{"id":186928,"date":"2015-08-17T08:16:36","date_gmt":"2015-08-17T06:16:36","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=186928"},"modified":"2015-08-17T08:19:22","modified_gmt":"2015-08-17T06:19:22","slug":"juzno-pitanje-evrope","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/08\/17\/juzno-pitanje-evrope\/","title":{"rendered":"Ju\u017eno pitanje Evrope"},"content":{"rendered":"<p class=\"alignleft wp-image-186929 size-medium\" title=\"Valentino Parlato\/fondazionepintor.net\"><em><strong><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?attachment_id=186929\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft wp-image-186929 size-medium\" title=\"Valentino Parlato\/fondazionepintor.net\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/08\/Valentino-Parlato-300x224.jpg\" alt=\"Valentino Parlato\" width=\"300\" height=\"224\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/08\/Valentino-Parlato-300x224.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/08\/Valentino-Parlato-580x432.jpg 580w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/08\/Valentino-Parlato-450x335.jpg 450w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/08\/Valentino-Parlato-480x358.jpg 480w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/08\/Valentino-Parlato-235x175.jpg 235w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/08\/Valentino-Parlato-75x56.jpg 75w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/08\/Valentino-Parlato-350x261.jpg 350w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/08\/Valentino-Parlato-220x164.jpg 220w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/08\/Valentino-Parlato.jpg 600w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/a><\/strong><\/em><\/p>\n<p><strong><em>Pi\u0161e: Valentino Parlato<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Monetarna Evropa, ujedinjena isku\u010divo eurom i podlo\u017ena dominaciji teologije \u0161tednje \u2013 austerity \u2013 ba\u0161 nikako ne funkcionira. Mnogi to tvrde i nije slu\u010dajno da je uravo Velika Britanija \u017eeljela sa\u010duvati sterling, mada je postala \u010dlanica Evropske Unije, s kojom uostalom neprestano pokazje sve ve\u0107e neslaganje. U svakom slu\u010daju ne treba zaboraviti da smo u fazi neprestanih promjena i to tolikih da je Guido Rossi napisao u presti\u017enom dnevniku (Sole 24 ore od 19 juna) \u010dlanak pod naslovom \u201eTi zastarjeli traktati, koji stvaraju nered\u201c.<\/p>\n<p>No vratimo se Gr\u010dkoj, \u010dija strukturalna kriza uop\u0107e nije rije\u0161enas posudbama i odga\u0111anjima pla\u0107anja. Tu su u pitanju dvije to\u010dke:<\/p>\n<ol>\n<li>Sve zemlje koje su prihvatile Euro su u nepovoljnijim uvjetima od Njema\u010dke, kad se radi o obra\u010dunavanju Eura.<\/li>\n<li>Nedostaje, \u0161tavi\u0161e kategori\u010dki je odbijena, diirektna i uravote\u017eena ekonomska politika, a prevladavaju ondnosi snaga unutar zajednice: svi imamo euro, ali neki imaju nnogo eura i pona\u0161aju se tako da ih dobijaju sve vi\u0161e, a neki ih maju malo i vide, kako im se koli\u010dina Eura stalno smanjuje. Za tu vrstu problema su Talijani vrlo kompetentni: kad je u Italiji bila kori\u0161tena lira na jugu zemlje bilo je stra\u0161no te\u0161ko, a uz Gramscijevu pomo\u0107 otkrivamo da se sada \u201epitanje juga\u201c postavlja na evropskoj razini. Tako me je pogodio i uvjerio u to\u010dnost veliki naslov u listu la Rapubblica od 20 juna \u201eJug \u2013 Gr\u010dka Italije\u201c . U nacinalnom ujedinjenju Italije od samog je po\u010detka dominirala moneta, odnosno lira i tako se otvorilo pitaje juga zemlje, karaterizirano bijedom i emigracijom. U nekim se predjelima juga \u017eivjelo bolje za vrijeme Napolitanskog kraljevstva, sa dnastijom Burbona, nego u ujedinjenoj Italiji, sa Savojskom dinastijom sjvera.<\/li>\n<\/ol>\n<p>Kriza Gr\u010dke bit \u0107e duga i te\u0161ka i pro\u0161irit \u0107e se \u2013 a to se ve\u0107 itekako primje\u0107uje \u2013 i na druge zemlje, koje su ve\u0107 sada u krizi, \u0161to je izaziva sad\u0161nja monetarna unija i to jedino i isklju\u010divo monetarna unija. Ima zemalja, kakva je na primjer \u0160panija, gdje \u0107e se glasati ove jeseni i gdje postoji partija Podemos, dosta sli\u010dna gr\u010dkoj Syrizi, a zatim dolaze na red Portugal i Italija, -\u0161to svi mogu vidjeti \u2013 kojima ba\u0161 ne ide dobro.