{"id":185906,"date":"2015-07-30T08:00:05","date_gmt":"2015-07-30T06:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=185906"},"modified":"2015-07-29T23:32:28","modified_gmt":"2015-07-29T21:32:28","slug":"svi-smo-mi-sada-grci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/07\/30\/svi-smo-mi-sada-grci\/","title":{"rendered":"Svi smo mi sada Grci"},"content":{"rendered":"

\u00a0Autor: Chris Hedges<\/strong> <\/em><\/p>\n

\"chris_hedges\"Gr\u010dka i ameri\u010dka radna sirotinja trpe ista odricanja jer ih napada isti sustav\u2014korporativni kapitalizam. Kod korporativnog kapitalizma nema nikakvih internih ograni\u010denja. \u010cak je uklonjeno i ono nekoliko eksternih ograni\u010denja kojih je ranije bilo. Korporativni kapitalizam, manipuliraju\u0107i najja\u010dim svjetskim financijskim institucijama, uklju\u010duju\u0107i Eurogrupom, Svjetskom bankom, Me\u0111unarodnim monetarnim fondom i Federalnom rezervom, \u010dini ono \u0161to mu je i namjena da \u010dini: pretvara sve, uklju\u010duju\u0107i ljudska bi\u0107a i svijet prirode u robu koju treba iskori\u0161tavati sve do njene iscrpljenosti ili sloma. U procesu va\u0111enja, uni\u0161tavaju se radni\u010dki sindikati, regulatorne agencije bivaju opusto\u0161ene, zakone pi\u0161u korporativni lobisti da legaliziraju prevare i opunomo\u0107e globalne monopole, a javne komunalne usluge se privatiziraju. Tajni trgovinski sporazumi\u2014o kojima \u010dak i izabranim du\u017enosnicima koji imaju uvid u dokumenta nije dopu\u0161teno o njima govoriti\u2014oni opunomo\u0107uju korporativnim oligarsima stjecanje ve\u0107e mo\u0107i i ostvarivanje jo\u0161 ve\u0107ih profita na ra\u010dun radnika. Da uve\u0107a svoje profite, korporativni kapitalizam plijeni, proganja i tjera u bankrot pojedince, gradove, dr\u017eave i vlade. Na kraju demolira strukture i tr\u017ei\u0161ta koja \u010dine kapitalizam mogu\u0107im. No, mala je to utjeha onima koji trpe njegovo zlo. Do trenutka kada sam sebe bude usmrtio ostavit \u0107e za sobom neizrecivu ljudsku bijedu.<\/p>\n

Gr\u010dka vlada kle\u010di pred bankarima Evrope mole\u0107i ih za milost jer zna da ukoliko napusti eurozonu, me\u0111unarodni bankarski \u0107e sustav Gr\u010dkoj napraviti isto \u0161to su u\u010dinili socijalisti\u010dkoj vladi SalvadoraAllendea 1973. godini u \u010cileu; on \u0107e, kako je Richard Nixon obe\u0107ao da \u0107e napraviti u \u010cileu, \u201enatjerati gospodarstvo da vri\u0161ti\u201c. Bankari \u0107e uni\u0161titi Gr\u010dku. Ako to zna\u010di da Grci vi\u0161e ne mogu dobiti lijekove\u2014Gr\u010dka duguje evropskim farmaceutima 1 milijardu eura\u2014neka bude tako. Ako to zna\u010di nesta\u0161ica hrane\u2014Gr\u010dka uvozi godi\u0161nje na tisu\u0107ama tona hrane iz Evrope\u2014neka bude tako. Ako to zna\u010di nesta\u0161ice nafte i plina\u2014Gr\u010dka uvozi 99 posto svoje nafte i plina\u2014neka bude tako. Bankari \u0107e voditi svoj gospodarstveni rat sve dok sada\u0161nja vlada Gr\u010dke ne bude svrgnuta i dok korporativne politi\u010dke marionete ne budu ponovo preuzele kontrolu.<\/p>\n

