{"id":185158,"date":"2015-07-17T07:00:26","date_gmt":"2015-07-17T05:00:26","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=185158"},"modified":"2015-07-16T22:31:57","modified_gmt":"2015-07-16T20:31:57","slug":"obespravljene-birace-gura-se-u-narucje-fasizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/07\/17\/obespravljene-birace-gura-se-u-narucje-fasizma\/","title":{"rendered":"Obespravljene bira\u010de gura se u naru\u010dje fa\u0161izma"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Autor: Hrvoje \u0160imi\u010devi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?attachment_id=185159\" target=\"_blank\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft wp-image-185159 size-medium\" title=\"Panajotis Sotiris\/Portalnovosti.com\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/07\/Panajotis-Sotiris-300x224.jpg\" alt=\"Panajotis Sotiris\" width=\"300\" height=\"224\" \/><\/a>Kapitulacija Syrize. Ovim bi se rije\u010dima mogao opisati sve prisutniji stav na gr\u010dkoj ljevici nakon \u0161to je vlada Aleksisa Ciprasa pristala na sporazum s kreditorima, koji \u0107e uklju\u010divati mjere \u0161tednje i predaju fiskalnog suvereniteta me\u0111unarodnim tutorima, na razini kakva jo\u0161 nije vi\u0111ena u Europskoj uniji. Me\u0111u naj\u017ee\u0161\u0107im kriti\u010darima partije koja je dobila izbore zahvaljuju\u0107i krajnje lijevoj retorici su i \u010dlanovi Antarsye, gr\u010dke izvanparlamentarne koalicije desetak organizacija sastavljenih od antikapitalista, socijalista, komunista, ekologa i drugih predstavnika radikalne gr\u010dke ljevice. Jedan od \u010delnih ljudi Antarsye, sveu\u010dili\u0161ni profesor Panagiotis Sotiris, u intervjuu za \u2018Novosti\u2019 govori o posljedicama najnovijeg dogovora Gr\u010dke s Troikom i o tome za\u0161to se zala\u017ee za istupanje Gr\u010dke iz monetarne te Europske unije.<\/p>\n<ul>\n<li>Kako komentirate dogovor izme\u0111u gr\u010dke vlade i kreditora?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Dogovor predstavlja poni\u017eavaju\u0107u Ciprasovu kapitulaciju pred kreditorima. U strahu od odabira opcije koja podrazumijeva izlazak iz eurozone, bio je prisiljen prihvatiti sve zahtjeve Europske unije. Pristao je na divlja\u010dki neoliberalni program \u0161tednje i \u2018reforme\u2019 \u0161to se ni po \u010demu ne razlikuju od politika nametnutih gr\u010dkom dru\u0161tvu po\u010dev\u0161i od 2010. godine, koje su uzrokovale socijalnu eksploziju.<\/p>\n<ul>\n<li>Kakav bi utjecaj mogao imati ovaj dogovor na Syirizin kredibilitet?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ovo je kraj puta za Syrizu, to\u010dka nakon koje nema povratka, po\u010detak procesa \u010diji jedini epilog mo\u017ee biti Syirizina mutacija u sistemsku politi\u010dku opciju. Najgora posljedica \u0107e biti osje\u0107aj izdaje i kraj iluzija kod dijela ljudi koji su glasali \u2018protiv\u2019 na referendumu, kao i poistovje\u0107ivanje ljevice s politikama \u0161tednje i ograni\u010denom narodnom suvereno\u0161\u0107u, \u0161to bi samo moglo otjerati obespravljene bira\u010de u naru\u010dje fa\u0161izma. Da bi izbjegli ovakav scenarij, trebamo pru\u017eiti otpor novom sporazumu i inzistirati na duhu i nadi koja je utjelovljena u referendumskom \u2018ne\u2019, te ujediniti sve snage na ljevici i pokretima koji inzistiraju na nu\u017eno\u0161\u0107u izlaska Gr\u010dke iz eurozone. Syriza je prokockala ulogu medijatora u dijalogu izme\u0111u gr\u010dkog naroda i vlasti. Sada trebamo raditi na novom lijevom frontu \u010dija \u0107e borba proizlaziti iz otpora, nade i dru\u0161tvene transformacije.