{"id":185487,"date":"2015-07-23T07:00:07","date_gmt":"2015-07-23T05:00:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=185487"},"modified":"2015-07-22T23:20:41","modified_gmt":"2015-07-22T21:20:41","slug":"biti-slobodan-biti-slobodna-zivjeti-to-je-ono-sto-je-najvaznije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/07\/23\/biti-slobodan-biti-slobodna-zivjeti-to-je-ono-sto-je-najvaznije\/","title":{"rendered":"Biti slobodan, biti slobodna \u017eivjeti – to je ono \u0161to je najva\u017enije"},"content":{"rendered":"

Autorka: Cristan Williams<\/strong><\/em><\/p>\n

Ovaj intervju objavljujemo u kontekstu teme koja je ve\u0107 dugo prisutna, a u posljednje je vrijeme sve vidljivija i ‘zahuktalija’ na feministi\u010dkoj sceni i u medijima \u2013 radi se o odnosu (radikalnog?) feminizma i transaktivizma, odnosno sukob na relaciji TERF-a (Trans Exclusive Radical Feminism)[1]odnosno feminizma koji isklju\u010duje trans* osobe s jedne i transaktivizma i transfeminizma s druge strane.<\/p>\n

\"judith-butler\"<\/a>Judith Butler je vjerojatno najpoznatija feministi\u010dka filozofkinja i teoreti\u010darka roda koja je odigrala iznimno utjecajnu ulogu u oblikovanju ne samo suvremenog feminizma, ve\u0107 i politi\u010dke filozofije op\u0107enito, etike, queer teorije, kulturalne i psihoanaliti\u010dke teorije itd. Njezini koncepti ‘performativnog roda’ i critically queer sredi\u0161nje su teme suvremenog feminizma, rodne teorije kao i novije trans teorije koji su transformirali poimanje rodnog i queer identiteta u akademskom svijetu, ali i oblikovali razli\u010dite (posebno queer) aktivizme diljem svijeta. Aktivno sudjeluje i u suvremenim debatama o pou\u010davanju roda, gej roditeljstvu i depatologiziranju trans* osoba.<\/p>\n

Spomenuti koncept rodne performativnosti kori\u0161ten je, a neki\/e tvrde i zloupotrebljen, u podr\u017eavanju brojnih pozicija unutar feministi\u010dke scene koje, kako se \u010dini, pogre\u0161no tuma\u010de njezin rad. Stoga u ovom intervjuu Butler poja\u0161njava svoje stavove prema poimanju koncepta roda kao dru\u0161tvenog konstrukta i pogre\u0161ne upotrebe teorija dru\u0161tvenog konstruktivizma u radu najpoznatijih radikalnih transekskluzivnih teoreti\u010darki roda Sheile Jeffreys i Janice Raymond. Poja\u0161njava i svoje temeljne eti\u010dke stavove i teorijske pojmove i njihovu primjenu u praksi vezane uz pojmove spola, roda i trans iskustva, komentira teoriju “genetske uvjetovanosti” transsekualnosti Miltona Diamonda, ali i na feministi\u010dkoj sceni tako\u0111er kontroverzni pojam intersekcionalnosti…<\/p>\n

Intervju je izvorno objavljen na portalu TransAdvocate, imao je velikog odjeka i preuziman je i prevo\u0111en u brojnim feministi\u010dkim medijima te na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Pretpostavljam zato \u0161to je to “kontroverzna tema”, a oko stavova najpoznatije teoreti\u010darke roda, poznate po svom “te\u0161ko\u010ditljivom” diskursu, i danas postoje polemike.<\/p>\n

Novinarka Cristan Williams najavila je intervju sljede\u0107om re\u010denicom: “Stoga sam \u017eeljela pitati Butler \u0161to doista misli o rodu i trans iskustvu.” Meni se \u010dini da je na to osnovno pitanje dobila prili\u010dno jasan i “\u010ditljiv” odgovor.[2], [3]<\/p>\n

Cristan Williams: Govorili ste o tome kako su kirur\u0161ke intervencije kojima se podvrgavaju mnoge trans osobe “izuzetno hrabra transformacija”. Mo\u017eete li mi re\u0107i ne\u0161to o tome?<\/em><\/p>\n

