{"id":185309,"date":"2015-07-20T07:00:52","date_gmt":"2015-07-20T05:00:52","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=185309"},"modified":"2015-07-19T23:24:39","modified_gmt":"2015-07-19T21:24:39","slug":"nasa-svijest-oblikuje-stvarnost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/07\/20\/nasa-svijest-oblikuje-stvarnost\/","title":{"rendered":"Na\u0161a svijest oblikuje stvarnost"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Branimira Peni\u0107<\/strong> <\/em><\/p>\n

\"svijest<\/a>\u201eNa\u0161a svijest kreira stvarnost\u201d, tvrdnja koja je zaslu\u017eila mnogo pa\u017enje diljem alternativnih medija u cijelom svijetu. No, tako\u0111er, svijest je i predmet prou\u010davanja mnogih znanstvenika, pogotovo u vezi s kvantnom fizikom i na\u010dinom na koji se mo\u017ee povezati s prirodom na\u0161e stvarnosti.<\/p>\n

\u0160to je svijest? Svijest uklju\u010duje mnoge stvari. Svijest je na\u010din na koji do\u017eivljavamo na\u0161 svijet, na\u0161e misli, oprez, namjere itd.<\/p>\n

\u201ePotraga za svije\u0161\u0107u u mozgu je isto kao i potraga za radiovoditeljem u radioaparatu.\u201d \u2013 Nasseim Haramein, voditelj istra\u017eivanja Resonance Project.<\/p>\n

\u201eSmatram da je svijest osnova. Smatram da tvar proizlazi iz svijesti. Ne mo\u017eemo zaobi\u0107i svijest. Sve o \u010demu govorimo, sve \u0161to zapravo postoji, zahtijeva svijest.\u201d \u2013 Max Planck, teoreti\u010dar fizike koji je ustanovio kvantnu teoriju za koju je dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1918. godine.<\/p>\n

\u201eNemogu\u0107e je formulirati zakone kvantne mehanike a da su potpuno konzistentni bez kori\u0161tenja svijesti.\u201d \u2013 Eugene Wigner, teoreti\u010dar fizike i matemati\u010dar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1963. godine.<\/p>\n

Tvrdnja da \u201esvijest stvara stvarnost\u201d poti\u010de mnoga, mnoga pitanja. Zna\u010di li to da mi kao individue (i na kolektivnoj razini jedne ljudske rase) mo\u017eemo oblikovati, kreirati kakvu god stvarnost \u017eelimo za sebe? Zna\u010di li to da mo\u017eemo proizvesti druga\u010diji stil \u017eivota i privu\u0107i neka iskustva? Doga\u0111a li se to odmah? Treba li vremena? Kako da to u\u010dinimo?<\/p>\n

Iako nismo u mogu\u0107nosti odgovoriti na ta pitanja s apsolutnom znanstvenom to\u010dno\u0161\u0107u, znamo da na neki na\u010din postoji veza izme\u0111u svijesti i fizi\u010dkog materijalnog svijeta u nekom obliku. Tako\u0111er, ni\u0161ta vi\u0161e ne znamo o tom odnosu, znamo da postoji i da ima neku va\u017enost.<\/p>\n

\u201eTemeljni zaklju\u010dak nove fizike jest shva\u0107anje da promatra\u010d oblikuje stvarnost. Kao promatra\u010di, osobno smo uklju\u010deni u izradu vlastite stvarnosti. Fizi\u010dari su prisiljeni priznati da je svemir mentalna konstrukcija. Fizi\u010dar po\u010detnik sir James Jeans pi\u0161e: \u2018Struja znanja kre\u0107e prema nemehani\u010dkoj stvarnosti; svemir po\u010dinje izgledati kao velika misao, a ne kao veliki stroj. \u010cini se da mozak vi\u0161e nije slu\u010dajni prolaznik kroz svijet tvari, ve\u0107 je za\u010detnik i vladar tog svijeta tvari.\u2019 Pomirite se s tim i prihvatite zaklju\u010dak \u2013 svemir je nematerijalan, mentalan i duhovan.\u201d \u2013 R. C. Henry, profesor fizike i astronomije na Sveu\u010dili\u0161tu Johns Hopkins.<\/p>\n

