{"id":185208,"date":"2015-07-18T09:31:15","date_gmt":"2015-07-18T07:31:15","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=185208"},"modified":"2015-07-18T09:49:58","modified_gmt":"2015-07-18T07:49:58","slug":"eu-je-samu-sebe-dovela-u-pitanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/07\/18\/eu-je-samu-sebe-dovela-u-pitanje\/","title":{"rendered":"EU je samu sebe dovela u pitanje"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>\u00a0A<\/strong><\/em><strong>utor: Toni Gabri\u0107<\/strong><\/p>\n<p><em><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-182198\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/06\/Tomislav-Jakic-300x224.jpg\" alt=\"Tomislav Jakic\" width=\"300\" height=\"224\" \/>Tomislav Jaki\u0107 najve\u0107i dio svoje karijere bio je analiti\u010dar me\u0111unarodnih politi\u010dkih odnosa i u eri op\u0107eg pada novinarskih standarda i sva\u0161tarenja, kao specijalizirani novinar pripadnik je vrste pred izumiranjem. Njegove \u010dlanke danas mo\u017eemo \u010ditati u politi\u010dkom tjedniku &#8220;Novosti&#8221; i na portalu &#8220;Forum.tm&#8221;, ranije je pisao u &#8220;Feralu&#8221;, bio je dopisnik niza inozemnih medija, a \u0161irokoj je javnosti najpoznatiji kao vanjskopoliti\u010dki komentator Zagreba\u010dke televizije na kojoj je dao otkaz ubrzo nakon \u0161to su je prekrstili u HTV. Najve\u0107im dijelom Mesi\u0107eva mandata bio je savjetnik za vanjsku politiku predsjednika Republike. Objavio je odli\u010dnu memoarsku knjigu pod naslovom &#8220;Nisam zavijao s vukovima&#8221;. <\/em><\/p>\n<p><em>U odabiru sugovornika na temu aktualnih zbivanja u Gr\u010dkoj i oko nje na\u0161 je izbor pao na Jaki\u0107a. Razgovor slijedi.<\/em><\/p>\n<ul>\n<li>Razvoj doga\u0111aja u Gr\u010dkoj i oko nje posljednjih je desetak dana bio munjevit i ispunjen nepredvidljivim preokretima. Prvo je na referendumu uvjerljiva ve\u0107ina gr\u010dkih gra\u0111ana podr\u017eala Vladinu politiku i njezino odbijanje reformi koje bi se provele na u\u0161trb socijalnog polo\u017eaja stanovni\u0161tva. Dan kasnije ministar financija Varufakis podnosi ostavku. Zatim premijer Cipras na sjednici s predstavnicima Evropske unije, nakon dramati\u010dne rasprave, pristaje na iznu\u0111ene reformske mjere. No\u0107as je gr\u010dki parlament, nakon isto tako emotivne cjelodnevne rasprave, prihvatio te mjere. \u0160to se ustvari dogodilo s Gr\u010dkom i oko nje?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Dogodilo se da je Cipras napravio osnovnu pogre\u0161ku, a ta je da je previ\u0161e vjerovao u demokraciju. Smatrao je da \u0107e rezultat referenduma na kojem se uvjerljiva ve\u0107ina od 61 posto gra\u0111ana izjasnila protiv mjera \u0161tednje, u EU-u biti prihva\u0107en kao argument. Me\u0111utim s tim je rezultatima postigao upravo suprotan efekt: konsolidirala se fronta koja ga je htjela disciplinirati. Kada je do\u0161ao u Bruxelles, Cipras se suo\u010dio s maratonskom sjednicom koju su neki zapadni mediji nazvali dugotrajnim procesom mu\u010denja. Doveden je bio pred zid \u2013 ili da odbije prijedloge koji su mu nu\u0111eni, pri \u010demu bi na snagu stupilo Sch\u00e4ubleovo rje\u0161enje izbacivanja Gr\u010dke iz Eurozone, ili zadr\u017eavanje u Eurozoni uz prihva\u0107anje nemogu\u0107ih uvjeta koji po najnovijim procjenama MMF-a zna\u010de da Gr\u010dka jo\u0161 trideset godina ne\u0107e biti u stanju otplatiti dug. Prema tome, dogodilo se najgore \u0161to se moglo dogoditi. Zakazala je demokracija i zakazala je Europska unija.<\/p>\n<ul>\n<li>\u0160to mo\u017eemo misliti o institucijama EU-a s obzirom da njihove \u010delnike nije impresionirao gr\u010dki referendum na kojem je izra\u017eena volja naroda protiv reformi?