<\/p>\n<ul>\n<li>\u0160to \u0107e se, po va\u0161em mi\u0161ljenju, dogoditi uvo\u0111enjem novih mjera \u0161tednje?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Svaki nastavak tih mjera samo zna\u010di produ\u017eenje socijalnog uni\u0161tavanja Gr\u010dke. Ovo dru\u0161tvo je doseglo granice metoda pre\u017eivljavanja, kao \u0161to je me\u0111ugeneracijska solidarnost. Trenutno je rije\u010d o dru\u0161tvu ograni\u010denih o\u010dekivanja, \u0161to ne zna\u010di da zauvijek mo\u017ee podnositi mjere \u0161tednje. Svako produ\u017eenje tih mjera pod Syrizinom vladom samo \u0107e dovesti do toga da ve\u0107i dio stanovni\u0161tva misli kako doista nema alternative neoliberalizmu. To je dugoro\u010dna politi\u010dka i ideolo\u0161ka opasnost svakog poistovje\u0107ivanja ljevice s mjerama \u0161tednje. Na \u017ealost, kapitulacijom Syrize prema zahtjevima kreditora vi\u0161e je nego vjerojatno da \u0107emo vidjeti nastavak istih ekstremno negativnih socijalnih uvjeta u Gr\u010dkoj.<\/p>\n<ul>\n<li>Kakva je trenutna situacija u va\u0161oj zemlji?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Gr\u010dka je i dalje u kriti\u010dnom gospodarskom stanju. Vra\u0107amo se u recesiju, nezaposlenost je i dalje ve\u0107a od 26 posto, mjere \u0161tednje ostaju norma, ba\u0161 kao i veliko optere\u0107enje dugom. Problem je u tome \u0161to \u0107e sve nove pozajmice koje \u0107e se uzimati za pokrivanje financijskih rupa u gr\u010dkoj ekonomiji i dr\u017eavnim financijama, ujedno zna\u010diti i nove mjere \u0161tednje, \u0161to \u0107e samo produ\u017eiti za\u010darani krug zadu\u017eenja, \u0161tednje i recesije. Premda su dali nekakva usmena obe\u0107anja o restrukturiranju duga, Troika je tijekom pregovora odbila razmatrati hitno otpisivanje dijela dugovanja, unato\u010d \u010dinjenici da u nedavnom izvje\u0161\u0107u MMF-a stoji kako \u0107e samo na taj na\u010din do\u0107i do gospodarskog rasta i oporavka Gr\u010dke, da ne spominjemo njihovo davnije priznanje o tome kako mjere \u0161tednje, koje su uvedene kao uvjet za prethodna dva paketa financijske pomo\u0107i, nisu donijele ni\u0161ta naro\u010dito dobroga gr\u010dkom gospodarstvu.<\/p>\n<ul>\n<li>Za\u0161to i dalje inzistiraju na istim politikama?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Gr\u010dki dug je bio dio disciplinskih poku\u0161aja da se nasilno nametnu ekstremni neoliberalni programi. Uz to, poku\u0161aj rje\u0161avanja gr\u010dke du\u017eni\u010dke krize samo je doveo do pove\u0107anja duga. U tome je kontekstu jasno da je gr\u010dki dug neodr\u017eiv, osim \u0161to je u\u017easan i ilegalan. Prava je istina da je za MMF idealna kombinacija mjera \u0161tednje i liberalizacije tr\u017ei\u0161ta, uz restrukturiranje duga, kako bi se na taj na\u010din izbjegla recesija i kako bi neoliberalne mjere dovele do profita za kapitaliste. S druge strane se nalazi pristup Europske unije, posebno Njema\u010dke, koji se temelji na pretpostavci o postojanju \u2018moralne opasnosti\u2019 od bilo kojeg oblika smanjenja duga. Dva razli\u010dita pristupa, me\u0111utim, nisu sprije\u010dili MMF i EU da sura\u0111uju u uvo\u0111enju socijalne katastrofe u Gr\u010dkoj. Utoliko je bilo o\u010dekivano da EU na po\u010detku inzistira na te\u0161kim mjerama \u0161tednje i zauzvrat nudi nejasna obe\u0107anja o revidiranju veli\u010dine duga i njegove odr\u017eivosti u budu\u0107nosti.