{"id":186204,"date":"2015-08-04T10:38:21","date_gmt":"2015-08-04T08:38:21","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=186204"},"modified":"2015-08-04T10:38:21","modified_gmt":"2015-08-04T08:38:21","slug":"danas-u-hrvatskoj-nema-mjesta-sjecanju-na-stradale-i-protjerane-srbe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/08\/04\/danas-u-hrvatskoj-nema-mjesta-sjecanju-na-stradale-i-protjerane-srbe\/","title":{"rendered":"Danas u Hrvatskoj nema mjesta sje\u0107anju na stradale i protjerane Srbe"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Razgovarao: Elvir Padalovi\u0107<\/strong> <\/em><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?attachment_id=186205\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft wp-image-186205 size-medium\" title=\"Eugen Jakov\u010di\u0107\/Portalnovosti\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/08\/Eugen-Jakocic-300x224.jpg\" alt=\"Eugen Jakocic\" width=\"300\" height=\"224\" \/><\/a>Hrvatska danas obilje\u017eava po\u010detak vojne akcije \u201cOluje\u201d, za Hrvate ovaj dan predstavlja &#8220;Dan pobjede&#8221;, a za Srbe \u2013 dan je \u017ealosti. Ova re\u010denica najbolje opisuje stanje u regiji dvadeset godina nakon okon\u010danja sukoba na ovim prostorima. Dok jedni slave svoju veli\u010danstvenu pobjedu, drugi tuguju i ove dane opisuju kao najtragi\u010dnije u istoriji.<\/p>\n<p>Hrvatska \u0107e danas, prvi put nakon rata, vojnom paradom (mimohodom) obilje\u017eiti svoju pobjedu, dok \u0107e se danas u Srbiji i Republici Srpskoj tugovati zbog protjeranih 250 000 stanovnika srpske nacionalnosti.<\/p>\n<p>Sa Eugenom Jakov\u010di\u0107em, aktivistom Documente \u2013 Centra za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u iz Zagreba razgovaramo o Oluji, o tome gdje se Hrvatska nalazi danas, dvadeset godina od kraja rata, o tome da li se Hrvatska suo\u010dava sa zlo\u010dinima po\u010dinjenim u svoje ime&#8230;<\/p>\n<ul>\n<li>Gdine Jakov\u010di\u0107u, gdje je Hrvatska danas, dvadeset godina nakon operacije Oluja?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Hrvatsko dru\u0161tvo 20 godina nakon VRA Oluja i dvije godine nakon ulaska u EU i dalje je optere\u0107eno sukobima i polemikama vezanima uz teme s dominantnim nacionalnim predznakom &#8211; nedavnu ratnu pro\u0161lost, ratne zlo\u010dine i prava sudionika rata te se te teme vi\u0161e no ikada koriste kao predmet dnevno-politi\u010dkih obra\u010duna.<\/p>\n<p>Ja\u010danje desnice, nacionalizma, ksenofobije, netolerancije te agresivnog i netolerantnog govora u javnom prostoru karakteristi\u010dnog i za mnoge europske dr\u017eave, u Hrvatskoj i 20 godina od zavr\u0161etka ratnih doga\u0111anja onemogu\u0107ava otvorenu i kriti\u010dku raspravu o doga\u0111ajima iz pro\u0161log stolje\u0107a.<\/p>\n<p>Hrvatska svakodnevnica je optere\u0107ena brojnim incidentima, kao onaj sa svastikom na Poljudu, i to upravo zbog toga jer ne postoji kultura sje\u0107anja ve\u0107 se zlo\u010dini relativiziraju i to za sva tri razdoblja stradanja &#8211; i za Drugi svjetski rat, politi\u010dko nasilje u vrijeme jugoslavenskog socijalizma i Domovinski rat.