Judith Butler: Uvijek je hrabro inzistirati na transformacijama koje osje\u0107amo kao nu\u017ene i ispravne, \u010dak i kada postoje brojne prepreke da to u\u010dinimo, uklju\u010duju\u0107i ljude i institucije koje nastoje patologizirati ili kriminalizirati tako va\u017ene \u010dinove samoodre\u0111enja. Znam da neki\/e to smatraju manje hrabrim, a vi\u0161e nu\u017enim, ali svi mi moramo braniti potrebe koje nam dopu\u0161taju da \u017eivimo i di\u0161emo na na\u010din koji je za nas ispravan. Kirur\u0161ka intervencija mo\u017ee biti upravo ono \u0161to je potrebno trans osobi \u2013 ali to nije uvijek ono \u0161to trans osoba treba. U svakom slu\u010daju, svatko bi trebao imati slobodu da odredi smjer svog rodnog \u017eivota.<\/p>\n

CW: Mislim da je u redu re\u0107i da su mnogi\/e teoreti\u010dari\/ke roda na neki na\u010din kontroverzni\/e. Neki\/e od njih povezuju va\u0161 rad s radom teoreti\u010darki roda kao \u0161to je Sheila Jeffreys, koja je napisala:<\/em><\/p>\n

“[Transsekualna kirurgija] mogla bi se usporediti s politi\u010dkom psihijatrijom u Sovjetskom savezu. Mislim da je transseksualizam najbolje gledati u tom svjetlu, kao direktnu politi\u010dku, medicinsku zlopupotrebu ljudskih prava. Saka\u0107enje zdravih tijela i podvrgavanje takvih tijela po \u017eivot opasnom i kontinuiranom tretmanu kr\u0161i prava tih ljudi da \u017eive dostojanstveno u tijelu u kojemu su se rodili, ono \u0161to Janice Raymond naziva njihovim “priro\u0111enim\/izvornim” [“native”] tijelima. To predstavlja napad na tijelo kako bi se korigiralo politi\u010dko stanje, “rodno” nezadovoljstvo u dru\u0161tvu kojim vladaju mu\u0161karci zasnovanom na la\u017enom i politi\u010dki konstruiranom konceptu rodne razli\u010ditosti… Novija literatura transseksualizam u lezbijskoj zajednici povezuje sa sadomazohisti\u010dkim praksama.”<\/p>\n

CW: Mo\u017eete li mi re\u0107i na koji se na\u010din va\u0161a gledi\u0161ta razlikuju od navedenih?<\/em><\/p>\n

JB: Nikada se nisam slagala sa Sheilom Jeffreys ili Janice Raymond te sam godinama bila na potpuno suprotnoj strani u feministi\u010dkim debatama. Ona se postavlja u poziciju sutkinje i nudi neku vrstu feministi\u010dke kontrole trans \u017eivota i trans izbora. Protivim se takvom preskriptivizmu, jer \u010dini mi se da te\u017ei nekoj vrsti feministi\u010dke tiranije.<\/p>\n

Ako koristi dru\u0161tveni konstruktivizam kao teoriju koja podr\u017eava njezino gledi\u0161te, \u010dini se da prili\u010dno pogre\u0161no shva\u0107a njegove pojmove. Prema njezinom gledi\u0161tu, trans osoba je “konstruirana” medicinskim diskursom te je stoga \u017ertva dru\u0161tvenog konstrukta. Ali ovakvo poimanje dru\u0161tvenih konstrukta ne priznaje da smo svi mi, kao tijela, u aktivnoj poziciji da otkrijemo kako \u017eivjeti sa i protiv tih konstrukta \u2013 ili normi \u2013 koji nas oblikuju. Oblikujemo se unutar vokabulara koji nismo izabrali\/e, a ponekad moramo odbaciti te vokabulare ili aktivno razvijati nove. Na primjer, pripisivani rod je “konstrukcija”, pa ga ipak mnogi genderqueer i trans ljudi djelomi\u010dno ili u potpunosti odbijaju. To odbijanje otvara prostor za radikalniju formu samoodre\u0111enja, koja nastaje u solidarnosti s drugima koji prolaze kroz sli\u010dnu borbu.<\/p>\n