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Uvjeren sam da \u0107e se pokazati da je EU ovime dovela u pitanje samu sebe i temelje na kojima je zasnovana. Cipras je uo\u010di sastanka Bruxellesu podsje\u0107ao da je princip solidarnosti jedan od temelja EU-a, me\u0111utim od te solidarnosti nije bilo ni traga na sastancima s njim.<\/p>\n<ul>\n<li>To je mo\u017eda bilo i za o\u010dekivati, znamo li da EU-om danas dominira neoliberalna ideologija kojoj je solidarnost u velikoj mjeri strana\u2026<\/li>\n<\/ul>\n<p>Dominira neoliberalna ideologija, ili druga\u010dije re\u010deno, dominiraju financijski centri mo\u0107i koji vuku konce, a politi\u010dari su njihove marionete.<\/p>\n<p>Me\u0111utim Cipras je tako\u0111er na kraju zanemario rezultate direktno-demokratskog izra\u017eavanja volje svojih gra\u0111ana. U Gr\u010dkoj ga poneki njegovi kolege, kao i mnogi gra\u0111ani, nazivaju izdajicom.<\/p>\n<p>Cipras je zanemario rezultate referenduma jer se na\u0161ao u poziciji u kojoj je smatrao \u2013 a skora budu\u0107nost pokazat \u0107e da li ispravno ili ne \u2013 da bira manje zlo. Mislio je da je izlazak iz Eurozone ve\u0107e zlo od prihva\u0107anja uvjeta za koje on sam, u parlamentarnoj raspravi, ka\u017ee da su nemogu\u0107i, i od prihva\u0107anja sporazuma za koji tako\u0111er ka\u017ee da u njega ne vjeruje. Cipras nije niti imao izlazak iz Eurozone kao rezervni plan, mada Varufakis sada tvrdi da ga je predlagao, a da ga se premijer nije usudio prihvatiti.<\/p>\n<ul>\n<li>Kako biste prokomentirali interpretaciju da su se Cipras i njemu bliski suradnici u Syrizi potajice nadali da \u0107e narod na referendumu izabrati prihva\u0107anje reformi i da je to bio razlog zbog kojega je na kraju iznevjerio volju gra\u0111ana?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Iz dana\u0161nje perspektive gledano, glasanje &#8220;da&#8221; na referendumu Syrizu bi svakako dovelo u komotniju poziciju. Tada bi mogli zauzeti stav da gra\u0111ani prihva\u0107aju uvjete EU-a, a da oni kao vlast prihva\u0107aju ono \u0161to im ka\u017eu gra\u0111ani. Ovako su ih gra\u0111ani doveli u situaciju da prvo odbiju reformske mjere, da bi nakon toga bili podvrgnuti &#8220;procesu ucjene i gu\u0161enja&#8221;, kako je to ju\u010der u parlamentu opisao Cipras.<\/p>\n<ul>\n<li>Koliko su tuma\u010denja o svojevrsnom psiholo\u0161kom mu\u010denju na sastancima s predstavnicima EU-institucija realna iz perspektive va\u0161eg bavljenja vanjskom politikom? Mislite li da je mogu\u0107e?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Da, to je posve zamislivo. Vu\u010dete Ciprasa od sastanka do sastanka, maljate mu sve crnje i crnje scenarije, iznurujete ga 17-satnim sastankom i na kraju ga dovedete u poziciju da ne vidi drugi izlaz osim prihva\u0107anja prijedloga.<\/p>\n<ul>\n<li>Biv\u0161i ministar Varufakis je u svojem prvom intervjuu nakon ostavke tako\u0111er opisao na koji se na\u010din taj oblik maltretiranja provodio ve\u0107 mjesecima: predstavnici EU-a i MMF-a redom su im odbijali sva politi\u010dka rje\u0161enja, bez davanja protuprijedloga, prelazili s teme na temu\u2026<\/li>\n<\/ul>\n<p>Otkako je do\u0161la na vlast, Syriza je trn u oku neoliberalne Evrope. Koliko god nije to\u010dno da se radi o lijevoj vladi, ve\u0107 o lijevo-desnoj koaliciji, jasno je da u njoj dominira lijevi element. Ona smeta EU-u ne toliko zbog same Gr\u010dke, ve\u0107 zato \u0161to bi uspjeh Syrize bio zarazan primjer za druge zemlje koje su u sli\u010dnoj poziciji. To se u prvom redu odnosi na \u0160panjolsku, u kojoj Podemos ja\u010da s dobrim izgledima da ove jeseni do\u0111e na vlast, ali tako\u0111er i na Portugal, Italiju i Francusku. Iz perspektive neoliberalne Evrope Syrizu se moralo uni\u0161titi, kako se bacil uspje\u0161nog odupiranja neoliberalnom konceptu ne bi pro\u0161irio Evropom.