{"id":185637,"date":"2015-07-25T08:48:36","date_gmt":"2015-07-25T06:48:36","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=185637"},"modified":"2015-07-25T22:49:43","modified_gmt":"2015-07-25T20:49:43","slug":"ironicno-i-edukativno-o-podrijetlu-i-upotrebi-rijeci-uhljeb","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/07\/25\/ironicno-i-edukativno-o-podrijetlu-i-upotrebi-rijeci-uhljeb\/","title":{"rendered":"Ironi\u010dno i edukativno o podrijetlu i upotrebi rije\u010di ‘uhljeb’"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Sanja Kova\u010devi\u0107<\/strong> <\/em><\/p>\n

\"hljeb\"Budu\u0107i da \u0107e se ovaj pojam zasigurno na\u0107i u budu\u0107em izdanju Rje\u010dnika hrvatskoga jezika (ukoliko to ne stopiraju jezikobri\u017enici\/e zbog “neprikladne” morfolo\u0161ke strukture pojma), odlu\u010dila sam se pozabaviti etimologijom i upotrebom ove nove rije\u010di koja je obogatila na\u0161 materinji jezik. Osim toga, \u017eeljela bih dati doprinos i lingvisti\u010dkom i feministi\u010dkom nastojanju, te ukazati na prisutnu rodnu neosvije\u0161tenost \u2013 budu\u0107i da se rije\u010d pojavljuje samo u obliku mu\u0161kog roda (uhljeb), dok statistike pokazuju da u uhljebnom sektoru, a posebno u onom njegovom uslu\u017enom i najvidljivijem dijelu (koji ve\u0107ina poistovje\u0107uje s ovim pojmom) prevladavaju \u017eene.<\/p>\n

Ne postoji niti jedan lingvisti\u010dki ili dru\u0161tveno-kulturalni razlog zbog kojega se potpuno ravnopravno ne bi koristio i oblik u \u017eenskom rodu \u2013 uhljebnica. Ne vidim razlog niti za\u0161to se upotreba ne bi pro\u0161irilila i kori\u0161tenjem izvedenica u drugim gramati\u010dkim kategorijama \u2013 npr. posvojni pridjev ‘uhljebni\u010dki\/a\/o’: uhljebni\u010dki sektor, uhljebni\u010dka babetina, uhljebni\u010dko dijete (analogno anakronizmu doktorsko dijete, profesorsko dijete i sl.)., opisni pridjev ‘uhljeban\/a\/o’ (ve\u0107 spomenuti uhljebni sektor) ili imenica ‘uhljebni\u0161tvo’ (analogno radni\u0161tvu, kao \u017eivotni stil i sl.).<\/p>\n

Primjerice:<\/p>\n

I dok uhljebi, njihove dru\u017eice uhljebnice i potomci uhljep\u010di\u0107i nezaslu\u017eeno provode svoj uhljebni\u010dki godi\u0161nji odmor s nogama u lavoru, brojni poduzetnici marljivo rade na osobnom financijskom probitku. Smrt uhljebni\u0161tvu \u2013 sloboda poduzetni\u0161tvu!<\/p>\n

Neki od oblika su ve\u0107 u\u0161li i u rje\u010dnik \u2013 glagol uhljebiti (se), glagolska imenica uhljebljenje (koristi se i nesvr\u0161eni vid uhljeblji\/avanje), a u upotrebi su i imenice uhljebitelj (koristi se kao sinonim za uhljeba) i uhljebljiva\u010d (onaj koji postavlja uhljeba na uhljebni\u010dko radno mjesto).<\/p>\n

Tako\u0111er, potrebno je rodno osvijestiti upotrebu svih izvedenica.<\/p>\n

Manje ra\u0161irenu medijsku upotrebu (koja je zasad \u0161iroko rasprostranjena samo na nekim portalima i u medijima koji paze na svoj osvije\u0161teni imid\u017e, kao \u0161to je index.hr) mo\u017eemo zahvaliti upravo sumnjivom porijeklu ove rije\u010di.<\/p>\n

Kako bih to ilustrirala, prenosim jedan od komentara \u010ditatelja:<\/p>\n

“Naziv ‘uhljeb’ \u2013 meni barem \u2013 nikako ne le\u017ei. Nekako mi vu\u010de previ\u0161e preko Drine (a bogami i preko Save). Nikako mi nije jasno: za\u0161to koristimo tu\u0111ice kad imamo prekrasno hrvatsko nazivlje za ovu vrstu dru\u0161tvenih parazita? Kako vam zvu\u010di ‘ukruh’, naprimjer? Bljak…. nikako, jo\u0161 bi ih nagradili ovim ‘prijevodom’.<\/p>\n

A recimo ‘uguz'… E, to je ve\u0107 bolje, pa nek vas celi svet razume \u2013 svetski, a i na\u0161e …jebote”.<\/p>\n

Premda, vidjet \u0107ete, nema bojazni da se radi o nemilom prekodrinosavizmu. A osim toga, pojam se ionako koristi isklju\u010divo u pejorativnom (pogrdnom) zna\u010denju, s nagla\u0161enim gadljivim tonom, pa ne vidim u \u010demu je problem.<\/p>\n

O\u010dito je da je pojam nastao kao slo\u017eenica prefiksa ‘u-‘ i imenice ‘hljeb’. ‘U’, naravno, nije sporni dio ove slo\u017eenice. Kao, prvo rije\u010d ‘hljeb’ nije tu\u0111ica, premda su je tu\u0111inci i Tu\u0111man puno vi\u0161e upotrebljavali od prosje\u010dnih Hrvatica i Hrvata.<\/p>\n