Jedan od problema s takvim poimanjem dru\u0161tvene konstrukcije jest \u0161to sugerira kako je ono \u0161to trans ljudi osje\u0107aju kao svoj rod samo po sebi “konstruirano” i, stoga, nije stvarno. I tako ta feministi\u010dka policija stremi razotkrititi tu konstrukciju i opovrgnuti osje\u0107aj \u017eivljene stvarnosti trans osoba. Apsolutno se protivim takvoj upotrebi termina dru\u0161tvene konstrukcije i smatram da je to pogre\u0161na, zavaravaju\u0107a i opresivna upotreba ove teorije.<\/p>\n

CW: Gloria Steiman je nedavno napisala:<\/em><\/p>\n

“Dakle, sada \u017eeli biti potpuno jasna: vjerujem da transrodne osobe, uklju\u010duju\u0107i i one koje su pro\u0161le tranziciju, \u017eive stvarne, autenti\u010dne \u017eivote. Te \u017eivote treba slaviti, a ne propitivati. Njihove zdravstvene odluke trebaju donositi isklju\u010divo oni\/e sami\/e. I ono \u0161to sam napisala prije vi\u0161e desetlje\u0107a ne odra\u017eava ono \u0161to znamo danas budu\u0107i da smo se pomakli\/e iz isklju\u010divo binarnih pretinaca “mu\u0161kog” ili “\u017eenskog”i po\u010deli\/e \u017eivjeti potpuni ljudski kontinuum identiteta i izra\u017eavanja.”<\/p>\n

Mo\u017eete li komentirati ovu njezinu izjavu?<\/em><\/p>\n

JB: U potpunosti se sla\u017eem da za trans ljude ni\u0161ta nije va\u017enije od toga da imaju pristup izvrsnoj zdravstvenoj skrbi u trans-afirmativnom okru\u017eenju, da imaju pravnu i institucionalnu slobodu da vode svoje \u017eivote onako kako \u017eele, te da to potvrdi i prihvati ostatak svijeta. To \u0107e se dogoditi tek kada transfobija bude prevazi\u0111ena na razini\u00a0\u00a0 individualnih stavova i predrasuda, kao i na \u0161iroj razini obrazovnih, pravnih, zdravstvenih i obiteljskih institucija.<\/p>\n

CW: \u0160to mislite da ljudi naj\u010de\u0161\u0107e pogre\u0161no tuma\u010de u vezi va\u0161ih teorija i za\u0161to?<\/em><\/p>\n

JB: Ne \u010ditam mnogo te tekstove, pa ne mogu odgovoriti. Znam da neki ljudi misle da vidim rod kao “izbor”, a ne kao esencijalni i \u010dvrsto fiksirani osje\u0107aj sebe (self). No, to zapravo nije moje gledi\u0161te. Bez obzira na to osje\u0107a li netko svoju rodnu i spolnu stvarnost kao manje ili vi\u0161e \u010dvrsto fiksiranu, svaka osoba bi trebala imati pravo odrediti zakonske i jezi\u010dne uvjete svojih utjelovljenih \u017eivota. Dakle, bez obzira na to \u017eeli li netko \u017eivjeti “usa\u0111eni” (“hard-wired”) do\u017eivljaj spola ili fluidniji do\u017eivljaj roda, to je manje va\u017eno od prava da to bude slobodan \u017eivjeti \u2013 bez diskriminacije, zlostavljanja, povre\u0111ivanja, patologizacije ili kirminalizacije \u2013 te s potpunom potporom institucija i zajednice. Po mom mi\u0161ljenju, to je ono \u0161to je najva\u017enije.<\/p>\n

CW: Smatrate li da ljudi imaju uro\u0111en (innate) i subjektivan do\u017eivljaj imanja vlastitog tijela? Ako smatrate, bi li dio takvog do\u017eivljaja mogao uklju\u010divati i tijela s primarno spolnim obilje\u017eljima?<\/em><\/p>\n