<\/p>\n<ul>\n<li>Je li Syriza, s obzirom na politike koje su provodili zadnjih \u0161est mjeseci, postala klasi\u010dna europska socijaldemokratska stranka od prije 20 ili 30 godina?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Tijekom pregovora smo vidjeli ograni\u010denja u Syrizinoj strategiji koja se temeljila na zahtjevima za smanjenjem mjera \u0161tednje i ostankom u eurozoni. Nemogu\u0107e se rije\u0161iti mjera \u0161tednje u kontekstu agresivnog neoliberalizma Europske unije i nedemokratske logike ograni\u010denog suvereniteta koji proizlazi iz europskih sporazuma. Syrizin program nije radikalan niti antikapitalisti\u010dki, pogotovo ne u dana\u0161njoj verziji. U nekim aspektima on \u010dak i ne dosti\u017ee dubinu socijaldemokratskih programa iz 1970-ih godina. Porazna je \u010dinjenica da dana\u0161nje uvo\u0111enje takvih blagih verzija socijaldemokratskih mjera zahtjeva radikalnu strategiju kako bi se raskinulo s dominantnim kapitalisti\u010dkim politikama. Ne do\u0111e li do odlu\u010dne namjere da se preispitaju trenutni odnosi snaga &#8211; cijela financijska, ekonomska, politi\u010dka i institucionalna arhitektura eurozone &#8211; potpuno prihva\u0107anje neoliberalnih reformi biti \u0107e realnost. Sada \u0107e Syiriza biti prisiljena uvoditi neoliberalne programe \u0161tednje.<\/p>\n<ul>\n<li>Kako komentirate nedavnu izjavu Noama Chomskog, koji je odnos kreditora prema Gr\u010dkoj nazvao klasnim ratom?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ovo \u0161to se doga\u0111a u Gr\u010dkoj jedino se mo\u017ee okarakterizirati kao poja\u010davanje klasnog rata. Programi pomo\u0107i su bili poku\u0161aj nametanja nasilnih promjena u dru\u0161tvenoj paradigmi i nepovratnog uni\u0161tavanja ravnote\u017ee izme\u0111u kapitala i rada u korist kapitala. To bi se moglo povezati i sa sna\u017enom klasnom polarizacijom na referendumu. U tom kontekstu, Gr\u010dka je doista bila laboratorij ili testno podru\u010dje za nasilni, disciplinarni i autoritarni neoliberalizam.<\/p>\n<ul>\n<li>Imaju li rezultati referenduma historijsku te\u017einu ili ih je novi izgledni sporazum potpuno anulirao?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Nema sumnje da su rezultati povijesni. Oni su izraz dru\u0161tvene i politi\u010dke dinamike unutar gr\u010dkog dru\u0161tva, dokaz mobilizacije, ali i polarizacije u ovoj zemlji, uslijed koje su pripadnici radni\u010dke klase, popularnih pokreta i mladi masovno glasali protiv. Tako\u0111er je va\u017eno naglasiti da je rezultat bio ovakav, unato\u010d ideolo\u0161kom terorizmu bez presedana i otvorenoj ucjeni dru\u0161tva od strane dijela du\u017enosnika iz EU, ali i nositelja kapitala unutar Gr\u010dke. Primjerice, brojne su tvrtke prijetile radnicima da \u0107e ih otpustiti ako budu glasovali protiv. Ta ucjena nije bila samo simboli\u010dna nego stvarna, budu\u0107i da su banke bile zatvorene, uz uspostavu kapitalnih kontrola. Ljudi su glasovali protiv unato\u010d terorizmu i ucjenama. To zna\u010di da je spremnost za raskidanje s EU puno ve\u0107a nego \u0161to se uobi\u010dajeno sugerira.