Evo \u0161to nam o rije\u010di ‘hljeb’ ka\u017ee Hrvatski jezi\u010dni portal, odnosno va\u017ee\u0107i Rje\u010dnik hrvatskoga jezika:<\/p>\n

hlj\u0205b \u2013 imenica mu\u0161kog roda, \u010diji nominativ mno\u017eine glasi ‘hlj\u00e8bovi’<\/p>\n

Napomenut \u0107u da je ‘hljeb’ nakratko nestao iz hrvatskog rje\u010dnika izme\u0111u 1991. i 1994., no u zadnjih nekoliko izdanja – opet je tu!<\/p>\n

Definicija: ekspresivni sinonim za ‘kruh’; knji\u017eevni oblik za okrugao oblik kruha [hljeb kruha]<\/p>\n

Etimologija (porijeklo rije\u010di): rije\u010d je nastala od praslavenske i staroslavenske rije\u010di ‘xl\u011bb\u044a’ (ruski xleb, poljski chleb), za razliku od rije\u010di ‘kruh’ koja je nastala od goti\u010dke rije\u010di ‘hlaifs’.<\/p>\n

Rije\u010d je u Hrvatskoj imala \u0161iroku onomasti\u010dku upotrebu posebno u toponimiji, pa rje\u010dnik navodi primjere:: Hl\u0205b (280, Zlatar Bistrica, Zagorje), Hl\u00e8b\u0101r (Koprivnica, Ludbreg), Hl\u00e8bec (360, Zagorje), Hl\u00e8betina (Jastrebarsko), Hl\u00e8bi\u0107 (Jastrebarsko), L\u00e8b\u0101r (Me\u0111imurje, Z Slavonija, Zagorje; v. i rebro), L\u00e8bari\u0107 (Rijeka, Karlovac), L\u00e8bec (\u010cazma, Gare\u0161nica, Prigorje, Istra), L\u00e9bi\u0107 (Slavonski Brod), Petohl\u00e8b (Buzet).<\/p>\n

Iz ovih primjera toponima mo\u017ee se vidjeti da je rije\u010d ‘hljeb’ \u010de\u0161\u0107e kori\u0161tena u svom ekavskom obliku ‘hleb\/leb’, koja je i danas dio kajkavskog korpusa, prema tome ne pripada isklju\u010divo ‘prekodrinskom’ podneblju.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de srodnih ju\u017enoslavenskih jezika (odnosno onih na istoj dijalektalnoj osi) – slu\u017ebeni Re\u010dnik srpskog jezika bilje\u017ei sve varijante (hleb, hljeb i leb), dok Rje\u010dnik bosanskog jezika prof. D\u017eevada Jahi\u0107a (prvi tom objavljen je 2010.) bilje\u017ei samo ijekavsku varijantu ‘hljeb’, ali i ‘kruh’. Najavljeni Rje\u010dnik crnogorskog narodnog i knji\u017eevnog jezika (koji je trebala objaviti Crnogorska akademija nauka i umjetnosti 2014.) jo\u0161 nije dostupan. Makedonci u svom rje\u010dniku bilje\u017ee ‘leb’. Osim imenice ‘hljeb’, hrvatski jezik sadr\u017ei i rije\u010d ‘hljebac’ (ako mi ne vjerujete pogledajte u rje\u010dnik).<\/p>\n

Razlikovnost pojma ‘leb\/hleb\/hljeb\/kruh’ bilje\u017ei Brodnjakov Razlikovni rje\u010dnik srpskog i hrvatskog jezika u svoja sva tri izdanja (gle \u010duda!) iz 1990-ih (1991., 1993. i 1998.)<\/p>\n

A sad ozbiljno. Svaki dobar rje\u010dnik treba imati dobre definicije pojmova, no s ovim bi moglo biti problema. Upu\u0107ujem budu\u0107eg rje\u010dnikotvorca na stranicu www.uhljeb.info, koja \u0107e mu zasigurno biti od velike pomo\u0107i.<\/p>\n

Sa spomenute stranice citiram:<\/p>\n

“Me\u0111utim, ako su uhljebi svi, onda uhljeb nije konkretno nitko. Ukoliko se smatra da je uhljebljivanje svaki posao, odnos ili sredstva koja se ti\u010du javne blagajne, pravi uhljebi i njihovi uhljebitelji mogu spokojno disati za\u0161ti\u0107eni u magli.”<\/p>\n

“Neki \u0107e re\u0107i, lako za uhljebe, pa cijela nam je dr\u017eava uhljebni\u010dka, ve\u0107ina su uhljebi. No, vratimo se korak nazad. Dr\u017eava je, prije svega, premre\u017eena korupcijom, politi\u010dkim klijentelizmom, nepotizmom, sukobom interesa, a uhljeb\/uhljebljivanje je metoda, alat, kvasac ovih pojava”.<\/p>\n

***<\/p>\n

Napomena za kraj: Kako je lijepo kad pravopise, gramatike i rje\u010dnike mo\u017ee\u0161 pretra\u017eiti online, a ne mora\u0161 i\u0107i u neku knji\u017enicu gdje bi te neka uhljebnica mogla poprijeko pogledati jer je ba\u0161 taj dan u vrti\u0107 poslala dijete s temperaturom, s obzirom da si ne mo\u017ee priu\u0161titi i vrti\u0107 i bolovanje.<\/p>\n

Libela<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ne postoji niti jedan lingvisti\u010dki ili dru\u0161tveno-kulturalni razlog zbog kojega se potpuno ravnopravno ne bi koristio i oblik u \u017eenskom rodu \u2013 uhljebnica.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-185637","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/185637","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=185637"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/185637\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=185637"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=185637"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=185637"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}