JB: Ve\u0107ina onoga \u0161to ljudi govore o ovakvim temama je prili\u010dno spekulativno. Znam da su neka subjektivna iskustva spola vrlo \u010dvrsta i fundamentalna, \u010dak i nepromjenjiva. Ona mogu biti toliko sna\u017ena i nepromjenjiva da bismo ih mogli nazvati “uro\u0111enima”. S obzirom na to da govorimo o takvom do\u017eivljaju sebe unutar dru\u0161tvenog svijeta, svijeta u kojemu poku\u0161avamo koristiti jezik kako bismo izrazili\/e ono \u0161to osje\u0107amo, nije jasno koji jezik to \u010dini naju\u010dinkovitije. Shva\u0107am da je “inherentno” rije\u010d koja upu\u0107uje na to da se radi o ne\u010demu u\u010dvr\u0161\u0107enom i konstitutivnom. Pretpostavljam da sam sklona pitati se bi li neki drugi vokabulari taj posao mogli obaviti podjednako dobro. Nikada mi se nije svi\u0111alo zagovaranje “usa\u0111ene” inferiornosti \u017eena ili Crnaca, iako razumijem da kada ljudi govore na taj na\u010din zapravo nastoje “fiksirati” dru\u0161tvenu stvarnost u prirodnu nu\u017enost. Pa ipak, ponekad nam je potreban jezik koji se odnosi na osnovne, fundamentalne, trajne i nu\u017ene dimenzije onoga \u0161to jesmo, a osje\u0107aj spolnog utjelovljenja \u010dini upravo to.<\/p>\n

CW: Neki (poput Miltona Diamonda) tvrde da se radi o geneti\u010dkom problemu koji vodi do transeksualnosti? \u0160to mislite o takvim tvrdnjama?<\/em><\/p>\n

JB: U radovima Miltona Diamonda koje sam pro\u010ditala, morala sam propitivati njegov na\u010din shva\u0107anja genetike i kauzalnosti. \u010cak i ako je mogu\u0107e prona\u0107i strukturu gena, ona bi predstavljala samo jedan mogu\u0107i razvoj, ali ni na koji na\u010din ne bi kauzalno determinirala taj razvoj. Genetika je mo\u017eda samo jo\u0161 jedan na\u010din postizanja osje\u0107aja “u\u010dvr\u0161\u0107enosti” pojedinog spola ili roda. Smatram da nam nije potreban jezik usa\u0111enosti ili genetike kako bismo shvatili da svi imamo eti\u010dku obvezu da prepoznamo objavljeni ili izvedeni osje\u0107aj spola ili roda druge osobe. Ne moramo se slo\u017eiti oko “porijekla” tog osje\u0107aja sebe kako bismo se slo\u017eili\/e da nam je eti\u010dka du\u017enost podr\u017eati i prepoznati spolne i rodne na\u010dine bivanja koji su tako klju\u010dni za osobnu dobrobit.<\/p>\n

CW: Ako “rod” uklju\u010duje na\u010din na koji subjektivno do\u017eivljavamo, kontekstualiziramo i komuniciramo na\u0161u biologiju, mislite li da je mogu\u0107e \u017eivjeti u svijetu bez “roda”?<\/em><\/p>\n

JB: Ponekad je mogu\u0107e minimalizirati va\u017enost roda u \u017eivotu, ili zamagliti rodne kategorije tako da vi\u0161e nemaju deskriptivnu mo\u0107. No ponekad nam rod mo\u017ee biti vrlo va\u017ean, a neki ljudi stvarno vole svoj rod. No, i brisanje roda mo\u017ee za mnoge ljude biti va\u017eno podru\u010dje zadovoljstva. Neki ljudi imaju sna\u017ean osje\u0107aj povezanosti sebe sa svojim rodom, tako da bi eliminacija roda mogla sna\u017eno uzdrmati njihovo sebstvo. Mislim da trebamo prihvatiti \u0161iroki raspon pozicija o rodu. Neki\/e \u017eele biti oslobo\u0111eni\/e od roda, no drugi\/e \u017eele imati stvarnu slobodu u odabiru i \u017eivljenju roda koji je od klju\u010dne va\u017enosti za ono \u0161to jesu.<\/p>\n