Korporativne kapitaliste nije briga za ljudski \u017eivot. Patnja Grka kao i patnja obi\u010dnih Amerikanaca vrlo je dobra za grani\u010dne dobiti financijskih institucija poput Goldman Sachs. Uostalom, upravo je Goldman Sachs gurnuo drugorazredne hipoteke niz grla obitelji za koje je znao da nikada ne\u0107e mo\u0107i vratiti svoje zajmove, prodao te subprimarne hipoteke kao investicije mirovinskim fondovima a zatim se kladio protiv njih\u2014\u0161to je orkestriralo kompleksne financijske sporazume sa Gr\u010dkom, od kojih su mnogi tajni. Ti su ugovori udvostru\u010dili gr\u010dki dug \u0161to se vode pod stavkom derivativni poslovi koji su staroj gr\u010dkoj vladi dozvoljavali da prikriva svoj stvarni dug i nastavi i dalje pozajmljivati. A kad je u Gr\u010dkoj do\u0161lo do implozije, Goldman Sachs je iza\u0161ao kroz vrata sa kuferima punim gotovine.<\/p>\n

Sustav nesputanog kapitalizma osmi\u0161ljen je da be\u0161\u0107utno izvla\u010di novac od najugro\u017eenijih i prenese ga gore elitama. Ovo se vidi u montiranim kaznama i naknadama za pokri\u0107e nedostatnih iznosa u gradskim i dr\u017eavnim bud\u017eetima. Korporativni kapitalizam nastoji privatizirati sve vidove dr\u017eavnih usluga, od obrazovanja do obavje\u0161tajnog prikupljanja podataka. \u010cini se da je sada na redu i po\u0161tanska slu\u017eba SAD. Roditelji ve\u0107 sada moraju pla\u0107ati stotinjak dolara za autobusni prijevoz djece koja idu u javne \u0161kole, poha\u0111aju \u010dasove glazbe ili slikarstva i sudjeluju u sportovima ili drugim aktivnostima. Vatrogasne slu\u017ebe, hitne pomo\u0107i, sustav nacionalnih parkova \u2013 svi su predvi\u0111eni postati krmivo za korporativni profit. To \u0107e biti smrt civilnog dru\u0161tva.<\/p>\n

Kazneno pravosu\u0111e se prvenstveno bavi izvorima prihoda za gradske i dr\u017eavne vlade u SAD-u vi\u0161e nego pravosu\u0111em i rehabilitacijom. Siroma\u0161ni se uhi\u0107uju i nov\u010dano ka\u017enjavaju za manje prekr\u0161aje u Fergusonu, Mo., i drugdje; jer nisu kosili svoje travnjake, ili zbog stavljanja noge na sjedala u vagonima podzemne \u017eeljeznice. Ako nisu u stanju platiti kazne, kao \u0161to mnogi ne mogu, odlaze u zatvor. U zatvoru ih se \u010desto tereti da moraju platiti stanovanje i hranu. Ako ne mogu platiti taj novi ra\u010dun, opet ih se ka\u017enjava zatvorom. To je igra kru\u017enog i neprestanog iznu\u0111ivanja od siroma\u0161nih. Nepla\u0107ene kazne prikupljaju kamate i tako se generiraju nalozi za uhi\u0107enja. Siroma\u0161ni ljudi \u010desto zavr\u0161avaju duguju\u0107i tisu\u0107ama dolara zbog parkiranja ili prometnih prekr\u0161aja.<\/p>\n

Fa\u0161isti\u010dki i komunisti\u010dki strelja\u010dki vodovi su znali ponekad teretiti obitelj \u017ertava za metke potro\u0161ene u njihovim smaknu\u0107ima. U korporativnom kapitalizmu, tako\u0111er, zlostavlja\u010d iznu\u0111uje pla\u0107anje; taj novac \u010desto odlazi u privatne korporacije koje obavljaju usluge kontrole zatvorenika na uvjetnoj slobodi ili za uprave zatvora. Cijene za pucanj iz pi\u0161tolja za omamljivanje je ($26) ili za usluge zatvorenicima pod uvjetnom slobodom (od $35 do $100 mjese\u010dno) ili za elektronsku narukvicu za gle\u017eanj ($11 mjese\u010dno) isisavaju se iz d\u017eepova siromaha. A sve se ovo doga\u0111a u vrijeme koje \u0107e se jednog dana jo\u0161 smatrati i dobrim starim vremenom. Pri\u010dekajte samo dok se financijska ku\u0107a od karata opet ne uru\u0161i\u2014ono \u0161to se doga\u0111a u Kini nije dobar znak\u2014aWall Street hitro sve to prikriva. Amerika \u0107e tada biti Gr\u010dka na steroidima.<\/p>\n