<\/p>\n<p>Incident na Poljudu nije nikakvo iznena\u0111enje, on se nadovezuje na politiku uzastopnih vlada od 1990., koja je prepoznatljiva po relativizaciji zlo\u010dina po\u010dinjenih u Drugom svjetskom ratu i demonizaciji antifa\u0161izma i narodnooslobodila\u010dke borbe. Nitko od Hrvatskog nogometnog saveza ili politi\u010dara nije prije reagirao na to da postoji Torcida Jugend koji nose te znakove. Postoji i slovo &#8216;u&#8217; sa kri\u017eem 25 godina, a Crkva niti jedanput nije rekla da je to blasfemnija i da je povezivanje teroristi\u010dkog znaka s kri\u017eem ne\u0161to \u0161to Katoli\u010dka crkva osu\u0111uje.<\/p>\n<ul>\n<li>Vojna parada, mimohod, koji \u0107e se odr\u017eati u Zagrebu po Vama predstavlja \u0161ta? Je li to Milanovi\u0107eva pokazna vje\u017eba za ovogodi\u0161nje izbore za privla\u010denje glasova desnice ili iskrena namjera proslavljati 20. godina od Oluje?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Kao \u0161to su na\u0161e kolege iz Centra za mirovne studije istaknuli u akciji RAT JE GOTOV, mi zaista ne vidimo smisao te parade. Po nama, u civilnom dru\u0161tvu, to je samo produljivanje podjela u dru\u0161tvu. \u017dao nam je \u0161to na\u0161i politi\u010dari ne shva\u0107aju da militarizam nije rje\u0161enje za probleme. Trebali bi se sjetiti mirne reintegracije Isto\u010dne Slavonije koja je bez ispaljenog metka rije\u0161ila problem.<\/p>\n<p>Vojni mimohod primarno je odraz slabosti i nezrelosti hrvatskog dru\u0161tva. Niti dvadeset godina nakon rata nismo puno nau\u010dili kako ratno iskustvo iskoristiti da se rat nikada ne ponovi. Organizacija vojne parade sasvim sigurno nije korak u tom smjeru, ve\u0107 upravo suprotno. Romantiziranje rata kao metode stvaranja \u201ezajedni\u0161tva\u201c zastra\u0161uju\u0107a je politi\u010dka retorika koju izgovaraju neki od najodgovornijih nositelja vlasti u Hrvatskoj.<\/p>\n<p>Kako su podsjetile kolege iz Centra za mirovne studije u ve\u0107 spomenutoj akciji, \u201ezajedni\u0161tvo\u201c u kojemu svi trebamo jednako misliti i vjerovati naziva se fa\u0161izam. Mi pak s druge strane \u017eelimo graditi zajedni\u0161tvo u kojemu postoji pluralizam mi\u0161ljenja i razli\u010ditosti, i koji se ne stvara kroz vojne mimohode i proslave ratnih pobjeda.<\/p>\n<p>\u010cinjenica da iza vojnog mimohoda stoji Vlada predvo\u0111ena SDP-om Zorana Milanovi\u0107a govori samo o tome koliko je nesuo\u010davanje sa zlo\u010dinima po\u010dinjenim tijekom i nakon VRA Oluja velik problem u hrvatskom dru\u0161tvu.<\/p>\n<p>Jalovost politike podila\u017eenja desnici od strane \u201csocijaldemokrata\u201d se jasno o\u010ditovala u rezultatima predsjedni\u010dkih izbora, pa prema tome tu nema nikakavih glasova, to je na\u017ealost simptom jednog puno te\u017eeg stanja u kojem se nalazi hrvatsko dru\u0161tvo, neovisno o politi\u010dkom predznaku vladaju\u0107ih .<\/p>\n<ul>\n<li>Va\u0161a organizacija ovih dana ima dosta aktivnosti u vezi sa godi\u0161njicom Oluje, da li imate osje\u0107aj da se svijest ljudi u Hrvatskoj mijenja, da li se zlo\u010dini po\u010dinjeni u ime hrvatske dr\u017eave tretiraju druga\u010dije ili preovladava \u0161utnja odnosno ignorisanje?