CW: Vi\u0111ala sam \u2013 posebno na internetu – kako osobe koje se identificiraju kao “rodno kriti\u010dni\/e feministi\/kinje” (TERFs) tvrde da su trans\u017eene samo osaka\u0107eni mu\u0161karci. \u0160to mislite o tome \u0161to koriste “rodno kriti\u010dni feminizam” za stvaranje ovakvih tvrdnji?<\/em><\/p>\n

JB: Nije mi poznat taj termin, no u potpunosti odbijam svaku karakterizaciju trans\u017eena kao osaka\u0107enih mu\u0161karaca. Kao prvo, ta formulacija pretpostavlja da mu\u0161karci koji su ro\u0111eni s pripisanim mu\u0161kim spolom nisu ‘osaka\u0107eni’. Kao drugo, to iznova pozicionira feministe\/kinje kao progonitelje\/ice trans ljudi. Ako uop\u0107e postoji ikakvo saka\u0107enje, njega rade feministi\u010dke policijske snage koje odbacuju \u017eivotna utjelovljenja trans\u017eena. Sama ta optu\u017eba je oblik “saka\u0107enja” kao i bilo koji drugi transfobni diskurs. Postoji prili\u010dno velika eti\u010dka razlika izme\u0111u izabiranja kirur\u0161kog zahvata i toga da si suo\u010den\/a s transfobnim osudama i dijagnozama. Rekla bih da najve\u0107a opasnost od saka\u0107enja trans ljudi proizlazi izravno upravo iz transfobije.<\/p>\n

CW: Mnogi trans ljudi tvrde da \u017eene mogu imati penis, a da mu\u0161karci mogu imati vaginu. \u0160to mislite o tome?<\/em><\/p>\n

JB: Ne vidim problem u tome da \u017eene imaju penis, a mu\u0161karci vaginu. Ljudi mogu imati koje god primarne karakteristike imaju (bez obzira jesu li d\u00e2ne ili ste\u010dene) i to nu\u017eno ne implicira kojega \u0107e roda biti ili \u017eele biti. Za druge, primarna spolna obilje\u017eja direktnije ozna\u010daju rod.<\/p>\n

CW: Imate li ne\u0161to re\u0107i o “intersekcionalnosti”?<\/em><\/p>\n

JB: Ako mislite na va\u017ean doprinos crne feministi\u010dke teorije, imam dosta za re\u0107i o tome. Rije\u010d je o va\u017enom doprinosu dru\u0161tvenoj i politi\u010dkoj analizi, zahtjevu da svi\/e mi razmislimo kakve pretpostavke imamo o rasi i klasi kada govorimo o “\u017eenama”, ili kakve pretpostavke imamo o rodu i rasi kada govorimo o “klasi”. To nam je omogu\u0107ilo da “raspakiramo” te kategorije i vidimo razli\u010dite tipove dru\u0161tvenih formacija i odnosa mo\u0107i koji tvore te kategorije.<\/p>\n

CW: Postojale su tvrdnje da ako kontroliramo na\u010din na koji se identificiramo i pona\u0161amo, mo\u017eemo promijeniti na\u010din na koji do\u017eivljavamo svoje tijelo. Naprimjer:<\/em><\/p>\n

“Mogao je vidjeti da sam pro\u0161ao kroz to, i da tek sada shva\u0107am da je to bilo vra\u017eje djelo. Kleknuo sam na pod u suzama, gu\u0161io sam se, sile su mi govorile da to ne \u010dinim, da odem; \u010dekala me je sloboda u liku \u017eene, naposljetku, toliko sam napredovao. Borio sam se, jecao, kajao se, zdvajao nad onim \u0161to mi se u \u017eivotu dogodilo… Sve se to odigralo prije 18 mjeseci… Dao sam im svoj kofer pun haljina, odje\u0107e, \u0161minke itd. Bilo mi je mu\u010dno i bio je to veliki korak za mene. Morao sam se otarasiti svega \u0161to me je ranije dr\u017ealo. Bacili su te stvari. Nisam vi\u0161e i\u0161ao na manikuru, odrezao sam nokte i pustio bradicu. Bacio sam sve [hormonske] tablete i okrenuo le\u0111a svemu \u0161to je imalo veze s mojim \u017eeljama. Pitao sam svog pastora da mi predlo\u017ei stihove koje bih mogao \u010ditati svakoga dana i u\u017eivati u svojoj novoj slobodi mu\u0161karca, oca i mu\u017ea. Stavio sam taj papiri\u0107 s ohrabruju\u0107im stihovima pokraj kreveta i \u010ditao ih svakog jutra kada bih ustao. Znao sam da je \u017eena u meni umrla. Mo\u0107 Krista ju je uni\u0161tila, i sve ono \u0161to je ona predstavljala. Nakon osamnaest mjeseci, vrag i dalje poku\u0161ava da me uvjeri, ali zna da se ne\u0107u pokleknuti jer bi posledice po moju obitelj bile ogromne. Odgovoran sam za nekoliko ljudi i u\u017eivam u tome \u0161to sam mu\u0161karac.”<\/p>\n