<\/p>\n<ul>\n<li>To vjerojatno zna\u010di da su \u0161anse Podmosa i lijevih stranaka u zemljama koje ste naveli sada znatno slabije nego \u0161to su bile prije petnaestak dana?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Rekao bih da ipak nisu slabije. Mislim da su nau\u010dili ne\u0161to iz ovoga \u0161to se dogodilo Syrizi.<\/p>\n<ul>\n<li>Dakle pretpostavljate da recept koji je Evropa primijenila na Syrizi ne\u0107e biti uspje\u0161an u drugim zemljama i da \u0107e ljevica u njima prona\u0107i odgovor?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Mislim da \u0107e prona\u0107i odgovor, i da \u0107e ga tra\u017eiti u me\u0111usobnom povezivanju. Na primjeru Syrize shvatili su da jedna zemlja i jedna vlada ne mo\u017ee ni\u0161ta napraviti poku\u0161a li sama i\u0107i protiv EU-a i njezina aparata.<\/p>\n<ul>\n<li>Jedno od osnovnih koncepcijskih pitanja oko kojega se Syriza pogubila bilo je \u2013 ostati u EU-u ili iza\u0107i iz nje. Zna\u010di li to da pred ljevicom u drugim zemljama stoji zadatak da daleko sna\u017enije postave pitanje izlaska iz EU-a u slu\u010dajevima budu\u0107ih &#8220;pregovora&#8221;ovakve vrste?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Pred njima je posao da, u najmanju ruku, razrade planove kojima oni sami mogu pritiskati EU. EU je do sada \u017eivjela na dvije premise koje su se pokazale krhkima, odnosno neodr\u017eivima. Jedna je da nitko tko je u\u0161ao u EU nije po\u017eelio iza\u0107i iz nje, a druga je da je svatko tko je u\u0161ao u EU po\u010deo \u017eivjeti bolje. Za ovo drugo ve\u0107 danas znamo da nije to\u010dno, a o\u010dekujem da \u0107e nakon gr\u010dkog primjera neki po\u010deti ozbiljno razmi\u0161ljati o izlasku iz EU. U Hrvatskoj je potpuno pre\u0161u\u0107ena informacija da je u Austriji, prosperitetnoj staroj \u010dlanici EU-a, pokrenuta inicijativa za izlazak iz Unije koja je dobila vi\u0161e od 250 000 potpisa. Prema va\u017ee\u0107im austrijskim zakonima na osnovu toga sada mora biti otvorena parlamentarna rasprava o tome ho\u0107e li biti raspisan referendum o izlasku te zemlje iz EU-a.<\/p>\n<ul>\n<li>U Hrvatskoj postoji jedna izvanparlamentarna stranka koja se smatra bliskom Syrizi kao i nekoliko lijevo usmjerenih nevladinih NVO-a koji su joj intelektualno srodni. Kakva je njihova perspektiva s obzirom na posljednje gr\u010dke doga\u0111aje?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ono \u0161to bi moglo biti hrvatski pandan Syrizi nedovoljno je artikulirano i profilirano. Morate uzeti u obzir i to da u Hrvatskoj neoliberalne i desne snage dominiraju mainstream medijima \u2013 a mediji su ti koji formiraju javno mnijenje.<\/p>\n<ul>\n<li>Vratimo se onda natrag u Gr\u010dku. Smatrate li mjere koje im je nametnula EU provedivima, bez obzira na to tko \u0107e ih morati izvr\u0161avati \u2013 Cipras, Syriza ili netko drugi? Sam Cipras ka\u017ee da je prihvatio mjere koje racionalno smatra neprovedivima.