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ono \u0161to ve\u0107 sada znamo jest porazna \u010dinjenica da \u0107e i ove godine izostati sje\u0107anje na \u017ertve VRA \u00abOluja\u00bb. To obilje\u017eavanje je prepu\u0161teno udru\u017eenjima porodica stradalih i gra\u0111anskim inicijativama, \u0161to je jasan znak da institucije u ovoj zemlji nemaju uop\u0107e svijest o te\u017eini po\u010dinjenih zlo\u010dina.<\/p>\n<p>U Hrvatskoj se nikako ne mo\u017ee prihvatiti, po nama lako razumljiva stvar a to je da priznanje patnje stradalih srpskih civila u \u00abOluji\u00bb, ne osporava osloba\u0111anja i vra\u0107anja okupiranih hrvatskih podru\u010dja u ustavnopravni poredak RH, na kojem su, to isto tako treba re\u0107i, od 1991. \u2013 1995. od strane pripadnika srpskih jedinica po\u010dinjena te\u0161ka kr\u0161enja ljudskih prava.<\/p>\n<p>Mi jo\u0161 uvijek vjerujem da je mogu\u0107e napraviti vi\u0161eslojno obilje\u017eavanje godi\u0161njice Oluje koje bi sve to obuhvatilo. To se ne mora dogoditi u toku jednog dana, ali se za sada uop\u0107e ne doga\u0111a. Kao organizacija za ljudska prava smo 2013. uputili otvoreno pismo predsjednicima Republike, Sabora i Vlade u kojem smo predlo\u017eili pokretanje dijaloga na ovu temu, me\u0111utim odgovor nismo dobili do dana\u0161njeg dana.<\/p>\n<p>U suradnji sa Srpskim narodnim vije\u0107em organziramo niz komemorativnih akcija kojima prije svega \u017eelimo nadvladati tako glasnu \u0161utnju u hrvatskom dru\u0161tvu a kada govorimo o stradanjima srpskih civila tijekom i nakon VRA Oluja.<\/p>\n<p>Ja bih ovdje podsjetio na rije\u010di predsjednika SNV-a Milorada Pupovca koji je ovih dana rekao kako u Hrvatskoj u proteklih 20 godina u javnom prostoru, izjavama politi\u010dara, molitvama sve\u0107enika nema mjesta za stra\u0161no i historijsko stradanje koje se dogodilo Srbima s ovih podru\u010dja.<\/p>\n<p>Ne samo da nema mjesta za sje\u0107anje na one koji su stradali 1991. i 1992. u hrvatskim gradovima otmicama, istjerivanjima, ubojstvima, otu\u0111ivanjem imovine, nego nema mjesta ni za one koji su prakti\u010dki u dva dana morali napustiti svoje istorijske zavi\u010daje, njih do 250.000. Da je oti\u0161lo 250.000 ptica, na komemoraciji u Pje\u0161\u010danici kod Vrginmosta naglasio je Milorad Pupovac, netko bi se pitao za\u0161to i mogu li se vratiti. Ali u na\u0161oj javnosti nema prostora za takvo pitanje, kao ni moralnog osje\u0107aja i potrebe da se to pitanje postavi, a nema na\u017ealost ni moralne odgovornosti da onima koji ga postavljaju, taj prostor bude otvoren.<\/p>\n<ul>\n<li>Koliko je, prema dostupnim podacima, tokom akcije Oluja ubijeno srpskih civila, a koliko u periodu tzv. kona\u010dnog \u010di\u0161\u0107enja, u danim i mjesecima nakon Oluje?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Institucije Republike Hrvatske nisu okon\u010dale prikupljanje podataka o svim ubijenima i nestalima tokom posljednjeg rata. Iz tog razloga mi jo\u0161 uvijek podsje\u0107amo na podatke Hrvatskog Helsin\u0161kog odbora koji govore da je u &#8220;Oluji&#8221; i neposredno nakon nje ubijeno 667 civila.<\/p>\n<p>Documenta provodi poimeni\u010dni popis svih stradalih u ratu u Hrvatskoj 1991.-1995., \u0161to je klju\u010dna misija na\u0161e organizacije. Vjerujem da \u0107emo u godinama koje su pred nama prezentirati podatke koje prikupljaju na\u0161i istra\u017eiva\u010dki timovi, te time dati klju\u010dni doprinos istinskom procesu suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u.