\u201cMi smo nacija koja je pretvorila svoj sustav socijalne skrbi u zlo\u010dina\u010dki sustav,\u201d pi\u0161u KarenDolan iJodi L. Carru izvje\u0161taju za Institut za politi\u010dke studije pod naslovom \u201eSiroma\u0161ni dobivaju zatvor\u201c: \u201cMi kriminaliziramo aktivnosti za odr\u017eivost \u017eivota kod naroda koji je previ\u0161e siroma\u0161an da sebi priu\u0161ti uto\u010di\u0161te. Mi vi\u0161e ljude stavljamo iza re\u0161etaka nego bilo koja druga nacija na svijetu. Mi pokre\u0107emo politike koje ih gotovo do\u017eivotno onemogu\u0107avaju sudjelovati u dru\u0161tvu ukoliko su jednom odslu\u017eili zatvorsku kaznu. Dopustili smo o\u017eivljavanje institucije du\u017eni\u010dkog zatvora. Stvorili smo drugorazredni sustav javnog obrazovanja za siroma\u0161nu djecu crnaca i latino-amerikanaca \u010dime se nerazmjerno kriminalizira njihovo pona\u0161anje i tako ih se rano postavlja na put zatvaranja i nemanja pristupa bilo kakvoj pomo\u0107i ili jednakoj mogu\u0107nosti.\u201d<\/p>\n

U Gr\u010dkoj korporativna demonta\u017ea civilnog dru\u0161tva skoro je dovr\u0161ena. U SAD-u ona ve\u0107 je daleko uznapredovala. Poput Grka, mi prolazimo kroz jedan politi\u010dki rat kojeg vode svjetski oligarsi. Nitko nije njih izabrao. Oni ignoriraju javno mnijenje. I, kao u Gr\u010dkoj, ako se neka vlada suprotstavi me\u0111unarodnoj bankarskoj zajednici ona \u0107e biti ciljana za smaknu\u0107e. Banke ne igraju prema pravilima demokracije.<\/p>\n

Na\u0161i politi\u010dari su korporativni zaposlenici. Pa ako vam se o\u010di zasuze mogu\u0107no\u0161\u0107u da Amerika dobije svoju prvu \u017eenu-predsjednicu, ne zaboravite da je upravo mu\u017e Hillary Clinton \u010dovjek koji je desetkovao proizvodne poslove 1994. svojim Sjeverno ameri\u010dkim sporazumom o slobodnoj trgovini, a zatim je i\u0161ao dalje i uni\u0161tio socijalno blagostanje svojim Zakonom o osobnoj odgovornosti i mogu\u0107nosti radni\u010dkog pomirenja iz 1996. godine, s kojim je zaustavio federalne programe nov\u010dane potpore i nametnuo vremenski-ograni\u010deno restriktivno odobrenjeda savezna dr\u017eava mo\u017ee blokirati federalnu potporu. Pod predsjednikom Billom Clintonom, ve\u0107ina primatelja socijalne potpore\u2014a 70 posto primatelja bila su djeca\u2014skinuti su sa popisa potpore. Zatvorsko-industrijski kompleks naglo je porastao a njegove privatne korporacije progutale vi\u0161ak nezaposlenog rada, zara\u0111uju\u0107i $40.000ili vi\u0161e godi\u0161nje na svakoj osobi koju dr\u017ee iza re\u0161etaka. Populacija kombiniranih federalnih i dr\u017eavnih zatvora pod Clintonom popela se na 673.000.<\/p>\n