<\/p>\n<ul>\n<li>Koliko \u0107e rasplet doga\u0111aja u Gr\u010dkoj i Syrizina politika utjecati na \u0161anse Podemosa na nadolaze\u0107im \u0161panjolskim izborima? Je li jedan od ciljeva politika Troike zaustavljanje drugih lijevih pokreta i stranki da do\u0111u na vlast?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Kona\u010dna kapitulacija Syirizine vlade nasuprot zahtjeva kreditora na\u017ealost je neka vrsta signala da su nemogu\u0107e nekakve devijacije od neoliberalne ortodoksije, budu\u0107i da se \u010dak ni lijeva vlada, uz potporu rezultata referenduma, nije u mogu\u0107nosti rije\u0161iti politika Unije. Da je do\u0161lo do Grexita, to bi ponudilo mogu\u0107nost eksperimenta s druga\u010dijim, alternativnim ekonomskim paradigmama, suprotnima du\u017eni\u010dkom konzumerizmu, koje se temelje na javnoj potro\u0161nji, samoupravi, alternativnim distribucijskim mre\u017eama, solidarno\u0161\u0107u te etici zajedni\u010dke borbe. Na\u017ealost, Syriza se nije usprotivila strahu, ignoriraju\u0107i pritom rezultate referenduma, uz potpisivanje poni\u017eavaju\u0107ih uvjeta.<\/p>\n<ul>\n<li>Koja je alternativa?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Izlazak Gr\u010dke iz monetarne unije je po mom mi\u0161ljenju jedini na\u010din prekida za\u010daranog kruga mjera \u0161tednje, recesije i nezaposlenosti. Izlazak iz eurozone pritom nije tehni\u010dko pitanje, nego politi\u010dki izbor, \u010dija bi posljedica bila obnova monetarne suverenosti i demokratske kontrole nad ekonomski odlukama. U tome kontekstu, rije\u010d je i o demokratskom zahtjevu. Odlu\u010diti se za takav scenarij ne bi bilo nimalo lako, budu\u0107i da je za to potrebno te\u0161ko tranzicijsko razdoblje, ali dugoro\u010dno gledaju\u0107i rije\u010d je o nu\u017enom po\u010detku za progresivni izlazak iz gr\u010dke krize. To bi, dakako, ko\u0161talo EU, ali s druge strane moglo bi se re\u0107i da su ti tro\u0161kovi zaslu\u017eeni.<\/p>\n<ul>\n<li>Je li Gr\u010dka odavno trebala iza\u0107i iz eurozone?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Apsolutno. Da smo prestali pla\u0107ati dugove 2010. godine, to bi pokrenulo postupak izlaska iz eurozone, \u010dime bi izbjegli katastrofu koja je uslijedila.<\/p>\n<p>Cijena Grexita je, me\u0111utim, velika nepoznanica. K tome, mnogi upozoravaju na novu financijsku krizu koja bi nastala kao posljedica izlaska Gr\u010dke iz eurozone.<\/p>\n<p>Mislim da Grexit ne bi uzrokovao financijski raskol. \u0160tovi\u0161e, ve\u0107ina velikih me\u0111unarodnih banaka i korporacija su spremne za ovaj scenarij. U isto vrijeme izlazak iz eurozone pru\u017ea nove perspektive za gr\u010dku ekonomiju. Doveo bi do povoljnijeg te\u010daj nove valute \u0161to bi pomoglo u za\u0161titi gr\u010dke proizvodne baze i u isto vrijeme pove\u0107alo izvoz. Doveo bi i do pove\u0107anja javne potro\u0161nje na infrastrukturu i radna mjesta. Omogu\u0107io bi stvaranje novih industrijskih politika i prioriteta, uz nacionalizaciju bankarskog sustava i strate\u0161kih sektora te eksperimentiranje s metodama alternativnog rasta temeljenih na kolektivisti\u010dkim inicijativama, domi\u0161ljato\u0161\u0107u, eksperimentima, solidarno\u0161\u0107u i snagom radnika.<\/p>\n<ul>\n<li>Za \u0161to se to\u010dno zala\u017ee koalicija Antarsya?