<\/p>\n<p>Tijekom ovogodi\u0161nje komemoracije u Vrginmostu iznijeli smo podatke koji govore kako je samo u mjestima te op\u0107ine na Kordunu poginulo 67 osoba tijekom i nakon VRA Oluja, od \u010dega 41 civil i to starije \u017eivotne dobi. Na\u017ealost, ve\u0107ina njih se jo\u0161 uvijek vode kao nestale osobe \u010diji posmrtni ostatci nisu prona\u0111eni. Neki su ubijeni kao \u017ertve ratnog zlo\u010dina, poput Teodora i Danice Samard\u017eije koji su ubijeni i zapaljeni u svojoj ku\u0107i u Slavskom Polju. Mnogi su stradali kod \u017dirovca, u napadu Hrvatske vojske i Armije BiH na izbjegli\u010dku kolonu. Bilo je onih i koji su stradali u borbama kod Dvora, neki od granatiranja, a neki su odveden iz izbjegli\u010dke kolone.<\/p>\n<ul>\n<li>Nakon \u0161to su hrvatski generali Gotovina i Marka\u010d, a prije njih i Ivan \u010cermak oslobo\u0111eni iz Haga za udru\u017eeni zlo\u010dina\u010dki poduhvat 2012. godine, time kao d aje za Hrvatsku prestao proces suo\u010davanja sa krivicom za ubijene Srbe tokom Oluje. Ili grije\u0161im. Da li su hrvatski sudovi i\u0161ta radili po pitanju nespornih ratnih zlo\u010dina koji su se dogodili u Oluji?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Mi smo pro\u0161li petak, 31. srpnja\/jula u suradnji sa Srpskim narodnim vije\u0107em i SENSE \u2013 Centrom za tranzicijsku pravdu Pula predstavili interaktivnu prezentaciju Oluja u Haagu, koju va\u0161i \u010ditatelji mogu pogledati na linku http:\/\/snv.hr\/oluja-u-haagu\/.<\/p>\n<p>Cilj prezentacije Oluja u Haagu je da upravo podsjetimo javnost kako \u010dinjenice koje je Ha\u0161ki sud utvrdio u dokaznom postupku, u predmetu Gotovina i drugi, postoje neovisno o presudama o kaznenoj odgovornosti ili nevinosti optu\u017eenih, a prihva\u0107anje tih \u010dinjenica je preduvjet procesa suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u i unapre\u0111enja me\u0111unacionalnih odnosa.<\/p>\n<p>U na\u0161oj prezentaciji Oluja u Haagu doga\u0111aje smo predstavili kroz pet klju\u010dnih to\u010daka optu\u017enice oko kojeg su se u Haagu sukobljavali tu\u017eila\u0161tvo i obrana: cilj operacije Oluja, svrha granatiranja Knina, ubojstva, plja\u010dka i uni\u0161tavanje imovine te sprje\u010davanje povratka. Prikazali smo argumente obje strane, a uz to smo postavili dokumente i druge dokaze koji potkrepljuju sve iznesene teze<\/p>\n<p>Iz svega toga proizlazi kako je tokom su\u0111enja Gotovini i drugima utvr\u0111eno da su u \u201cOluji\u201d kr\u0161eni zakoni i obi\u010daji ratovanja, da su vr\u0161ena ubojstva i progoni s ciljem krajnjeg uklanjanja Srba iz &#8216;Krajine&#8217;. Okrivljeni generali su oslobo\u0111eni, ali \u010dinjenice ostaju u naslje\u0111e hrvatskom pravosu\u0111u koje je do sada za te zlo\u010dine podiglo tri optu\u017enice, a pravomo\u0107no je osu\u0111en samo Bo\u017eo Ba\u010deli\u0107 za zlo\u010dine po\u010dinjene u Prokljanu i Mandi\u0107ima. Zna\u010di imamo tek jednu pravomo\u0107nu presudu.