{"id":186169,"date":"2015-08-03T19:58:58","date_gmt":"2015-08-03T17:58:58","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=186169"},"modified":"2015-08-03T20:04:15","modified_gmt":"2015-08-03T18:04:15","slug":"zrtve-da-postanu-briga-drustva-i-institucija-srbije-i-hrvatske","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/08\/03\/zrtve-da-postanu-briga-drustva-i-institucija-srbije-i-hrvatske\/","title":{"rendered":"\u017drtve da postanu briga dru\u0161tva i institucija Srbije i Hrvatske"},"content":{"rendered":"

\u00a0\"oluja_izbjeglice\"<\/strong>U utorak, 4. avgusta 2015. godine, navr\u0161ava se 20 godina od hrvatske vojno-policijske akcije\u00a0\u201cOluja\u201d<\/em>\u00a0<\/em>u toku\u00a0koje su hrvatske vojne snage po\u010dinile ozbiljne i rasprostranjene zlo\u010dine protiv Srba koji su \u017eiveli na podru\u010dju tzv. Republike Srpske Krajine. Ni nakon 20 godina od po\u010dinjenih zlo\u010dina, pravda za \u017ertve ovih zlo\u010dina jo\u0161 uvek nije dostignuta, za \u0161ta odgovornost snose i institucije Hrvatske i institucije Srbije. Obe dr\u017eave imaju pravnu i moralnu obavezu da u narednom periodu promene odnos prema nasle\u0111u zlo\u010dina po\u010dinjenih tokom \u201cOluje\u201d, kao i da svojim konkretnim delima poka\u017eu da briga o \u017ertvama i procesuiranje odgovornih za ratne zlo\u010dine predstavlja stub budu\u0107eg pomirenja.<\/p>\n

Prema nalazima Me\u0111unarodnog suda pravde (MSP), izve\u0161taja UN tela i lokalnih nevladinih organizacija, operacija \u201cOluja\u201d je dovela do raseljavanja preko 200.000 Srba. Tokom ove akcije pripadnici hrvatskih snaga ubili su oko 80 civila koji su be\u017eali u koloni traktora i automobila. U Sisku, kolona je bila kamenovana prilikom prolaska kroz grad.\u00a0Tokom i neposredno nakon akcije, zabele\u017eeni su brojni slu\u010dajevi uni\u0161tavanja i plja\u010dke imovine Srba. Srbi koji su ostali u svojim selima, ve\u0107inom stariji ljudi, bili su izlo\u017eeni brutalnom postupanju od strane hrvatskih vojnika i policajaca. Prema podacima Hrvatskog helsin\u0161kog odbora za ljudska prava, do kraja 1995. godine njih oko 400 <\/a>je ubijeno u svojim ku\u0107ama. Prema podacima Me\u0111unarodnog komiteta Crvenog krsta, za preko 400 osoba se jo\u0161 uvek traga.<\/p>\n

Tokom avgusta 1995. godine, pripadnici MUP-a Republike Srbije kr\u0161e\u0107i Konvenciju o statusu izbeglica uhapsili su nekoliko hiljada mu\u0161karaca \u2013 izbeglica iz Hrvatske u koletkivnim centrima i domovima gde su bili sme\u0161teni. Autobusima su ih sproveli u kamp Srpske dobrovolja\u010dke garde (SDG) u Erdutu. Pripadnici SDG su ih tamo zlostavljali i poni\u017eavali optu\u017euju\u0107i ih da su izdajnici, a zatim pod prisilom upu\u0107ivali na front u Hrvatsku i BiH. Nekoliko desetina mu\u0161karaca je izgubilo \u017eivot nakon upu\u0107ivanja na brobene linije. Sudovi u Srbiji su do sada doneli vi\u0161e od sto presuda<\/a> kojima je utvr\u0111ena odgovornost Republike Srbije za ne\u010dove\u010dno postupanje prema izbeglicama iz Krajine.<\/p>\n

