{"id":186515,"date":"2015-08-10T11:20:56","date_gmt":"2015-08-10T09:20:56","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=186515"},"modified":"2015-08-10T11:21:43","modified_gmt":"2015-08-10T09:21:43","slug":"balkan-je-ogledalo-evrope","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/08\/10\/balkan-je-ogledalo-evrope\/","title":{"rendered":"Balkan je ogledalo Evrope"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Autor: Dejan Ko\u017eul<\/strong><\/em><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/08\/10\/balkan-je-ogledalo-evrope\/vladimir-tomic\/\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft wp-image-186516 size-medium\" title=\"Vladimir Tomi\u0107\/portalnovosti.com\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/08\/Vladimir-Tomic-300x224.jpg\" alt=\"Vladimir Tomic\" width=\"300\" height=\"224\" \/><\/a>Najbolji dokumentarac na beogradskom Beldoksu, posebna nagrada \u017eirija na festivalu dokumentarnog filma u Madridu, nagrada nezavisnog \u017eirija \u010ditalaca njema\u010dkih novina \u2018Tages\u0161pigl\u2019 kao najbolji film Foruma na Berlinaleu\u2026 Ovo su samo neke od nagrada koje je film \u2018Flotel Evropa\u2019 Vladimira Tomi\u0107a dobio u posljednjih godinu dana. Rije\u010d je o tzv. izbjegli\u010dkom filmu jer prati prve izbjegli\u010dke dane autora, njegovog brata i majke. Izbjegli su iz ratnog Sarajeva, a umjesto na Jadran, kako se do tada i\u0161lo, oti\u0161li su na \u2018malo sjevernije\u2019 more, odnosno u Dansku i Kopenhagen. Nekoliko hiljada izbjeglica smje\u0161teno je na brod \u2018Flotel Evropa\u2019, kako se zove i film \u010dija pri\u010da je nastala u Tomi\u0107evoj glavi, a kao slike za nju kori\u0161ten je materijal sa VHS traka koji je prvobitno sniman kao neka vrsta videopisama za porodicu i prijatelje u opkoljenom Sarajevu. Zadu\u017een da snimcima isprati Tomi\u0107evu pri\u010du bio je Sr\u0111an Ke\u010da, kao monta\u017eer, ina\u010de autor sjajnog dokumentarca \u2018Pismo ocu\u2019 o kojem smo pisali i u \u2018Novostima\u2019. \u2018Flotel Evropa\u2019 bit \u0107e prikazan i na ovogodi\u0161njem Sarajevo film festivalu. Dolazi ku\u0107i, takore\u0107i. Idealan povod za razgovor s autorom, Sarajlijom s kopenha\u0161kom adresom.<\/p>\n<ul>\n<li>Osje\u0107ate li se i dalje, nakon 23 godine, kao izbjeglica?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Mo\u017eda bih mogao da ka\u017eem i da se ne osje\u0107am jer je od tada pro\u0161lo dosta vremena, ali osje\u0107am tu izmje\u0161tenost. Imam onaj osje\u0107aj da ne pripadam nigdje. Nisam ja neka osoba koja \u0107e mahati bosanskom zastavom i vikati da je Bosna moja zemlja, jer isto tako je sada i Danska moja zemlja. Tu sada \u017eivim, tu su mi prijatelji\u2026 Bez obzira ne sve, kroz sve to \u0161to se de\u0161avalo poku\u0161avam da vidim neke pozitivne strane, ako me razumijete.<\/p>\n<p><strong>Pripadam svim nacijama<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Koliko god vam je bilo te\u0161ko, ipak vam je pomoglo da sagledate \u0161iri kontekst i da bolje razumijete ljude\u2026<\/li>\n<\/ul>\n<p>Pa da. Mo\u017eda sam bio idealista. Ipak sam rastao sa idejom o bratstvu i jedinstvu i nisam ni bio svjestan koliko sam izgubio sa tim \u0161to se desilo. Mada, ne \u017eelim sebe da predstavim kao neku bezveznu \u017ertvu, ali to je fakat. No krenuo sam dalje. Mogu se u dijaspori sretati sa ljudima koji imaju sli\u010dnu sudbinu, ali ne mogu mahati zastavama niti se osje\u0107ati kao neki patriota. Uvijek imam taj osje\u0107aj izmje\u0161tenosti i da ne pripadam nigdje. Ne razumijem ideje o stati\u010dnosti identiteta.