On je, uz Ronalda Reagana, postavio temelje za grecifikaciju Sjedinjenih Dr\u017eava.<\/p>\n

Destrukcija Gr\u010dke, poput destrukcije Amerike, od strane velikih banaka i financijskih firmi nije, kako bankari tvrde, pitanje \u0161tednjeili nametanja racionalnih rashoda ili uravnote\u017eenih bud\u017eeta. Nisu u pitanju ni odgovorne ili dobre vlade. Radi se o opasnom obliku klasnog rata.On je duboko anti-demokratski. Radi se o formiranju nacije od osiroma\u0161enih, nemo\u0107nih kmetova i jedne siled\u017eijske elite sastavljene od svemo\u0107nih korporativnih oligarha, sa potporom najsofisticiranijeg aparata sigurnosti i nadzora u ljudskoj povijesti i jednom militariziranom policijom koja puca u nenaoru\u017eane gra\u0111ane s nepromi\u0161ljenom bezobzirno\u0161\u0107u. Zakoni i pravila nametnuti siroma\u0161nima, kako je napisala Barbara Ehrenreich, tek malo vi\u0161e su od \u201eorganiziranog sadizma\u201c.<\/p>\n

Korporativni profit je Bog. Nije va\u017eno tko pati. U Gr\u010dkoj 40 posto djece \u017eivi u siroma\u0161tvu, postotak nezaposlenosti kre\u0107e se po stopi od 25 posto a brojka za nezaposlene u dobi od 13 do 24 godine skoro je 50 posto. I samo \u0107e se pogor\u0161avati jo\u0161 vi\u0161e.<\/p>\n

Ekonomska i politi\u010dka ideologija kojom su nas uvjerili da organizirano ljudsko pona\u0161anje odre\u0111uju diktati globalnog tr\u017ei\u0161ta bila je podvala. Mi smo ispali naiv\u010dine. Obe\u0107ani prosperitet da \u0107e trickle-down ekonomija (opaska prevoditelja: ekonomska teorija prema kojoj \u0107e pru\u017eanje financijskih beneficija bogatima naposljetku biti od koristi i siroma\u0161nima. Trickle-down doslovce zna\u010di \u2018curiti nani\u017ee, kapati nadolje\u2019) <\/em>i slobodno tr\u017ei\u0161te su umjesto toga usredoto\u010dili bogatstvo na nekolicinu i izbrisalo radni\u010dku i srednju klasu zajedno sa svim tragovima demokracije. Korumpirane vlade, zanemaruju\u0107i op\u0107e dobro i suglasnost onih s kojima upravljaju, podr\u017eale su ovu plja\u010dku. Industriji fosilnih goriva dana je licenca da se opusto\u0161i eko-sustav, ugro\u017eavaju\u0107i opstanak ljudske vrste, dok im se dodjeljuju izda\u0161ne vladine subvencije. Sve je ovo potpuno besmisleno.<\/p>\n

Mandarini koji odr\u017eavaju ovakav sustav nisu u stanju racionalno reagirati u ovo krizno vrijeme. Oni su samo obu\u010deni da sustav eksploatacije i nadalje funkcionira. Oni su zaslijepljeni svojom nezasitnom pohlepom i neoliberalnom ideologijom, koja tvrdi da su kontrola inflacije, privatiziranje javne imovine i odstranjivanje trgovinskih barijera jedini ekonomski prioriteti. Oni nas usmjeravaju u provaliju.<\/p>\n

Mi se ne\u0107emo vratiti racionalnoj ekonomiji ni vratiti demokraciji sve dok ovim globalnim \u0161pekulantima ne bude oduzeta vlast. To \u0107e se jedino dogoditi ako glavni gradovi Evrope i SAD budu potreseni masovnim prosvjedima. Tiranija ovih financijskih elita ne poznaje granice. Oni \u0107e nametnuti sve ve\u0107u patnju i represiju dok se ne pokorimo ili ne pobunimo. Ja preferiram ovo potonje. Ali nemamo vi\u0161e puno vremena.<\/p>\n