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Mislim da je on potpuno u pravu &#8211; racionalno gledano, te su mjere neprovedive. Mali uspjesi koje je u pregovorima postigao odnose se na to da \u0107e iz fonda u koji Gr\u010dka mora ulo\u017eiti svoju dr\u017eavnu imovinu, 25 posto biti usmjereno u poticanje gr\u010dkog gospodarstva. To je daleko premali dio, pri \u010demu se prikriva \u010dinjenica da \u0107e drugih 25 posto biti usmjereno u sanaciju banaka: uvijek se najprije saniraju banke, a svi paketi pomo\u0107i koje je Gr\u010dka dosad dobivala bili su usmjereni na pre\u017eivljavanje banaka. U Njema\u010dkoj je vrlo uspje\u0161no plasirana propaganda da njema\u010dki porezni obveznici rade kako bi se lijeni Grci izle\u017eavali, me\u0111utim &#8220;lijeni Grci&#8221; nisu vidjeli gotovo ni\u0161ta od svih tih milijardi. One su i\u0161le gr\u010dkim bankama, odnosno bankama u Njema\u010dkoj i Francuskoj koje su bile gr\u010dki kreditori. Radilo se, dakle, o gu\u0161enju dr\u017eava stalnim nu\u0111enjem sve novih i novih kredita, \u010dime ih se utjerava u du\u017eni\u010dko ropstvo. Taj je koncept, uostalom, s dosta uspjeha isku\u0161avan jo\u0161 u posljednjim godinama Jugoslavije.<\/p>\n<ul>\n<li>Kakvom vidite budu\u0107nost Gr\u010dke?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Njezin \u0107e polo\u017eaj biti polukolonijalan. Gr\u010dka je ve\u0107 sada ustupila Bruxellesu znatno ve\u0107i dio suvereniteta nego \u0161to na njega prenosi &#8220;normalna&#8221; \u010dlanica EU-a. Nove zakone mora donositi u koordinaciji s budnim kontrolorom Europske unije, dr\u017eavnu je imovinu prenijela u fond kojim ona ne\u0107e mo\u0107i upravljati, ve\u0107 \u0107e se sredstva iz njega dijeliti po uputama EU-a. Ustupak koji su dobili jest da sjedi\u0161te fonda ne\u0107e biti u Luksemburgu, kako je tra\u017eila Njema\u010dka, nego u Ateni, \u0161to im mo\u017eda mo\u017ee stvarati &#8220;osje\u0107aj&#8221; da im je imovina ipak ostala. Koliko je \u010ditava situacija se moralo uni\u0161titi, kako se bacil uspje\u0161nog odupiranja neoliberalnom konceptu ne bi pro\u0161irio Evropom besperspektivna ilustrira i detalj da su pojedini gr\u010dki otoci stavljeni u prodaju. Prodaja Akropole, o \u010demu se prije nekoliko godina govorilo kao o karikaturalnom obliku rje\u0161enja gr\u010dke krize, danas nije daleko od pameti.<\/p>\n<ul>\n<li>Kakva je budu\u0107nost gr\u010dke ljevice? Ho\u0107e li se Syriza raspasti, podijeliti u vi\u0161e struja? Mislite li da Cipras mo\u017ee opstati kao njezin predvodnik i premijer?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Sude\u0107i po ju\u010dera\u0161njem glasanju u gr\u010dkom parlamentu, Syriza bi se mogla raspasti. Nekoliko desetaka njezinih zastupnika glasalo je protiv, a protiv se izjasnilo i vi\u0161e od 50 posto \u010dlanova njezina centralnog komiteta. Ciprasova pozicija u vlastitoj stranci je bitno oslabljena. Zahvaljuju\u0107i podr\u0161ci opozicije, u parlamentu je dobio ono \u0161to je htio. Tu opoziciju u zapadnim se medijima sada progla\u0161ava &#8220;proevropskom&#8221;, \u0161to je jo\u0161 jedan medijski spin, jer sugerira neistinu da je Syriza protuevropska.<\/p>\n<ul>\n<li>Kako bi se ovi doga\u0111aji mogli reflektirati na odnose EU-a i Rusije? Prethodnih se mjeseci spekuliralo da Putin mo\u017ee pru\u017eiti politi\u010dko i ekonomsko &#8220;uto\u010di\u0161te&#8221; lijevim snagama u zemljama EU-a, \u0161to se dosad nije dogodilo.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Odnosi EU-a i Rusije ostaju nepromijenjeni, jer Rusija nije povukla niti jedan potez kojim bi pokazala \u017eelju da se direktno umije\u0161a. Rusija je u dva navrata, kroz usta vladinih funkcionara, vrlo decentno rekla kako ima kapaciteta da pomogne Gr\u010dkoj, ako Gr\u010dka to zatra\u017ei. Cipras se iz razumljivih razloga bojao tra\u017eiti rusku pomo\u0107: njegova zemlja ve\u0107 ima jedno iskustvo s pukovni\u010dkim buntom, nalazi se na osjetljivom ju\u017enom krilu NATO-a, i kada bi se poku\u0161ao osloniti na Rusiju ru\u0161ilo bi ga se svim sredstvima.