<\/p>\n<p>S pravom se mnogi ovih dana pitaju za\u0161to nakon osloba\u0111aju\u0107e presude hrvatskim generalima, kada su tada\u0161nji predsjednik Josipovi\u0107 i aktualni premijer Milanovi\u0107 kazali da \u0107e su\u0111enje onima koji su po\u010dinili zlo\u010dine u Oluji nastaviti u Hrvatskoj, nije u\u010dinjeno ni\u0161ta? Za\u0161to nema snage da se suo\u010di s \u010dinjenicom o tolikom broju ubijenih nedu\u017enih, starih i nemo\u0107nih, s \u010dinjenicom da su tolika naselja popaljena i razru\u0161ena i da je preko 200.000 ljudi moralo oti\u0107i.<\/p>\n<ul>\n<li>Da li se iko od projeranih Srba vra\u0107a u Hrvatsku ili bolje re\u010deno, \u0161ta Hrvatska radi da bi vratila svoje gra\u0111ane? \u017deli li ih ona uop\u0161te na svom tlu danas, dvadeset godina kasnije i u Evropskoj uniji?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Prema procjenama UNHCR-a 1995. prije, poslije i nakon vojnih akcija \u00abBljesak\u00bb (svibanj\/maj 1995.) i \u00abOluja\u00bb iz Hrvatske je izbjeglo oko 250.000 Srba. Od 133.705 registriranih povratnika samo 48 % je ostalo u Hrvatskoj, od \u010dega je 14,8 % preminulo nakon povratka. Danas 32.892 registriranih izbjeglica iz hrvatske \u017eivi u drugim post-jugoslavenskim zemljama.<\/p>\n<p>Pitanje povratka izbjeglih Srba uop\u0107e nije neka va\u017ena politi\u010dka agenda kojom bi se institucije zamarale. Manjinske organizacije ula\u017eu velike napore ali su ljudi uglavnom prepu\u0161teni samima sebi.<\/p>\n<ul>\n<li>Da li su zabilje\u017eeni incidenti prema povratnicima Srbima u Hrvatskoj?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Incidenata gotovo uop\u0107e i nema \u0161to je pravo \u010dudo s obzirom na hu\u0161ka\u010dku atmosferu u posljednje tri godine, kada svjedo\u010dimo ponovnom ja\u010danju neprijateljstava prema Srbima. Podsje\u0107am na cijeli pokret pojedinih brniteljskih udruga, koji je zapo\u010deo krajem 2013. nasilnim uklanjenjem dvopismenih plo\u010da u Vukovaru. Anti\u0107irili\u010dna histerija, histerija prema Srbima, je u jednom trenutku u potpunosti blokirala proces pomirenja i obnovu su\u017eivota. Te\u0161ko je i zamisliti kroz \u0161to su sve u tim trenucima prolazile povratni\u010dke obitelji. Taj pokret je u jednom trenutku u potpunosti preuzeo metode gra\u0111anskih inicijativa, smatraju\u0107i svojim legitimnim pravom da slu\u017ee\u0107i se govorom mr\u017enje, ucjenama i hu\u0161ka\u010dkim prozivanjem svih onih koji im nisu po mjeri postanu klju\u010dni politi\u010dki faktor u dru\u0161tvu.<\/p>\n<ul>\n<li>Da li u Hrvatskoj postoje mediji koji otvoreno, u 2015. godini pi\u0161u o zlo\u010dinima po\u010dinjenim u operaciji Oluja?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Postoje, ja bih rekao, novinari koji pi\u0161u o zlo\u010dinima a ne toliko senzibilizirane politike pojedinih medije, kao i organizacije za ljudska prava koje ukazuju na lo\u0161u pravosudnu bilancu u procesuiranju istih ali problem je \u0161to nema reakcije institucija.