Kvantni eksperiment dvostrukog proreza vrlo je popularan eksperiment koji mjeri kako su na\u0161a svijest i na\u0161 materijalni svijet prepleteni. To je dobar primjer koji pokazuje kako su faktori povezani sa svije\u0161\u0107u i na\u0161 fizi\u010dki, materijalni svijet nekako isprepleteni.U ovom pokusu, dvostruko prerezani opti\u010dki sustav testira mogu\u0107u ulogu svijesti u kolapsu kvantne val-funkcije. Istra\u017eivanje je otkrilo da su faktori povezani uz svijest zna\u010dajno sudjelovali na stvarnost.<\/p>\n

Iako je to jedan od najpopularnijih eksperimenata kojim se provjerava veza izme\u0111u svijesti i fizi\u010dke stvarnosti, postoje mnoga druga istra\u017eivanja koja jasno pokazuju da svijest, ili fakori koji su s njome povezani, na neki na\u010din direktno povezani s na\u0161om stvarnosti. Mnoga istra\u017eivanja u podru\u010dju parapsihologije to su demonstrirala. Naravno, mo\u017eda ne razumijemo sadr\u017eaj te veze i u ve\u0107ini je slu\u010dajeva ne mo\u017eemo niti objasniti. Me\u0111utim, postoje i neprestano se prou\u010davaju.<\/p>\n

Neki drugi primjeri takvih istra\u017eivanja su i ekperimenti psihokineze koje provodi vlada, globalni ekperiment svijesti, obavje\u0161tajne agencije koje stalno imaju ovakvu vezu na oku, misli i namjere koje mijenjaju strukturu vode, placebo efekt, prou\u010davanje teleportacije i mnogo vi\u0161e.<\/p>\n

Promjena zahtijeva akciju, no mjesto s koje akcija dolazi je najva\u017enije.<\/p>\n

Moderna znanost, pogotovo kvantna fizika, prou\u010dava drevni misticizam i koncepte koji su duboko ukorijenjeni u razne kulture diljem drevnog svijeta. Jedan izvrstan primjer te tvrdnje je premisa da je sve energija, ni\u0161ta nije \u010dvrsto.<\/p>\n

\u201eOno smo \u0161to mislimo, sve \u0161to jesmo proizlazi iz na\u0161ih misli, na\u0161e misli oblikuju svijet.\u201d \u2013 Gautama Buda<\/p>\n

\u201eIako postoje razli\u010ditosti, smatram da Budina filozofija i kvantna mehanika imaju sli\u010dne poglede na svijet. To mo\u017eemo vidjeti u ovim izvrsnim primjerima ljudskog mi\u0161ljenja. Bez obzira na divljenje koje osje\u0107amo prema tim velikim misliocima, ne smijemo zaboraviti da su i oni bili ljudska bi\u0107a, kao i mi.\u201d \u2013 Dalaj Lama<\/p>\n

Izvrstan primjer suglasja kvantne fizike i drevnih kultura jest \u010dinjenica da je Nikola Tesla bio inspiriran Vedskom filozofijom kad je razvijao svoje ideje energije nulte to\u010dke. No, za\u0161to je ovo va\u017eno? Va\u017eno je jer moderna fizika ukazuje na to da svijest promatra\u010da oblikuje stvarnost. Na\u010din na koji mislimo i percipiramo mo\u017ee biti odgovoran i igrati va\u017enu ulogu na fizi\u010dki konstrukt kojeg vidimo svojim o\u010dima. Ako pogledamo svijet i analiziramo ga na dru\u0161tvenoj razini, \u0161to vidimo?<\/p>\n

Trenutno mase percipiraju svijet kao mjesto u kojem se rodi\u0161, ide\u0161 u \u0161kolu, pla\u0107a\u0161 ra\u010dune, podi\u017ee\u0161 obitelj i tra\u017ei\u0161 posao. No, mnogi ljudi na ovom planetu ne mire se s ovakvim na\u010dinom gledanja na svijet. \u017dele promjenu. Ve\u0107 jako dugo percipiramo na\u0161u realnost na taj na\u010din, s vrlo malo informacija o tome \u0161to se stvarno doga\u0111a na na\u0161em planetu i \u0161to se doga\u0111a samom planetu. Ponekad se \u010dini kao da smo robovi istrenirani da prihva\u0107amo stvari takve kakve jesu, da ne pitamo \u0161to se doga\u0111a u svijetu te da marimo samo za sebe i vlastiti \u017eivot. Kao \u0161to bi Noam Chomsky rekao, na\u0161a svijest je proizvod. Ako nastavimo tako prihva\u0107ati stvarnost kao ne\u0161to takvo kakvo je, produ\u017eit \u0107e se taj na\u010din postojanja bez ikakvih promjena.<\/p>\n

