{"id":185114,"date":"2015-07-16T08:40:13","date_gmt":"2015-07-16T06:40:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=185114"},"modified":"2015-07-16T08:40:13","modified_gmt":"2015-07-16T06:40:13","slug":"pluton-i-njegovo-drustvo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/07\/16\/pluton-i-njegovo-drustvo\/","title":{"rendered":"Pluton i njegovo dru\u0161tvo"},"content":{"rendered":"

Nau\u010dnici polako skidaju veo misterije sa jednog od najtajanstvenijih djelova Sun\u010devog sistema. Na dugo isk\u010dekivanoj Nasinoj konferenciji za novinare objavljene su najnovije fotografije koje je napravila sonda \u2018Novi horizonti\u2019 tokom ju\u010dera\u0161njeg prolijetanja pored Plutona.<\/p>\n

Fotografije otkrivaju ekvatorijalni predio Plutona sa zapanjuju\u0107om precizno\u0161\u0107u. Mlade planine, tek 100 miliona godina stare, uzdi\u017eu se 3,5 kilometra u visinu i jo\u0161 rastu, obja\u0161njava D\u017eef Mur iz tima \u2018Novi horizonti\u2019 zadu\u017eenog za geologiju i geofiziku, prenosi RTS na svom portalu.<\/p>\n

\u010citav region, smatraju nau\u010dnici, jo\u0161 je geolo\u0161ki aktivan. Svoje pretpostavke o mladosti planina Mur i njegove kolege temelje na manjku kratera, po\u0161to se ovaj predio razlikuje od ostatka Plutona, \u010dija je povr\u0161ina prepuna kratera od udara manjih svemirskih tijela.<\/p>\n

\u201cOvo je jedna od majmla\u0111ih povr\u0161ina koju smo vidjeli u Sun\u010devom sistemu\u201c, isti\u010de Mur.<\/p>\n

Za razliku od drugih ledenih satelita d\u017einovskih planeta, Pluton ne mo\u017ee da se zagrije gravitacionom interakcijom sa ve\u0107im planetarnim tijelima, tako da je neki drugi proces odgovoran za stvaranje planinskog reljefa.<\/p>\n

Planine su najvjerovatnije sa\u010dinjene od leda. Uprkos tome \u0161to metan i azot prekrivaju najve\u0107i dio povr\u0161ine, ti materijali nijesu dovoljno sna\u017eni da formiraju planine. Umjesto toga, potreban je \u010dvr\u0161\u0107i, kru\u0107i materijal, pa su planine najvjerovatnije sa\u010dinjene od leda, navodi Bil Makinon iz tima \u2018Novi horizonti\u2019 i profesor na Univerzitetu Va\u0161ington.<\/p>\n

Fotografije su napravljene sat i po prije najbli\u017eeg prilaska sonde Plutonu, kada je letjelica bila udaljena 770.000 kilometara od povr\u0161ine. Uprkos tome, na njima se jasno razaznaju strukture manje od par kilometara povr\u0161ine.<\/p>\n

Najnoviji spektralni infracrveni snimak otkrio je i ogromne koli\u010dine zale\u0111enog metana na povr\u0161ini.<\/p>\n

HARON\"Pluton<\/a><\/p>\n

Zapanjuju\u0107i detalji otkriveni su i o Haronu, Plutonovom najve\u0107em satelitu. Fotografije napravljene sa udaljenosti od 466.000 kilometara otkrivaju ogromne litice koje se pru\u017eaju vi\u0161e od 1.000 kilometara.<\/p>\n

To sugeri\u0161e masivno pucanje Haronove kore, najvjerovatnije izazvano unutra\u0161njim procesima.<\/p>\n

Nau\u010dnici su tako\u0111e za\u010du\u0111eni manjkom kratera na Haronu. Iako je dobro osvijetljen u trenutku fotografisanja i topografija je jasna, relativno malo kratera se mo\u017ee vidjeti, \u0161to ih navodi na zaklju\u010dak da je Haronova povr\u0161ina relativno mlada, odnosno da je \u201cskoro\u201c ponovo oblikovana geolo\u0161kom aktivno\u0161\u0107u.<\/p>\n

Na Haronovom sjevernom polarnom predjelu vidi se jasna tamna mrlja, \u0161to je najvjerovatnije znak da postoje rezerve nekog tamnog materijala. Nau\u010dnici su misteriozni region ve\u0107 nazvali Mordor (kraljevstvo Melkora i Saurona u Srednjoj zemlji D\u017e.R.R. Tolkina), a mnogo vi\u0161e \u0107e znati kada pristignu i ostale fotografije i kada ih budu detaljno analizirali.<\/p>\n

Jo\u0161 jedna zanimljiva \u010dinjenica. Haronov pre\u010dnik iznosi 1.200 kilometara, dva puta manji od Plutonovog. Sa oko 10 odsto mase Plutona, ima dovoljno privla\u010dne snage da gravitaciono uti\u010de na svoju planetu i da pomjeri zajedni\u010dki centar mase izme\u0111u Plutona i sebe. To je tako\u0111e slu\u010daj i sa Jupiterom i Suncem.<\/p>\n

To ne \u010dini Haron samo najve\u0107im satelitom u odnosu na svog \u201croditelja\u201c u Sun\u010devom sistemu, ve\u0107 \u010dini i \u010dvrst argument nau\u010dnika da proglase Pluton-Haron prvim binarnim patuljaskim planetarnim sistemom.<\/p>\n

HIDRA<\/p>\n

Otkad je otkriven 2005. godine, Plutonov satelit Hidra nije bio ni\u0161ta drugo do jedva vidljiva zamagljena ta\u010dka na nebu. Novi snimci pokazali su nebesko tijelo nepravilnog, krompirastog oblika.<\/p>\n

Sa rezolucijom od tri kilometra po pikselu, \u2018Novi horizonti\u2019 su otkrili da su dimenzije sitnog satelita 43 sa 33 kilometra.<\/p>\n

Kao i \u0161to je slu\u010daj sa Haronom, Hidrina povr\u0161ina je najvjerovatnije prekrivena ledom. Me\u0111utim, unutar Hidrinog svijetlog tijela postoji tamniji, kru\u017eni predeo.<\/p>\n

\u201cSonda \u2018Novi horizonti\u2019 nam je kona\u010dno otkrila osnovne fizi\u010dke osobine Hidre\u201c, rekao je Hal Viver, \u0161ef tima za \u201cLori\u201c, jedan od instrumenata za snimanje na sondi, dodaju\u0107i da \u0107e se jo\u0161 vi\u0161e vidjeti na fotografijama koje tek treba da stignu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nau\u010dnici polako skidaju veo misterije sa jednog od najtajanstvenijih djelova Sun\u010devog sistema. Na dugo isk\u010dekivanoj Nasinoj konferenciji za novinare objavljene su najnovije fotografije koje je napravila sonda \u2018Novi horizonti\u2019 tokom ju\u010dera\u0161njeg prolijetanja pored Plutona. Fotografije otkrivaju ekvatorijalni predio Plutona sa zapanjuju\u0107om precizno\u0161\u0107u. Mlade planine, tek 100 miliona godina stare, uzdi\u017eu se 3,5 kilometra u visinu […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-185114","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/185114","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=185114"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/185114\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=185114"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=185114"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=185114"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}