<\/p>\n<ul>\n<li>Mo\u017ee li perspektiva lijevih politi\u010dkih snaga u drugim zemljama EU-a ipak biti i u prihva\u0107anju ruske pomo\u0107i?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Perspektiva evropskih lijevih stranaka u prvom je redu u njihovu me\u0111usobnom povezivanju i koordiniranju njihova rada. Rusku se pomo\u0107 pritom mo\u017ee iskoristiti, pri \u010demu valja imati na umu da ni ruska, ni ameri\u010dka niti bilo \u010dija pomo\u0107 ne dolazi bez protuusluge. Nju je u svakom slu\u010daju mogu\u0107e iskoristiti tek tada kada ste na vlasti.<\/p>\n<ul>\n<li>Mo\u017ee li se za analizu sada\u0161njih zbivanja u Syrizi primijeniti termine &#8220;realpolitika&#8221; i &#8220;realsocijalizam&#8221; koju su historijski zaostali u drugoj polovici devedesetih? Komunisti\u010dkim i drugim lijevim strankama koje su zbog dnevne pragmatike odstupale od svojih utopijskih i revolucionarnih na\u010dela pri\u0161ivao se taj &#8220;real&#8221;-prefiks. Je li i Syriza sada upala u pukotinu izme\u0111u svojih radikalnih zasada koje se nije usudila do kraja provesti i &#8220;realpolitike&#8221;?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Apslutno jest. Nekada je postojala fraza &#8220;juri\u0161ati na nebo&#8221;, \u0161to je zna\u010dilo \u2013 i\u0107i protiv svega jer ste uvjereni u ono \u0161to radite. Vremena su se promijenila, i u dana\u0161njoj Evropi vi\u0161e nema niti jednog dr\u017eavnika od formata. U njoj danas dominiraju politi\u010dari srednjeg kalibra, ili malo vi\u0161e od toga. Radi se o obna\u0161ateljima funkcija, a vizionara nigdje nema. Nema nikoga tko bi shvatio \u0161to ovo \u0161to je napravljeno Gr\u010dkoj zna\u010di za koncept ujedinjene Evrope. Da danas u Njema\u010dkoj postoji netko poput Willija Brandta, ili u Francuskoj netko poput Charlesa De Gaullea, stvari bi druga\u010dije izgledale.<\/p>\n<ul>\n<li>Za\u0161to Evropa danas nema politi\u010dare-vizionare? Jesu li stranke svojom strukturom postale takve da uslijed negativne kadrovske selekcije samo aparat\u010dici dolaze u prvi plan?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Stranke su se promijenile u toj mjeri da su njima zavladali aparat\u010dici, a oni ne podnose sna\u017ene osobe. Odgovaraju im ljudi koji slu\u0161aju i izvr\u0161avaju, a jo\u0161 je bolje kada imaju poneku mrlju u pro\u0161losti pa ih je mogu\u0107e ucjenjivati. K tome, svjetska povijest ukazuje na cikli\u010dka kretanja, s periodima u kojima su se izmjenjivale blijede i sna\u017ene politi\u010dke li\u010dnosti, u pozitivnom ili negativnom smislu. Trenutno se nalazimo u periodu vrlo blijedih politi\u010dara, koji dozvoljavaju da njima manipuliraju financijski centri i aparat u Bruxellesu.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.h-alter.org\/vijesti\/eu-je-samu-sebe-dovela-u-pitanje\" target=\"_blank\">H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Tomislav Jaki\u0107: EU je do sada \u017eivjela na dvije premise koje su se pokazale krhkima, odnosno neodr\u017eivima. Jedna je da nitko tko je u\u0161ao u EU nije po\u017eelio iza\u0107i iz nje, a druga je da je svatko tko je u\u0161ao u EU po\u010deo \u017eivjeti bolje.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-185208","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/185208","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=185208"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/185208\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=185208"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=185208"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=185208"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}