<\/p>\n<p>Kada patrijarhat ne bi imao \u017eene &#8220;pri ruci&#8221; da ih marginalizira i tako ja\u010da svoju mo\u0107, kako bi pre\u017eivio? Nije slu\u010dajno \u0161to matrijarhinja Umoje, Rebecca Lolosoli, neprekidno dobiva prijetnje zbog uloge koju je odigrala u osna\u017eivanju \u017eena. Uostalom, prvi put je razmi\u0161ljala o isklju\u010divo \u017eenskom selu dok je le\u017eala u bolnici gdje se oporavljala nakon \u0161to ju je grupa mu\u0161karaca premlatila zbog onoga \u0161to je govorila drugim Samburu \u017eenama o njihovim politi\u010dkim pravima.<\/p>\n<p>Za The Guardian je prikaz Ujome napisala kolumnistica Julie Bindel te bi bilo neodgovorno ne spomenuti njezin ekskluzivisti\u010dki stav prema trans\u017eenama. Ako su ove izdvojene zajednice zami\u0161ljene kao uto\u010di\u0161ta \u017eenama i djeci koje\/a su \u017ertve rodno uvjetovanog nasilja koje podr\u017eava patrijarhat, trans\u017eene bi svakako morale biti dobrodo\u0161le u njihove redove. Statisti\u010dki, otprilike 50 posto transrodnih osoba do\u017eivljava seksualno nasilje tijekom svog \u017eivota, a nebijele trans\u017eene su posebno suo\u010dene s velikim rizikom od ovog oblika nasilja. Ako je smisao zajednica kao \u0161to je Ujoma pru\u017eiti sigurnost i slobodu \u017eenama kojima je to oduzeto na razne dehumaniziraju\u0107e i nasilne na\u010dine, tada moraju biti otvorene za sve \u017eene, bez obzira na njihovu rasu, fizi\u010dku sposobnost ili kromosomski status.<\/p>\n<p>Postoji vjerojatnost da \u0107e koncept izdvojenih zajednica stra\u0161iti ljude koji ula\u017eu u odr\u017eavanje mu\u0161ke mo\u0107i nad \u017eenama. Naposljetku, ako neke \u017eene pokazuju sposobnost da uspje\u0161no upravljaju svojom zajednicom i stvaraju vlastitu ekonomiju kao i dru\u0161tvenu i seksualnu slobodu (jer, \u0161to je posebno zanimljivo, \u017eene Ujome i dalje imaju seksualne odnose s mu\u0161karcima \u2013 samo \u0161to je to zasnovano na njihovoj \u017eelji i pod njihovim uvjetima), \u0161to \u0107e onda sprije\u010diti sve \u017eene da krenu tim putem?<\/p>\n<p>S obzirom na koli\u010dinu nasilja kojem su podvrgnute \u017eene, \u010dini se nevjerojatnim \u0161to ne vidimo vi\u0161e ovakvih zajednica. U Australiji je ukidanje financijskih sredstava za izbjeglice koja su bila namijenjena privremenoj za\u0161titi \u017eena i djece koji su pobjegli iz nasilni\u010dkih domova rezultiralo pora\u017eavaju\u0107im scenarijem u kojemu svaka druga \u017eena tra\u017ei skloni\u0161te. Separirana zajednica \u017eena i djece zasigurno nije po\u017eeljna za svakoga \u2013 ali je iznimno privla\u010dna nekima.<\/p>\n<p>A ukoliko vas to pla\u0161i, probajte vidjeti kako je taj problem kompliciraniji nego \u0161to ste mislili\/e.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.libela.org\/prozor-u-svijet\/6509-kada-je-iskljucivo-zenska-zajednica-odgovor-na-musko-nasilje\/\" target=\"_blank\">Libela<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>S obzirom na koli\u010dinu nasilja kojem su podvrgnute \u017eene, \u010dini se nevjerojatnim \u0161to ne vidimo vi\u0161e ovakvih zajednica<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":187190,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-187188","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/187188","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=187188"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/187188\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/187190"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=187188"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=187188"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=187188"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}