{"id":185143,"date":"2015-07-16T18:24:01","date_gmt":"2015-07-16T16:24:01","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=185143"},"modified":"2015-07-16T18:24:01","modified_gmt":"2015-07-16T16:24:01","slug":"spaniji-i-italiji-potrebno-vise-novca-nego-grckoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/07\/16\/spaniji-i-italiji-potrebno-vise-novca-nego-grckoj\/","title":{"rendered":"\u0160paniji i Italiji potrebno vi\u0161e novca nego Gr\u010dkoj"},"content":{"rendered":"<p>Paket me\u0111unarodne finansijske pomo\u0107i za Gr\u010dku te\u017eak 86 milijardi eura nije ni 10 odsto od sume koju Italija i \u0160panija treba da pozajme sa tr\u017ei\u0161ta prije kraja 2017. da bi servisirale dugove, \u0161to pokazuje da du\u017eni\u010dki problemi u eurozoni nisu ni blizu kraja, prenosi Rojters.<\/p>\n<p>Budu\u0107i da su gr\u010dki partneri iz eurozone blizu postizanja sporazuma o odobrenju kredita Atini za premo\u0161\u0107avanje, fokus se okre\u0107e ka drugim zadu\u017eenim zemljama monetarne unije i njihovim potrebama za finansiranje.<\/p>\n<p>Niko, me\u0111utim, ne predvi\u0111a da \u0107e investitori ignorisati \u0160paniju i Italiju kada zatra\u017ee kredite, kao \u0161to su ignorisali Gr\u010dku, navodi Rojters, prenosi RTRS.<\/p>\n<p>Ipak, postoji rizik da \u0107e investitori tra\u017eiti vi\u0161e kamatne stope za zajmove Madridu i Rimu u vrijeme kada se \u0160panija i Italija bore da svoja dugovanja u\u010dine odr\u017eivim.<\/p>\n<p>Neki investitori \u010dak vjeruju da \u0107e, u svjetlu rasta tro\u0161kova zadu\u017eivanja i slabog privrednog oporavka u eurozoni, Europska centralna banka (ECB) morati da produ\u017ei postoje\u0107i program kvantitativnog labavljenja, koji bi, prema sada\u0161njem planu, trebalo da se okon\u010da u septembru 2016.<\/p>\n<p>Ovonedjeljni podaci iz Italije pokazali su da je javni dug te zemlje dostigao rekordnih 2,2 biliona eura, a vlada u Rimu do kraja 2017. treba da refinansira obveznice vrijedne 635 milijardi eura, odnosno tre\u0107inu duga.<\/p>\n<p>\u0160panija istovremeno treba da servisira dugovanja te\u0161ka 351 milijardu eura, \u0161to je tako\u0111e oko tre\u0107ina njenog ukupnog javnog duga.<\/p>\n<p>&#8220;Apetit&#8221; investitora za dugovima eurozone je dosad bio sna\u017ean zahvaljuju\u0107i mjerama monetarnog labavljenja koje su tro\u0161kove zadu\u017eivanja na 10-godi\u0161nje obveznice spustile na rekordno niskih jedan odsto u martu.<\/p>\n<p>Prinosi na obveznice su, me\u0111utim, od marta porasli za oko 100 baznih poena i pored kvantitativnog labavljenja, \u0161to je trend koji brine bankare koji organizuju prodaju dr\u017eavnih obveznica.<\/p>\n<p>Preko svop trgovine obveznicama i izdavanja hartija od vrijednosti na du\u017ei rok, \u0160panija i Italija su koriste\u0107i taj jeftini vid zadu\u017eivanja produ\u017eavale prosjek dospje\u0107a servisiranja njihovih du\u017eni\u010dkih obaveza i olak\u0161avale budu\u0107i teret duga.<\/p>\n<p>Na taj na\u010din su, ipak, marginalno snizili ukupne tro\u0161kove servisiranja dr\u017eavnih dugova, ali ne dovoljno da bi stabilizovale dugove.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Paket me\u0111unarodne finansijske pomo\u0107i za Gr\u010dku te\u017eak 86 milijardi eura nije ni 10 odsto od sume koju Italija i \u0160panija treba da pozajme sa tr\u017ei\u0161ta prije kraja 2017. da bi servisirale dugove, \u0161to pokazuje da du\u017eni\u010dki problemi u eurozoni nisu ni blizu kraja, prenosi Rojters. Budu\u0107i da su gr\u010dki partneri iz eurozone blizu postizanja sporazuma [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-185143","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/185143","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=185143"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/185143\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=185143"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=185143"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=185143"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}