U ovom trenutku jo\u0161 uvek ne postoji precizan popis \u017ertava srpske nacionalnosti tokom i nakon akcije \u201eOluja\u201c. <\/em>Hrvatski helsin\u0161ki odbor za ljudska prava je u svom izve\u0161taju<\/a> iz 2001. godine na podru\u010dju obuhva\u0107enom vojnom akcijom evidentirao<\/a> 677 civilnih \u017ertava i oko 20.000 uni\u0161tenih (spaljenih, sru\u0161enih ili o\u0161te\u0107enih) objekata. Prema podacima organizacije Veritas<\/em><\/a>, <\/em>u periodu od 4. avgusta 1995. godine do kraja 1998. godine, u Hrvatskoj su ubijene 1.852 osobe srpske nacionalnosti, od kojih su 1.200 bili civili, dok se 922 osobe jo\u0161 uvek vode kao nestale. Fond za humanitarno pravo (FHP) i Documenta iz Zagreba prikupljaju podatke<\/a> o ubijenim i nestalim \u017ertvama tokom sukoba u Hrvatskoj.<\/p>\n

Prema popisu iz 1991. godine, gra\u0111ani Hrvatske srpske nacionalnosti<\/a> \u010dinili su 13% ukupnog stanovni\u0161tva Hrvatske, dok je prema popisu iz 2001. godine taj procenat iznosio 4,5%. U regionu biv\u0161e Jugoslavije se skoro 50.000 osoba<\/a> jo\u0161 uvek vode kao izbeglice iz Hrvatske, od kojih ve\u0107ina danas \u017eivi u Srbiji, a znatan broj njih u kolektivnim izbegli\u010dkim centrima.<\/p>\n

Pre\u017eiveli zlo\u010dina, porodice \u017ertava i nestalih osoba, bilo da danas \u017eive u Hrvatskoj ili Srbiji, nemaju nikakvu podr\u0161ku institucija (materijalnu, zdravstvenu, psihosocijalnu), jer im ni do danas nije priznat status civilnih \u017ertava rata. Naime, zakoni koji reguli\u0161u postupak priznanja statusa civilnih \u017ertava rata u obe dr\u017eave propisuju takve uslove koje \u017ertvama \u201eOluje\u201c negiraju pravo na sticanje ovog statusa. Prakti\u010dno, pre\u017eiveli te\u0161kih zlo\u010dina, porodice ubijenih i nestalih tokom \u201eOluje\u201c, nevidljive su \u017ertve za institucije Hrvatske i Srbije. U Hrvatskoj je u toku zvani\u010dna inicijativa Ministarstva branitelja<\/a> za izmenu Zakona o za\u0161titi vojnih i civilnih invalida rata<\/a>, kojom bi i \u017ertve \u201eOluje\u201c dobile formalno priznanje. Vlada Republike Srbije do sada nije pokazala spremnost da izmeni Zakon o pravima civilnih invalida rata<\/a>, kako bi se i \u017ertvama \u201eOluje\u201c priznao status civilnih \u017ertava rata. Ministarstvo za rad, zapo\u0161ljavanje, bora\u010dka i socijalna pitanja je u decembru 2014. godine predstavilo Nacrt zakona<\/a> prema kojem bi \u017ertvama \u201eOluje\u201c i dalje bilo onemogu\u0107eno priznanje statusa civilnih \u017ertava rata, a time i mogu\u0107nost dobijanja bilo kakve pomo\u0107i od dr\u017eave. FHP i Centar za unapre\u0111enje pravnih studija su 2015. godine izradili Model Zakona<\/a> kojim bi se ispravio nedostatak postoje\u0107eg Zakona, odnosno kojim bi \u017ertve iz Hrvatske tako\u0111e bile priznate kao \u017ertve rata u Srbiji.<\/p>\n

Pred Me\u0111unarodnim krivi\u010dnim sudom za biv\u0161u Jugoslaviju (MKSJ) su 2008. godine za zlo\u010dine nad srpskim stanovni\u0161tvom u \u201eOluji\u201c optu\u017eeni<\/a> Ante Gotovina, zapovednik Zbornog podru\u010dja Hrvatske vojske Split i glavni operativni zapovednik operacije “Oluja” u ju\u017enom delu podru\u010dja Krajina; Ivan \u010cermak, zapovednik Zbornog mjesta Knin i Mladen Marka\u010d, zapovednik Specijalne policije Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) Republike Hrvatske. Oni su optu\u017eeni da su, zajedno sa vi\u0161e hrvatskih zvani\u010dnika, uklju\u010duju\u0107i i predsednika Franju Tu\u0111mana, u\u010destvovali u zajedni\u010dkom zlo\u010dina\u010dkom poduhvatu, \u010diji je zajedni\u010dki cilj bio trajno uklanjanje srpskog stanovni\u0161tva iz podru\u010dja Krajine silom, \u0161irenjem straha ili pretnjama nasiljem, progonima, prisilnim preseljenjem i deportacijom, oduzimanjem i uni\u0161tavanjem imovine ili na druge na\u010dine. Optu\u017enica navodi da su u\u010desnici zlo\u010dina\u010dkog poduhvata mogli da predvide da su ubistva, ne\u010dove\u010dno i okrutno postupanje mogu\u0107a posledica po\u010dinjenja poduhvata.<\/p>\n