(Samova pri\u010da)<\/p>\n

U ovom primjeru, osoba se podvrgla dnevnoj ritualnoj praksi poricanja i represije, u uvjerenju da \u0107e tako promijeniti na koji do\u017eivljava svoje tijelo. U radu koji, kako se \u010dini, ima donekle sli\u010dan pristup, Janice Raymond pi\u0161e:<\/p>\n

“Ovaj rad polazi od tvrdnje da je pitanje transseksualizma eti\u010dko pitanje koje ima duboke dru\u0161tvene i moralne posljedice. S\u00e2m transseksualizam vi\u0161e predstavlja duboko moralno pitanje, a manje medicinsko-tehni\u010dki odgovor. U zaklju\u010dku, navela bih neke prijedloge u smjeru promjene, koji se u ve\u0107oj mjeri bave dru\u0161tvenim i eti\u010dkim argumentima koje sam prethodno iznijela.<\/p>\n

I dok mnogi\/e smatraju da moralnost mora biti upisana u zakone, ja vjerujem da eliminaciju transseksualizma nije najbolje mogu\u0107e posti\u0107i zakonodavnim putem kroz zabranu transeksualnog tretmana i kirur\u0161kih zahvata, ve\u0107 zakonodavstvom koje ga ograni\u010dava i drugim zakonodavnim procedurama koje umanjuju podr\u0161ku stereotipiziranju spolnih uloga \u0161to, za po\u010detak, i generira s\u00e2m problem…<\/p>\n

To nas dovodi do sljede\u0107eg pitanja: je li individualna rodna patnja olak\u0161ana i umanjena po cijenu konformiranja ulozi i odr\u017eavanju rodnih stereotipa na dru\u0161tvenoj razini? Mijenjaju\u0107i spol, ohrabruje li transseksualna osoba seksisti\u010dko dru\u0161tvo \u010dija daljnja egzistencija ovisi o perpeturianju tih uloga i stereotipa? Ova i sli\u010dna pitanja danas se rijetko postavljaju u okviru transeseksualne terapije.”<\/p>\n

Prema va\u0161em shva\u0107anju “roda”, vjerujete li da bi bilo koji od ovih pristupa \u2013 a oba se fokusiraju na kontrolu pona\u0161anja (bo\u017eansku, zakonodavnu ili onu ihformiranu stereotipima i religijskim savjetima) religioznog \u2013 mogao eliminirati trans osobe?<\/em><\/p>\n

JB: Mislim da je za sve nas va\u017eno da odbacimo ovakve pristupe \u2013 oni su bolni, nepotrebni i destruktivni. Raymond se postavlja kao sutkinja, kao netko tko odlu\u010duje \u0161to je transeksualnost, a \u0161to nije, a mi smo ve\u0107 u nekoj vrsti moralnog zatvora dok to \u010ditamo. Od svih ovih bihevioristi\u010dkih ili “moralnih” pristupa va\u017enije su pri\u010de, pjesme i svjedo\u010danstva, teorijski i politi\u010dki radovi koji dokumentiraju borbu za utjelovljeno i stvarno samoodre\u0111enje pojedinaca\/ki i grupa. Ono \u0161to trebamo su pjesme koje istra\u017euju svijet zamjenica, otvaraju nove mogu\u0107nosti u jeziku i \u017eivotu; vrste politika koje podr\u017eavaju i ohrabruju samopotvr\u0111ivanje. I ono \u0161to trebamo je politi\u010dka i radosna alternativa bihevioristi\u010dkom diskursu, kr\u0161\u0107anskom diskursu o dobru i zlu, spajanju ta dva pristupa u oblike kontrole roda (gender policing), koja je tiranska i destruktivna.<\/p>\n

