![\"spavanje,](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/06\/spavanje-300x220.jpg\")
Nau\u010dnici su poku\u0161ali da utvrde da li vrijeme provedeno u krevetu mo\u017ee zna\u010dajnije da se skrati bez posljedica po zdravlje. Gotovo tre\u0107ina \u017eivota koju provedemo spavaju\u0107i protra\u0107eno vrijeme, drasti\u010dno skra\u0107ivanje sna je veoma te\u0161ko.<\/p>\n
Ako biste uo\u010di 78. ro\u0111endana izvodili \u017eivotnu ra\u010dunicu, izgledala bi pribli\u017eno ovako: devet godina provedeno je u gledanju televizije, \u010detiri u vo\u017enji kola, 92 dana u toaletu i 48 dana upra\u017enjavaju\u0107i seks. Mnogi \u0107e se iznenaditi kada utvrde da su tokom 78 godina \u010dak 25 prespavali!<\/p>\n
Da li ne\u0161to od ovog vremena mo\u017ee da se ugrabi za neke druge aktivnosti? Stru\u010dnjaci su poku\u0161ali da utvrde koliko dugo mo\u017eemo da ostanemo budni, i kakve posljedice po zdravlje mo\u017ee da ima nespavanje.<\/p>\n
Svaka zdrava osoba koja poku\u0161a da eksperimenti\u0161e sa odlaganjem spavanja ubrzo \u0107e shvatiti da je ovo veoma te\u017eak zadatak.<\/p>\n
“Potreba za snom je ja\u010da od potrebe za hranom”, obja\u0161njavaa Erin Henlon, docent u Centru za spavanje, metabolizam i zdravlje Univerziteta u \u010cikagu. “Kada ste umorni, va\u0161 mozak \u0107e samo zaspati, bez obzira na to koliko \u017eelite da ostanete budni”.<\/p>\n
Zbog \u010dega je potreba za snom tako jaka, jo\u0161 je velika misterija. “Konkretna funkcija spavanja jo\u0161 mora da se rasvijetljava”, rekla je Henlon, uz napomenu da je jasno da je san neophodan u “resetovanju” organizma. Dosada\u0161nje studije su pokazale da adekvatna koli\u010dina sna pozitivno uti\u010de na imunolo\u0161ki sistem, metabolizam i poma\u017ee da ostanemo zdravi.<\/p>\n
U nastojanjima da ostanemo budni, mogu da se jave brojni ne\u017eeljeni efekti: ponestaje energije, osje\u0107amo se “grogi”, a gornji o\u010dni kapci postaju veoma te\u0161ki i “lijepe” se za donje.<\/p>\n
Ako i dalje istrajavamo u \u017eelji da ostanemo budni, sposobnost koncentracije i kratkotrajne memorije sve vi\u0161e opada. Ukoliko ignori\u0161emo sve ove znake, i danima ostajemo budni, mo\u017eemo postati paranoi\u010dni, razdra\u017eljivi, a nekad \u010dak mo\u017eemo da vidimo stvari koje ne postoje.<\/p>\n
“Ljudi koji dugo ne spavaju po\u010dinju da haluciniraju i osje\u0107aju se kao da gube razum”, ka\u017ee Atul Malotra, rukovodilac medicine spavanja u Univerzitetu u Kaliforniji. “Na primjer, voza\u010di kamiona imaju izraz “video sam crnog psa”, \u0161to se de\u0161ava kada su predugo za volanom pa po\u010dinju da im se privi\u0111aju slike koje ne postoje. Kada “vide crnog psa” znaju da je krajnje vrijeme da parkiraju vozilo i odspavaju”.<\/p>\n
Mnoge studije su dokumentovale da problem sa spavanjem mo\u017ee paralelno da se odvija i u tijelu. Nivo hormona stresa, kao \u0161to su adrenalin i kortizol, raste u krvi, i dovodi do pove\u0107anja krvnog pritiska. Istovremeno, dolazi do poreme\u0107aja sr\u010danog ritma, i pada imunog sistema, isti\u010de Malotra. Neispavani ljudi zato su anksiozni i skloni oboljenjima. Uo\u010deno je da nedovoljno sna pove\u0107ava rizik od dijabetesa, sr\u010danih oboljenja, gojaznosti, depresije i drugih bolesti.<\/p>\n