——————————————–<\/p>\n

O AUTORU: \u00a0<\/strong>Chris Hedges proveo je gotovo dva desetlje\u0107a kao strani dopisnik u Centralnoj Americi, Bliskom Istoku, Africi i na Balkanu. Izvje\u0161tavao je iz vi\u0161e od 50 zemalja i radio je zaThe Christian Science Monitor, National Public Radio, TheDallasMorning News iThe New York Times, \u010diji je bio strani dopisnik 15 godina.<\/p>\n

Hedgesje bio dio ekipe reporteraThe New York Times-anagra\u0111eni Pulitzerovom nagradom za 2002. godinu za reporta\u017ee o globalnom terorizmu. Tako\u0111er mu je 2002. godine Amnesty International dodijelio globalnu nagradu za novinarstvo na temu ljudskih prava. Klub novinara lista The Los Angeles Press po\u010dasno je ozna\u010dio Hedgesove izvorne kolumne uTruthdig-uimenuju\u0107i ga za Novinara godine 2009., a 2010 ga nagradili za Najbolju online kolumnu u Truthdig-u za esej \u201eJednog dana svi \u0107emo biti teroristi.\u201c<\/p>\n

Hedgesje vi\u0161i suradnik u Nacionalnom institutu u New York City-ui predavao je na Sveu\u010dili\u0161tu Columbia, Sveu\u010dili\u0161tu New York i Sveu\u010dili\u0161tu Princeton. Trenutno predaje zatvorenicima u jednoj popravnoj ustanovi u New Jerseyu.<\/p>\n

Hedges je zapo\u010deo karijeru izvje\u0161\u0107uju\u0107i o ratu u El Salvadoru. Nakon \u0161est godina provedenih u Ju\u017enoj Americi, uzeo je vremena da studira arapski a zatim je oti\u0161ao u Jerusalem i kasnije u Kairo. Proveo je sedam godina na Bliskom Istoku, ve\u0107im dijelom kao \u0161ef biroa za The New York Times. Godine 1995., odlazi sa Bliskog Istoka u Sarajevo da izvje\u0161tava o ratu u Bosni a kasnije i o ratu na Kosovu. Poslije toga se pridru\u017euje Times-ovoj investigativnoj ekipi sa bazom u Parizu bave\u0107i se al-Qaidom. Napu\u0161ta Timesnakon \u0161to dobiva formalan ukor jer je osudio Bushovu administraciju zbog invazije na Irak.<\/p>\n

Napisao je devet knjiga, me\u0111u kojima je \u201cImperija iluzija: kraj pismenosti i trijumf spektakla\u201d (2009), \u201cNe vjerujem ateistimaI\u201d (2008) i bestseller \u201cAmeri\u010dki fa\u0161isti: kr\u0161\u0107anska desnica i rat protiv Amerike\u201d (2008). Njegova knjiga \u201cRat je sila koja nam daje smisao\u201d (2003) bila je finalist za Nacionalnu knji\u017eevnu nagradu kritike za dokumentarnu literaturu. Njegova najnovija knjiga je \u201cSmrt liberalne klase\u201d (2010).<\/p>\n

Hedgesje diplomirao Englesku knji\u017eevnost na Sveu\u010dili\u0161tuColgate i ima diplomu Magistra iz bogoslovlja sa Harvardskog sveu\u010dili\u0161ta. Hedges govori arapski, francuski i \u0161panjolski i poznaje starogr\u010dki i latinski. Osim \u0161to pi\u0161e tjednu kolumnu zaTruthdig, pisao je zaHarper\u2019s Magazine, The New Statesman, The New York ReviewofBooks, Adbusters, Granta, ForeignAffairs i druge publikacije.<\/p>\n

Novi plamen<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Oni \u0107e nametnuti sve ve\u0107u patnju i represiju dok se ne pokorimo ili ne pobunimo. Ja preferiram ovo potonje. Ali nemamo vi\u0161e puno vremena.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-185906","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/185906","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=185906"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/185906\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=185906"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=185906"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=185906"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}