<\/p>\n<p>Budu\u0107nost \u2013 kako stvari stoje \u2013 zna\u010di stalni porast nezaposlenosti i bankvnog deficita.<\/p>\n<p>U svakom slu\u010daju, put Gr\u010dke, daleko od toga da bude zavr\u0161en, morao bi nas prosvijetliti.<\/p>\n<p>Nalazimo se \u2013 u to sam duboko uvjeren \u2013 pred otvaranjem pitanja juga, koje bi moglo stvoriti daleko te\u017eu krizu od one gr\u010dke, jer Gr\u010dka ima manje od deset miliona stanovnika I BDP jednak 2% BDP Evropske Unije. Tu \u0107e budu\u0107u krizu biti vrlo te\u0161ko savladavati u jednoj isklju\u010divo monetarnoj uniji, koja nije politi\u010dka, pa ni ekonmska. Najlak\u0161e predvi\u0111anje je da \u0107e sve to izazvati nered, kojim \u0107e biti nemogu\u0107e upravljati. Za kratko vrijeme gr\u010dka \u0107e se kriza ponovo otvoriti i obuhvatiti mediteranske zemlje: Evropa \u0107e biti u jo\u0161 te\u017eoj i rasprostranjenoj krizi od one u koju je upala Gr\u010dka, a i Njema\u010dka \u0107e imati vi\u0161e od jednog roblema. Tim povodom \u010dini mi seda treba citirati dio odli\u010dnog \u010dlanka Luciane Castellina (il manifesto, 17 jula) \u201eJedna je stvar \u2013 pi\u0161e Castellina \u2013 ostvariti pitanje eurozone kao sna\u017ene skupine, bar u odnosu na mediteranske zemlje, zasnovane na borbi i na me\u0111usobnoj solidarnosti. Takav front danas ne postoji i mi se Talijani mo\u017eemo stidjeti zato \u0161to bi na\u0161 predsjednik vlade morao imati tu veliku ulogu i biti urvom planu u toj situaciji.Ali on je, prestra\u0161en, zabio glavu u pijesak. I mi tako\u0111er moramo napraviti plan B i to ne samo za Gr\u010dku.\u201c<\/p>\n<p>Moramo se sastati i kontaktirati osobe s ljevice u Portugalu i u \u0160paniji i Gr\u010dkoj, kao i u Italiji, da bi se suo\u010dili s aktualnim evropskim ju\u017enim pitanjem. To je napor, koji su ovih mjeseci napravile grupe i partije, \u0161to nastoje udahnuti \u017eivot novom subjektu na ljevici u na\u0161oj zemlji, svjesni da moramo biti oboru\u017eani i raditi na evropskom nivou i da nije dovoljan samo nacionalni nivo, te da treba uspostaviti me\u0111usobne odnose i u\u010diniti ih manje formalnim.<\/p>\n<p>To je ve\u0107 uradio FIOM, uspostaviv\u0161i odnose sa svim sindikatima metalskih radnika u Evropi.<\/p>\n<p>U tom pravcu se kre\u0107u i Strass-Kahn, Fitoussi i Varoufakis i uz pomo\u0107 Nobelove nagrade i sam Stiglitz i James Galbraith, koji su pristalice izvjesnih formacija ljevice na evropskoj razini. Hitnoje i pozitivno za nas Talijane, \u0161to smo o ju\u017enja\u010dkom pitanju imali Gramscijevu lekciju, koja je jo\u0161 uvijek prisutna i aktualna.<\/p>\n<p>Ne mo\u017ee se ostati nepokretan i isklju\u010divo biti strpjiv i stalno samo podnositi. Ovo je poziv. I zato sam izabrao list il manifesto, da bih ga lansirao.<\/p>\n<p>Evroipsku Uniju treba tek stvoriti, ali ona ne mo\u017ee biti isklju\u010divo monetarna: to nije samo nedovoljno, ve\u0107 i \u0161tetno. Ona mora biti politi\u010dka unija, zna\u010di demokratska, a to zna\u010di takvog tipa da \u0107e neminovno obra\u0107ati pa\u017enju na socijalne i na ekoomske razlike izme\u0111u razli\u010ditih zemalja. Unija nije samo akriti\u010dko sumiranje razlika.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/noviplamen.net\/2015\/08\/15\/juzno-pitanje-evrope\/\" target=\"_blank\">Novi plamen<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nalazimo se \u2013 u to sam duboko uvjeren \u2013 pred otvaranjem pitanja juga, koje bi moglo stvoriti daleko te\u017eu krizu od one gr\u010dke<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":186929,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-186928","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/186928","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=186928"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/186928\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/186929"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=186928"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=186928"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=186928"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}