{"id":185695,"date":"2015-07-26T08:43:03","date_gmt":"2015-07-26T06:43:03","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=185695"},"modified":"2015-07-26T08:43:03","modified_gmt":"2015-07-26T06:43:03","slug":"dan-pobjede-i-poraza","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/07\/26\/dan-pobjede-i-poraza\/","title":{"rendered":"Dan pobjede i poraza"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Pi\u0161e: Marino Badurina\u00a0\u00a0\u00a0<\/strong><\/em><\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft wp-image-177850 size-full\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/Miroslav_Krleza.jpg\" alt=\"Miroslav Krle\u017ea\/www.novilist.hr\" width=\"300\" height=\"224\" \/>Kada sam pro\u0161le godine kopao po Krle\u017einoj rukopisnoj ostav\u0161tini, pohranjenoj u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici, nabasao sam na tipkopis njegovog neobjavljenog eseja iz godine 1975. pod radnim naslovom O nacionalnom identitetu. Pitanje hrvatskog (i ne samo hrvatskog) nacionalnog identiteta jedno je od onih koje je Krle\u017eu intrigiralo tijekom cijeloga \u017eivota. Iako izraziti individualac, bio je duboko svjestan pripadnosti dru\u0161tvenom, politi\u010dkom i nacionalnom kolektivu, a kroz njegovo specifi\u010dno tretiranje hrvatskog nacionalnog pitanja zrcalila su se sva klju\u010dna pitanja koja je svojim djelom postavljao, uglavnom ne daju\u0107i kona\u010dne odgovore. Veliki bard u doti\u010dnom eseju je izme\u0111u ostalog zapisao: &#8220;Narod i &#8220;Narod i narodnost to su barjaci, to su proslave, to su trijumfalni blagdani, to su spomendani pobjedonosnih bitaka, i koliko god ti trijumfi bili obasjani snopovima vrhunaravne svjetlosti, oni su ipak mra\u010dne, paklene sjenke&#8230;&#8221;narodnost to su barjaci, to su proslave, to su trijumfalni blagdani, to su spomendani pobjedonosnih bitaka, i koliko god ti trijumfi bili obasjani snopovima vrhunaravne svjetlosti, oni su ipak mra\u010dne, paklene sjenke, koje slave\u0107i pobjedu stvaraju trajnu opasnost novih poraza (&#8230;) Nema ni jedne pobjede u historiji naroda koja za drugi narod ne predstavlja sramotu i poraz. Biti rodoljub, zna\u010di trajno zveketati oru\u017ejem i tako izazivati (tu\u0111u, a u krajnjoj konzekvenci)* svoju vlastitu propast.&#8221;<\/p>\n<p>Krle\u017ea je, jasno je i iz prilo\u017eenoga, do kraja ostao dosljedni partibrejker. No bez takvih pojedine (ne)kulture lako atrofiraju u svom samozadovoljstvu, utope se u svojoj dekadenciji. Odvjetnici i zagovornici takve dekadencije u nas su nam poznati. Stoga, pitanje za\u0161to dana\u0161nje hrvatske i srpske politi\u010dke elite ne bi mogle razumjeti ove u su\u0161tini tako jednostavne Krle\u017eine misli zapravo je samo retori\u010dko. Pojedini hrvatski politi\u010dari ovih dana u svojoj perverziji idu tako daleko da tra\u017ee od Srba u Hrvatskoj da se i oni pridru\u017ee proslavi Oluje, dok srbijanske elite, me\u0111u njima i oni koji su svojim politi\u010dkim (su)djelovanjem direktno (su)odgovorni za sudbinu svojih sunarodnjaka 1995. godine, o\u0161tre svoje verbalne no\u017eeve izjavljuju\u0107i: &#8220;Oluja je zlo\u010din i tu se nema \u0161to slaviti&#8221;. Ni traga nekakvom &#8220;ali&#8221;.<\/p>\n<p>Pritom je svima jasno (ili bi bar trebalo biti) da niti ve\u0107ina Hrvata slavi protjerivanje Srba, niti ve\u0107ina Srba zbog toga \u017eali. Ljudi su u velikim poviPitanje za\u0161to dana\u0161nje hrvatske i srpske politi\u010dke elite ne bi mogle razumjeti u su\u0161tini tako jednostavne Krle\u017eine misli zapravo je samo retori\u010dkojesnim narativima puki statisti. U ovom slu\u010daju slavi se, odnosno \u017eali, gotovo isklju\u010divo zbog teritorija. Slavi se pobjeda i zaokru\u017eenje jedne nacionalne dr\u017eave, \u017eali se poraz jednog nacionalnog projekta. Ljudi su u tom smislu samo sredstvo, a ne cilj. Licemjerje je da danas u Beogradu podi\u017eu spomenik stradalim Srbima, kada je upravo ondje najve\u0107im dijelom i zakuhana njihova sudbina. Taj spomenik, kada bi bilo pameti, trebalo bi podi\u0107i u Kninu, i trebala bi ga podi\u0107i hrvatska dr\u017eava. Naravno, pod uvjetom da i to ne bude licemjerno, ve\u0107 odraz stvarne svijesti da se radilo o hrvatskim gra\u0111anima, upravo politi\u010dkim Hrvatima, kako to u zadnje vrijeme voli naglasiti premijer Milanovi\u0107.<\/p>\n<p>Ti ljudi nisu bili samo pobunjeni Srbi, nego i pobunjeni Hrvati koji su odbacili politi\u010dki konstrukt hrvatstva. Naravno, te\u0161ko je to, na objema stranama, objasniti onima \u010dija razmi\u0161ljanja funkcioniraju po principu &#8220;ili-ili&#8221;. No takvo razmi\u0161ljanje nije pokazatelj \u010dvrstine i jasno\u0107e identiteta, nego upravo suprotno, njegove zakr\u017eljalosti i krhkosti. Svojim pani\u010dnim strahom od preispitivanja pojedinih mjesta iz novije hrvatske povijesti, \u010dak i kada se primjerice radi o raspravama koje se prete\u017eno zadr\u017eavaju u okviru akademske zajednice (vidi slu\u010daj Jovi\u0107), Hrvatska sugerira da sama sebi ne vjeruje. Hiperprodukcijom spomenika i petrificiranjem dominantnih narativa ne sna\u017ee se temelji jedne dr\u017eave. Dapa\u010de, to je prije pokazatelj nesigurnosti nego trajnosti poretka (vidi slu\u010daj SFRJ). Radije poslu\u0161ati Krle\u017eu kada ka\u017ee &#8220;spomenike od bronce trajnije ne bi trebalo podizati onima koji prije toga nisu barem dvaput ru\u0161eni&#8221;.<\/p>\n<p><em>* dopisano Krle\u017einom rukom<\/em><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.h-alter.org\/vijesti\/dan-pobjede-i-poraza\" target=\"_blank\">H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u0160to bi o vojnoj paradi povodom dana Oluje mislio Miroslav Krle\u017ea?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-185695","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/185695","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=185695"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/185695\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=185695"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=185695"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=185695"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}