<\/p>\n<ul>\n<li>Pitanjem identiteta bavite se i u svom filmu \u2018Izgubljena generacija\u2019, koji je u neku ruku prethodio \u2018Flotelu\u2019. Ta vas tema poprili\u010dno zaokuplja?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Pripadam svim nacijama jer je moja porodica zaista mje\u0161ovita, pa se ne mogu ne\u0161to posebno obilje\u017eavati. A kada krene ta pri\u010da o identitetu, automatski te isklju\u010duju iz neke zajednice. Gledaju kako se zove\u0161, \u0161ta si rekao, \u0161ta misli\u0161\u2026 Tra\u017ee bilo \u0161ta. Onda mi se javi taj osje\u0107aj izop\u0161tenosti. U \u2018Izgubljenoj generaciji\u2019 sam poku\u0161ao da na\u0111em ljude koji imaju isti osje\u0107aj kao ja. To je bio poku\u0161aj da na\u0111em tu izgubljenu generaciju, a ve\u0107ina mojih prijatelja se jednako tako osje\u0107a. Kada pri\u010damo o identitetu, koliko god da me nekada mu\u010di to pitanje, sa druge strane ono mi je potpuno irelevantno. Ako sagledamo nekoliko generacija unazad, odakle su do\u0161li na\u0161i preci, kamo su po\u0161li, gubi se trag. Kako mi znamo \u0161ta smo? Kao \u0161to sam rekao, ne razumijem ideje o stati\u010dnosti identiteta. On se mijenja.<\/p>\n<ul>\n<li>Igor \u0160tiks, tako\u0111er izmje\u0161teni Sarajlija, u jednom je intervjuu rekao da identitet mo\u017ee i da ubije. Posebno ako ni\u0161ta ne zavisi od tebe, jer kako te iz neke zajednice isklju\u010de, tako te u neku drugu, ne pitaju\u0107i te, svrstaju. Tako ste i vi u filmu opisali jednu situaciju u kojoj vas je jo\u0161 jedan od izbjeglih nazvao \u010detnikom, iako su vam svi bili u partizanima, pa i da nisu, imali ste tada samo 12 godina. Je li to bio trenutak u kojem ste se prvi put suo\u010dili sa problemom identiteta?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Manuskript za \u2018Flotel\u2019 je bio puno du\u017ei i takvih trenutaka je bilo milijardu. Sa tim sam se suo\u010davao i u Sarajevu i u Beogradu gdje sam isto bio izbjeglica, pa tako i ovdje. Taj doga\u0111aj sam izabrao samo zato jer se de\u0161avao na Flotelu, ba\u0161 kao i cijela radnja filma. Rastao sam me\u0111u razli\u010ditim nacionalnostima i to mi je bilo bogatstvo. I sve to \u0161to se desilo je dio mene. I taj koji me tako nazvao i svi ostali\u2026 Sve su to moji ljudi, na kraju krajeva. Samo \u0161to ipak mislim da oni ne razumiju situaciju. Kada si klinac, naravno da si dosta osjetljiv. Va\u017eno ti je da si dio neke grupe, da se mo\u017ee\u0161 identifikovati sa ljudima sa kojima \u017eivi\u0161. Kada odraste\u0161, ima\u0161 drugi osje\u0107aj i manje ti je bitno kako te ljudi vide. Mene ne zanima kako me vide, ali me ipak nervira kada me neko svrstava. Kao da je to neka potreba u kriznim situacijama. Vidimo \u0161ta se de\u0161ava i sa ovom velikom krizom sa izbjeglicama. Kako taj broj raste, tako raste i nacionalizam, raste osje\u0107aj o tom nekom identitetu. Ne znam kamo sve to vodi, mada smo mi dobro vidjeli kamo nas je odvelo. \u0160to ka\u017eete, identitet mo\u017ee i ubiti.<\/p>\n<p><strong>Ljudi su sve snimali<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Koliko materijala od snimljenih VHS traka je iskori\u0161teno za film?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Film je ne\u0161to du\u017ei od jednog sata, a materijala je bilo napretek. Ljudi su sve snimali. Od partijanja do sahrana. Imali smo weddings and funerals for real. Sr\u0111an je uradio fantasti\u010dan posao kao monta\u017eer. Ja sam napisao pri\u010du, a on je prepoznao tu pri\u010du koju sam htio da ispri\u010dam. Iskoristili smo ono \u0161to smo mogli, a \u0161to ju je pratilo.