<\/p>\n<p>U trenutku kada je Prvostupanjsko vije\u0107e izreklo osu\u0111uju\u0107u presudu generalima u ha\u0161kom predmetu Gotovina i dr. (travanj\/april 2011.), samo na primjeru Hrvatske radiotelevizije (HRT) vidljivo je bilo da je u programu u potpunosti izostao glas \u017ertava. O tome smo sociologinja Suzana Kunac i ja priredili istra\u017eivanje<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.documenta.hr\/hr\/predstavljeni-rezultati-istra\u017eivanja-o-izvje\u0161tavanju-javne-televizije-o-presudi-mksj.html\" target=\"_blank\"> http:\/\/www.documenta.hr\/hr\/predstavljeni-rezultati-istra\u017eivanja-o-izvje\u0161tavanju-javne-televizije-o-presudi-mksj.html<\/a><\/p>\n<p>koje je pokazalo da je javna televizija grubo prekr\u0161ila pravila novinarske struke izostavljanjem glasa \u017ertava, kao i opisima njihova stradanja. Umjesto \u017ertava, male ekrane su preplavile izjave potpore i suosje\u0107anje gra\u0111ana, suboraca, prijatelja s osu\u0111enim generalima i tako u potpunosti potisnule informiranje javnosti o razmjerima zlo\u010dina (ubojstava, ne\u010dovje\u010dnog postupanja, plja\u010dkanja i uni\u0161tavanja imovine te masovnog egzodusa srpskog stanovni\u0161tva) i \u017ertvama tih zlo\u010dina.<\/p>\n<p>O tome kako je to izgledalo prilikom osloba\u0111aju\u0107e presude, godinu dana poslije ne moramo se niti podsje\u0107ati. Kako je bilo tada, 2011. tako je i danas kada govorimo o 20. godi\u0161njici vojne akcije.<\/p>\n<ul>\n<li>Hrvatsku Oluja je vojni uspjeh, kona\u010dna pobjeda a za Srbe jedan od najtu\u017enijih dana u istoriji? Da li \u0107emo uspjeti ikada prona\u0107i zajedni\u010dki nazivnik za ono \u0161to se dogodilo u avgustu 1995.godine?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Niti ha\u0161ko tu\u017eiteljstvo u predmetu Gotovina i dr. nije dovelo u pitanje pravo Republike Hrvatske da oru\u017eanom akcijom reintegrira teritorij \u201cKrajine\u201d unutar svojih me\u0111unarodno priznatih granica, na kojem su od 1991. \u2013 1995. od strane pripadnika srpskih jedinica po\u010dinjena te\u0161ka kr\u0161enja ljudskih prava i kada su mnogi hrvatski civili napustiv\u0161i svoje domove oti\u0161li u neizvjesnost izbjegli\u0161tva trpe\u0107i te\u0161ke ljudske i materijalne gubitke.<\/p>\n<p>Ali danas, 20. godina poslije, kada se uzmu u obzir sve \u010dinjenice, jasno je da je operacija imala jo\u0161 jedan, nelegitiman i nezakonit cilj: trajno uklanjanje srpskog stanovni\u0161tva sa dijela hrvatskog teritorija. To je bolna \u010dinjenica koja se u Hrvatskoj treba prihvatiti.<\/p>\n<p>Prihva\u0107anje gore navedenog bit \u0107e dobar put za bolje sutra, i Hrvata i Srba.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.6yka.com\/novost\/86682\/buka-intervju-danas-u-hrvatskoj-nema-mjesta-sjecanju-na-stradale-i-protjerane-srbe\" target=\"_blank\"> Buka<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Eugen Jakov\u010di\u0107: Vojni mimohod primarno je odraz slabosti i nezrelosti hrvatskog dru\u0161tva. Niti dvadeset godina nakon rata nismo puno nau\u010dili kako ratno iskustvo iskoristiti da se rat nikada ne ponovi<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-186204","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/186204","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=186204"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/186204\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=186204"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=186204"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=186204"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}