Prvostepenom presudom<\/a> iz 2011. godine, Gotovina i \u010cermak su osu\u0111eni na 24 i 18 godina zatvora za ratni zlo\u010din i zlo\u010dine protiv \u010dove\u010dnosti, dok je Marka\u010d oslobo\u0111en, da bi \u017ealbenom presudom<\/a> naredne godine, Gotovina i \u010cermak bili oslobo\u0111eni od krivi\u010dne odgovornosti.<\/p>\n

Odluka \u017ealbenog ve\u0107a MKSJ izazvala je brojne kontroverze me\u0111u organizacijama za ljudska prava u Srbiji<\/a> i Hrvatskoj<\/a>, ekspertima<\/a> za ljudska prava, pravnicima<\/a> u zemlji kao i u inostranstvu<\/a>. Tu\u017eila\u0161tvo za ratne zlo\u010dine (TRZ) Republike Srbije je na presudu reagovalo najavom<\/a> pokretanja \u0161est predmeta za zlo\u010dine protiv Srba u Hrvatskoj i zahtevom<\/a> MKSJ da mu se dostavi dokumentacija tu\u017eila\u0161tva vezana za akciju \u201eOluja\u201c.<\/em> Nema javno dostupnih podataka da je TRZ pokrenulo najavljene postupke. Iako je \u017dalbeno ve\u0107e MKSJ ukinulo prvostepenu presudu protiv Gotovine i drugih za zajedni\u010dki zlo\u010dina\u010dki poduhvat, ono nije dovelo u pitanje \u010dinjeni\u010dno stanje \u2013 da su tokom \u201eOluje\u201c po\u010dinjeni brojni zlo\u010dini nad srpskim civilima. Isto je potvrdio i Me\u0111unarodni sud pravde u presudi<\/a> iz 2015. godine po tu\u017ebama Republike Hrvatske i Srbije za genocid:<\/p>\n

Sud napominje da nije sporno da je zna\u010dajan deo srpskog stanovni\u0161tva iz Krajine napustio taj region kao direktna posledica vojnih akcija sprovo\u0111enih od strane hrvatskih snaga tokom operacije “Oluja”, posebno zbog granatiranja \u010detiri grada navedena gore [Knin, Benkovac, Gra\u010dac i Obrovac]. On dalje napominje da transkript sastanka na Brionima [\u2026] jasno pokazuje da je hrvatski politi\u010dki i vojni vrh bio svestan da \u0107e operacija “Oluja” izazvati masovni egzodus srpskog stanovni\u0161tva; \u010dak je u odre\u0111enoj meri zasnovao svoje vojno planiranje na takvom egzodusu, koji su smatrali ne samo verovatnim, ve\u0107 i po\u017eeljnim. (par. 479)<\/em><\/p>\n

Pred hrvatskim sudovima je za ratne zlo\u010dine tokom akcije \u201eOluja\u201c pravnosna\u017eno osu\u0111ena samo jedna osoba<\/a>, a vo\u0111ena su ukupno \u010detiri krivi\u010dna postupka<\/a>. Dr\u017eavnom odvjetni\u0161tvu Republike Hrvatske su u vezi sa \u201eOlujom\u201c podnete prijave<\/a> za 24 ratna zlo\u010dina u kojima po\u010dinioci nisu otkriveni.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Saop\u0161tenje Fonda za humanitarno pravo iz Beograda povodom 20 godina od “Oluje\u201c<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-186169","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/186169","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=186169"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/186169\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=186169"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=186169"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=186169"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}