Kako bi kreirali vlastitu stvarnost, na\u0161i se obrasci mi\u0161ljenja i na\u010din percipiranja moraju promijeniti. \u0160to mijenja na\u010din na koji percipiramo stvarnost? Informacija. Kad usvojimo novu informaciju, mijenjamo na\u010din gledanja na svijet oko sebe te se kao rezultat i na\u0161a stvarnost mijenja, a po\u010dinjemo i pokazivati to novo iskustvo sagledavanjem \u0161ire perspektive. Znanstvenici raspravljaju mo\u017eemo li promijeniti i svoj fizi\u010dki oblik i smatraju da smo sposobni za to, no to je proces koji zahtijeva puno vremena, stupnjeva i to je ne\u0161to \u0161to jo\u0161 ne razumijemo.Vrlo va\u017ean zaklju\u010dak ove nove fizike jest, ako faktori svijesti kreiraju na\u0161u stvarnost, to zna\u010di da promjena po\u010dinje u nama. Po\u010dinje s na\u010dinom na koji vanjski svijet gledamo unutarnjim o\u010dima. Na\u0161a percepcija svijeta mogla bi biti samo refleksija na\u0161eg unutarnjeg svijeta, unutarnjeg stanja bi\u0107a. Upitajte se, jeste li sretni? Promatrate li, percipirate i djelujete s mjesta ljubavi? S mjesta mr\u017enje ili bijesa? S mjesta mira? Svi ti faktori povezani su s na\u0161om svijesti i promatranjem i imaju velik zna\u010daj u kreiranju fizi\u010dkog svijeta kojeg ljudi kreiraju za sebe, ne mislite li?<\/p>\n

Smatram da je ljudska rasa u procesu \u201ebu\u0111enja\u201d i \u201eotvaranja\u201d mnogim stvarima. Prema tome, na\u0161 se na\u010din gledanja na svijet i percipiranja uvelike mijenja. Ako \u017eelite promijeniti svijet, promijenite na\u010din na koji gledate stvari i te \u0107e se stvari promijeniti.<\/p>\n

\u201eBudi promjena koju \u017eeli\u0161 u svijetu.\u201d \u2013 Mahatma Ghandi<\/p>\n

\u201eU fizici vi\u0161e ne postoji ni\u0161ta novo \u0161to bi se moglo otkriti, ve\u0107 ostaju samo sve preciznija i preciznija mjerenja.\u201d Ovo je izjavio lord Kelvin 1900. godine i pokazalo se da je u krivu ve\u0107 nakon pet godina kad je Einstein objavio svoje istra\u017eivanje relativnosti. Ove Eisteinove nove teorije promijenile su tada\u0161nji uvrije\u017eeni okvir razmi\u0161ljanja. Ta situacija navela je znanstvenike da budu otvoreniji prema alternativnim pogledima na pravu prirodu na\u0161e stvarnosti. Ovo je izvrstan primjer onoga \u0161to je nekad bila neporeciva istina, a danas vi\u0161e nije.<\/p>\n

\u201eOva izjava lorda Kelvina izraz je paradigama pro\u0161losti. Nekad smo znali da je Zemlja ravna, nekad smo znali da smo centar svemira i nekad smo znali da \u010dovjek ne mo\u017ee letjeti. Kroz sva razdoblja ljudske povijesti, intelektualni autoriteti potvr\u0111ivali su svoju mo\u0107 jednostavnom supresijom elemenata stvarnosti koji se jednostavno nisu uklapali u okvir prihvatljivog znanja. Zar smo imalo druga\u010diji danas? Jesmo li zaista promijenili otvorenost prema stvarima koje se ne uklapaju u okvir? Mogu\u0107e je da postoje koncepti na\u0161e stvarnosti koje tek moramo razumjeti i ako otvorimo o\u010di, mo\u017eda \u0107emo primijetiti da smo previdjeli ne\u0161to zna\u010dajno.\u201d \u2013 Terje Toftenes<\/p>\n

Znanost.geek.hr<\/a>\/collective-evolution.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201ePotraga za svije\u0161\u0107u u mozgu je isto kao i potraga za radiovoditeljem u radioaparatu.\u201d \u2013 Nasseim Haramein, voditelj istra\u017eivanja Resonance Project<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-185309","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/185309","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=185309"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/185309\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=185309"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=185309"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=185309"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}