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Inzistiramo na tome da je danas, vi\u0161e nego prije, strate\u0161ki va\u017eno i potrebno provo\u0111enje nekih aspekata tranzicijskog programa sa sna\u017enim socijalisti\u010dkim elementima. Mislim na zaustavljanje povratka dugova, uvo\u0111enje nacionalne valute, nacionalizaciju banaka i strate\u0161kih sektora, kao i redistribuciju prihoda. Ove bi mjere na odre\u0111en na\u010din pomogle u premo\u0161\u0107ivanju i smanjenju jaza izme\u0111u postoje\u0107ih taktika i strategija.<\/p>\n<ul>\n<li>Koji su klju\u010dni problemi s eurozonom i politikama EU?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Brojne bi se stvari trebale mijenjati u EU. Naglasak bih stavio na nu\u017enost regionalne i socijalno osjetljive redistribucije koja bi bila suprotstavljena neravnote\u017ei uzrokovanoj zajedni\u010dkom valutom. Europska sredi\u0161nja banka trebala bi temeljiti svoje poslanje na solidarnosti i socijalnoj koheziji, umjesto na opsjednuto\u0161\u0107u inflacijom i deficitima. Europski prora\u010dun bi se trebao tro\u0161iti na socijalnu infrastrukturu i obrazovanje, a ne na subvencije poslovnom sektoru. Europa bi se trebala usuglasiti oko ideje da Unija mora uvesti socijalna i radni\u010dka prava u zemljama u kojima ne postoji socijalna za\u0161tita.<\/p>\n<ul>\n<li>Je li to realno u dana\u0161njoj Uniji?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Na\u017ealost, nije. U trenutnoj konfiguraciji Unije i eurozone nije mogu\u0107 takav smjer. Nadalje, institucionalna arhitektura EU i posebno eurozone je stvorena da sprije\u010di ba\u0161 takav politi\u010dki smjer. Zbog toga mislim da EU i eurozona ne mogu biti reformirane i promijenjene iznutra jer se ugra\u0111eni autoritarni neoliberalizam od tamo ne mo\u017ee istisnuti. Zato smatram da je istupanje iz EU jedini uvjet za progresivno rje\u0161enje. Podr\u017eavatelji europskih integracija uvijek optu\u017euju one koji imaju ovakve prijedloge za navodni \u2018izlazak iz Europe\u2019. To bi bila istina jedino kad bi poistovjetili Europu s Europskom unijom. Sre\u0107om pa osim njihovih za\u0161titnih znakova &#8211; opsjednutosti mjerama \u0161tednje i straha od demokracije &#8211; imamo i brojne druge elemente u Europi, kao \u0161to su ljudi koji tu \u017eive, njihove povijesti i tradicije. Ako \u017eelimo opet prona\u0107i Europu i ako o njoj i dalje razmi\u0161ljamo u kontekstu dru\u0161tvenih pokreta, revolucija, borbi za pravdu i demokraciju, uspjesima u polju umjetnosti i znanosti, tada je razila\u017eenje s Unijom nu\u017enost.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.portalnovosti.com\/panagiotis-sotiris-obespravljene-birace-gura-se-u-narucje-fasizma\" target=\"_blank\">Portalnovosti.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Panagiotis Sotiris: Syriza je prokockala ulogu medijatora u dijalogu izme\u0111u gr\u010dkog naroda i vlasti. Sada trebamo raditi na novom lijevom frontu \u010dija \u0107e borba proizlaziti iz otpora, nade i dru\u0161tvene transformacije<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":185159,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-185158","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/185158","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=185158"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/185158\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/185159"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=185158"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=185158"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=185158"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}