CW: Smatrate li da je “spol” dru\u0161tveni konstrukt?<\/em><\/p>\n

JB: Mislim da postoji vi\u0161e na\u010dina razumijevanja toga \u0161to je dru\u0161tveni konstrukt i moramo biti strpljivi\/e s ovakvim terminima. Moramo prona\u0107i na\u010din kako da shvatimo kako jedna kategorija kao \u0161to je spol mo\u017ee biti “pripisana”, dok nas drugo poimanje kategorije spola mo\u017ee dovesti do otpora i odbacivanja pripisavanja spola. Kako razumijemo to drugo poimanje spola? Ono se razlikuje od ovog prvog \u2013 to nije ne\u0161to \u0161to nam drugi daju. No, mo\u017eda je to ne\u0161to \u0161to pripisujemo sami\/e sebi? Ako je tako, zna\u010di li to da ne trebamo druge, ne trebamo druge jezi\u010dne prakse, dru\u0161tvene institucije i politi\u010dke imaginarije kako bismo krenuli\/e prema naprijed i preuzeli\/e one kategorije koje su nam potrebne, a odbacili\/e one koje rade protiv nas?<\/p>\n

CW: \u0160to bi iz va\u0161eg rada moglo biti korisno trans osobama?<\/em><\/p>\n

JB: Nevolje s rodom sam napisala prije 24 godine i u to vrijeme nisam dovoljno razmi\u0161ljala o trans pitanjima. Neke trans osobe su shvatile da kada tvrdim da je rod performativan, zapravo govorim kako je sve to fikcija, te da je ono \u0161to osoba do\u017eivljava kao svoj rod stoga “nestvarno, neistinito”. To mi nikada nije bila namjera. Htjela sam pro\u0161iriti na\u0161e shva\u0107anje \u0161to bi rodne stvarnosti mogle biti. Ali mislim da sam trebala vi\u0161e paziti na to \u0161to ljudi osje\u0107aju, kako je registrirano primarno iskustvo tijela, te na vrlo hitan i legitiman zahtjev da se ti aspekti spola prepoznaju i podr\u017ee. Nisam namjeravala tvrditi da je rod fluidan i promjenjiv (moj zasigurno nije). Samo sam htjela re\u0107i da svi\/e trebamo imati vi\u0161e slobode da definiramo i \u017eivimo svoje \u017eivote bez patologizacije, derealizacije, maltretiranja, prijetnji, nasilja i kriminalizacije. Pridru\u017eujem se borbi u stvaranju takvog svijeta.<\/p>\n

Prevela i prilagodila Sanja Kova\u010devi\u0107<\/p>\n

[2] vi\u0161e o ovome mo\u017eete pro\u010ditati u komentaru aktiviste i zagovaratelja interseks i trans prava i – biv\u0161eg studenta Judith Butler – Caryja Gabriela Costella, koji je nedavno objavljen na njegovom blogu TransFusion:<\/address>\n
http:\/\/trans-fusion.blogspot.com\/2015\/06\/gender-trouble-and-trans-affirmation.html<\/address>\n
[3] Upu\u0107ujem i na tekst Lane Pukani\u0107 Napi\u0161em “\u017eena” i bude \u017eena, objavljen na MUF-u u kojemu razja\u0161njava pojmove o kojima je rije\u010d i u ovom intervjuu<\/address>\n

Libela<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Judith Butler: Ne vidim problem u tome da \u017eene imaju penis, a mu\u0161karci vaginu. Ljudi mogu imati koje god primarne karakteristike imaju (bez obzira jesu li d\u00e2ne ili ste\u010dene) i to nu\u017eno ne implicira kojega \u0107e roda biti ili \u017eele biti. Za druge, primarna spolna obilje\u017eja direktnije ozna\u010daju rod<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":185488,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-185487","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/185487","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=185487"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/185487\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/185488"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=185487"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=185487"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=185487"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}