<\/p>\n<ul>\n<li>Te\u0161ko da je itko o\u010dekivao da bi materijal i danas, 23 godine poslije, mogao biti toliko aktualan. Izbjeglica ponovno napretek, a i tada je Danska zbog velikog priliva mijenjala neke zakone koji su ote\u017eavali ostanak. O \u010demu se radilo?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Kada smo kao bosanski izbjeglice do\u0161li u Dansku, stavili su nas pod ne\u0161to \u0161to se zvalo Paragraf 15a. Time su nas proglasili gostima, a ne izbjeglicama. A \u0161ta rade gosti? Malo \u0161etaju po gradu, idu na bazen\u2026 Svi smo tra\u017eili azil, ali su rekli da \u0107e tek za dvije godine da se pristupi na\u0161im slu\u010dajevima. Bilo je pri\u010de da bismo se trebali vratiti, da bi rat trebao brzo prestati. Bojali su se i toga da \u0107e ako nas zadr\u017ee, ako nas integri\u0161u, doprinijeti etni\u010dkom \u010di\u0161\u0107enju. Do\u0161lo je 20.000 ljudi i ideja je vjerovatno bila da se vratimo, ali posebno nam je pomogla socijaldemokratska politi\u010darka Birte Vajs, koja je dosta putovala u Bosnu. Shva\u0107ala je da mnogi nemaju kamo da se vrate i borila se da ostanemo u Danskoj. Taj Paragraf 15a je zna\u010dio da nismo mogli da poha\u0111amo danske \u0161kole, nismo mogli da u\u010dimo danski, nismo smjeli da radimo\u2026 Sada je situacija na neki na\u010din mnogo gora. Ono je bio rat u Evropi, iako Evropa mo\u017eda nije bila toliko odlu\u010dna u spre\u010davanju rata i nije znala kako da se sa tim nosi. Njema\u010dka je vratila mnogo izbjeglica nazad u Bosnu, a neke zemlje, kao \u0160vedska i Danska, mnogo su njih zadr\u017eale. Sada izbjeglice dolaze sa svih strana i niko ne\u0107e da preuzme odgovornost, a Evropa je dobrim dijelom doprinijela svemu tome.<\/p>\n<ul>\n<li>\u010cini li vam se iz ove perspektive da je Flotel Evropa kao brod neka vrsta metafore onoga \u0161to je Evropa danas, dakle jedna dosta klimava zajednica, zajednica koja se poprili\u010dno ljulja?<\/li>\n<\/ul>\n<p>To je dobra metafora, a podsje\u0107a me na onaj Felinijev film \u2018Plovi brod\u2019 u kom je portretirao aristokraciju Evrope koja putuje brodom, slu\u0161a opere, jede, pije i odjednom nailazi na \u010damce pune izbjeglica iz Srbije koji su krenuli u Italiju nakon atentata u Sarajevu. I to je metafora Evrope koja opet ganja neki svoj interes. Ne znam. Volim Evropu i nekako se osje\u0107am da sam kod ku\u0107e kamo god da putujem. Volim tu istoriju, ona je dio mene i to dobro osje\u0107am.<\/p>\n<ul>\n<li>Postoji ta zanimljiva paralela izme\u0111u dana\u0161nje Evrope i Sarajeva. U samom filmu isti\u010dete da ste rasli u blizini d\u017eamije i sinagoge i obje crkve. Koliko vam se \u010dini da je multikulturalnost u Sarajevu isprazna floskula i kako sagledati sve u evropskom kontekstu ako se sjetimo one \u010duvene izjave Angele Merkel da je multikulturalnost mrtva? I nismo li mi na Balkanu svojim pona\u0161anjem bili neka vrsta avangarde, ako se za ono \u0161to se de\u0161avalo mo\u017ee re\u0107i da je bilo avangardno\u2026 Evropa nas prati, po\u010dev od ideje zajedni\u0161tva koja je donekle preuzeta od Jugoslavije, pa sve do rasta nacionalisti\u010dkih tendencija?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Balkan je neko ogledalo Evrope, a Evropa, posebno ona Zapadna, na Balkan gleda na podrugljiv na\u010din. Vjerovatno sa dobrim razlogom, ali ipak je rije\u010d o stigmatizaciji. Gledaju na nas kao na varvare, ali sve je to prisutno i u Evropi. Mo\u017eda su neka dru\u0161tva bogatija, imaju neku socijalnu strukturu i to je manje primjetno. Ali kao \u0161to spominjem u \u2018Izgubljenoj generaciji\u2019 da u Sarajevu, u okviru jednog kilometra, mo\u017ee\u0161 da na\u0111e\u0161 sve te religiozne institucije, tako je i u Evropi. Samo je sve to malo ve\u0107e i zato, izme\u0111u ostalog, mislim da je Balkan ogledalo Evrope.