Ipak, sve ne\u017eeljene posljedice kratkotrajnog ili produ\u017eenog nespavanja prolaze nakon solidnog spavanja.<\/p>\n
“Ukoliko postoji neko o\u0161te\u0107enje izazvano nespavanjem, mo\u017ee da se vrati u normalu”, ka\u017ee D\u017eerom Sigel, profesor Centra za istra\u017eivanje spavanja Univerziteta u Kaliforniji.<\/p>\n
Ali, osim prolaznih muka sa nespavanjem, postoje osobe koje imaju ekstremnu nesanicu kao posljedicu rijetkog oboljenja koje se naziva fatalna porodi\u010dna nesanica. Od ove bolesti pati samo \u010detrdesetak porodica na svijetu. Ona se javlja kada defektni gen u mozgu prouzrokuje da se proteini u nervnom sistemu transformi\u0161u u njihove “zatvorenike”, \u010dime gube svoju normalnu funkciju.<\/p>\n
– Ovi proteini \u010dudnog oblika nanose ogromnu \u0161tetu organizmu – nagla\u0161ava Malotra. – Oni dospijevaju u nervno tkivo, prvo ga deformi\u0161u, a onda i postepeno ubijaju, prave\u0107i rupe u mozgu koje li\u010de na \u0161vajcarski sir, \u0161to je upravo ono \u0161to se de\u0161ava kod osoba koje imaju Krojcfeld-\u0408akobovu bolest. Ovo posebno poga\u0111a dio mozga poznat kao talamus gdje se kontroli\u0161e san. Odatle poti\u010de nesanica.<\/p>\n
Osoba koja pati od ove bolesti mo\u017ee da provede vi\u0161e dana bez sna, i da razvije \u010dudne simptome kao \u0161to je drhtavica ili preznojavanje. Nakon nekoliko nedjelja, upada u takozvani “sumrak prije sna”. To zna\u010di da hoda prakti\u010dno nesvjesno, poput mjese\u010dara, a po\u0161to nije u stanju da kontroli\u0161e neke mi\u0161i\u0107e, pojavljuju se tikovi, koji su karakteristi\u010dni za fazu zaspivanja. Dolazi do gubitka kilograma, demencije i na kraju smrti.<\/p>\n
Ipak, treba naglasiti da ljudi koji boluju od fatalne porodi\u010dne bolesti, u su\u0161tini, ne umiru zbog nesanice, ve\u0107 zbog rasprostranjenog o\u0161te\u0107enja u mozgu, ali nespavanje svakako mo\u017ee da bude jedan od okida\u010da. Me\u0111utim, iako se od obi\u010dne nesanice ne mo\u017ee umrijeti, eksperimenti na \u017eivotinjama pokazuju da u odre\u0111enim slu\u010dajevima ona ipak mo\u017ee da ima fatalan ishod.<\/p>\n
Ve\u010drnje novost.rs<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Nau\u010dnici su poku\u0161ali da utvrde da li vrijeme provedeno u krevetu mo\u017ee zna\u010dajnije da se skrati bez posljedica po zdravlje. Gotovo tre\u0107ina \u017eivota koju provedemo spavaju\u0107i protra\u0107eno vrijeme, drasti\u010dno skra\u0107ivanje sna je veoma te\u0161ko. Ako biste uo\u010di 78. ro\u0111endana izvodili \u017eivotnu ra\u010dunicu, izgledala bi pribli\u017eno ovako: devet godina provedeno je u gledanju televizije, \u010detiri u […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-186250","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/186250","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=186250"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/186250\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=186250"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=186250"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=186250"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}