<\/p>\n<p><strong>Povratak u Sarajevo<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>I uvijek to Sarajevo kao paradigma. Nakon brojnih festivala, brojnih nagrada koje je \u2018Flotel\u2019 dobio, vra\u0107ate se u Sarajevo, ovoga puta na SFF. U neku ruku, vra\u0107ate se ku\u0107i?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Da, samo \u0161to sam se ve\u0107 vratio. \u2018Izgubljena generacija\u2019 je prikazana na Pravo ljudski festivalu, u Sarajevu. Prvi put sam se vratio sa filmom 2010. godine i tada sam sreo neke ljude koji su mi dali Sarajevo nazad ili barem djeli\u0107 tog Sarajeva. Dolazim sa \u2018Flotelom\u2019, ali nemam isti osje\u0107aj jer se taj krug ve\u0107 zatvorio. Ali ta je pri\u010da i dalje aktuelna i drago mi je da \u0107e mi se film ponovno prikazivati u Sarajevu. A \u010ditava ta pri\u010da oko ku\u0107e\u2026 Ne znam, meni su prve asocijacije na ku\u0107u stavljanje plo\u010dica u kupatilu. \u010cudna je ta ideja ku\u0107e\u2026<\/p>\n<ul>\n<li>\u00a0Isto kao i ideja identiteta?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Pa, da. To me prati, kao neka kletva.<\/p>\n<ul>\n<li>Od toga je nemogu\u0107e pobje\u0107i. Za razliku od nekih, vi se sa tom kletvom i tim demonima suo\u010davate. Koliko vam je rad na takvim filmovima neka vrsta terapije?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Mislim da mi film poma\u017ee da napravim taj kola\u017e de\u0161avanja, da pove\u017eem neke stvari kojih se sje\u0107am, koje osje\u0107am. Film to zna staviti u neki red i vjerovatno i jeste neka vrsta terapije. Ali nije lako \u017eivjeti tako. Svi to na neki na\u010din pro\u017eivljavamo, ali nemaju svi potrebu da se izraze. Ja pratim intuiciju koja je ja\u010da od mene. A kada zavr\u0161im film, onda se osje\u0107am totalno rastreseno. Onda do\u0111e neka druga ideja i otka\u010dim totalno.<\/p>\n<ul>\n<li>I na kraju, kako je do\u0161lo do suradnje sa Sr\u0111anom Ke\u010dom?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Sreli smo se prije nekoliko godina na Pravo ljudski festivalu. Vidio sam njegove filmove i opazio da posjeduje fantasti\u010dan talenat i, \u0161to je jo\u0161 va\u017enije, da ima srce na pravom mjestu. Pro\u0161le jeseni sve se desilo dosta spontano. Za nekih nedjelju dana napisao sam pri\u010du. On je to pro\u010ditao, svidjelo mu se i jako brzo, za nekih mjesec dana, montirali smo film.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.portalnovosti.com\/vladimir-tomic-balkan-je-ogledalo-evrope\" target=\"_blank\">Portalnovosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Vladimir Tomi\u0107: Evropa, posebno ona Zapadna, na Balkan gleda na podrugljiv na\u010din. Gledaju na nas kao na varvare, ali sve sa Balkana prisutno je i u Evropi. Kao \u0161to u Sarajevu, u okviru jednog kilometra, mo\u017ee\u0161 da na\u0111e\u0161 razli\u010dite religiozne institucije, tako je i u Evropi. Samo je sve to malo ve\u0107e\u2026<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-186515","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/186515","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=186515"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/186515\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=186515"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=186515"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=186515"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}