Grupa nau\u010dnika sa Univerziteta u Birmingemu u Velikoj Britaniji, prou\u010davaju\u0107i podatke koje je pune \u010detiri godine sakupljao NASA teleskop Kepler, objavila je otkri\u0107e pet novih planeta koje svojom veli\u010dinom nalikuju Zemlji.<\/p>\n
Jo\u0161 u januaru objavili su pronalazak pet stjenovitih planeta koje se nalaze u blizini jedne od najstarijih poznatih zvijezda koja broji oko 11,2 milijarde godina, a od na\u0161e planete je udaljena 117 svjetlosnih godina.<\/p>\n
Do otkri\u0107a su do\u0161li upotrebom astroseizmologije, grane koja prou\u010dava vibracije koje stvara zvuk zarobljen me\u0111u zvijezdama. Upravo su ti impulsi omogu\u0107ili utvr\u0111ivanje lokacije, veli\u010dinu kao i strarost planeta.<\/p>\n
Nau\u010dnici smatraju da bi upravo ove planete, ili barem jedna od njih, mogle biti sli\u010dne Zemlji te kako bi na njima \u017eivot kakav poznajemo bio mogu\u0107.<\/p>\n
“Ovaj solarni sastav dao nam je nadu u pronalazak nastanjivih planeta koje do sada nismo mogli prona\u0107i zbog nedovoljnog broja informacija o planetama koje su udaljene stotinama svjetlosnih godina od Zemlje”, ispri\u010dao je jedan od nau\u010dnika i dodao kako bi detaljna analiza ovog otkri\u0107a mogla dovesti do brojnih promjena.<\/p>\n
Iako smatraju da bi na ovim planetama ljudski \u017eivot bio mogu\u0107, sve su to spekulacije koje je najprije potrebno potvrditi. Za to je potrebno puno vremena kao i resursa.<\/p>\n
Otkriveno je kako su planete nastali negdje u doba nastanka Zemlje, u doba Velikog praska, a nau\u010dnici se pitaju ako je mogu\u0107e da se Veliki prasak dogodio u tako starom sun\u010devom sistemu, zna\u010di li to da postoji inteligentan \u017eivot na njima?<\/p>\n
Zvijezda oko koje kru\u017ee novootkrivene planete zove se Kepler-444, a planete su veli\u010dine izme\u0111u Merkura i Venere \u0161to ih \u010dini jednakima ili mrvicu manjima od Zemlje, prenose Nezavisne novine.<\/p>\n
Poznato je da su planete sli\u010dne Zemlji nastale u sli\u010dnom vremenskom periodu, prije oko 13,8 milijardi godina, a upravo taj podatak slu\u017ei nau\u010dnicima kao polazna ta\u010dka za dalja istra\u017eivanja koja sugeri\u0161u da je na njima razvoj \u017eivota mogu\u0107.<\/p>\n
“Kada se Zemlja formirala, ove planete su ve\u0107 bile oformljene, bile su starije od Zemlje, tako da nam ovo otkri\u0107e mo\u017ee pomo\u0107i i u otkrivanju samog razvoja Zemlje”, kazao je jedan od nau\u010dnika sa Univerziteta u Birminghamu.<\/p>\n
Kepler-444, Sunce oko kojeg kru\u017ee ove planete, manji je od na\u0161eg za 25 odsto, a isto tako od na\u0161eg Sunca slabije grije za oko 700 stepeni. Svaka je planeta toliko blizu svog Sunca da oko njega pro\u0111e za 10 dana. Takvi uslovi predvi\u0111aju temperaturu planete manju nego \u0161to je na Merkuru, a to zna\u010di da razvoj \u017eivota na njoj ipak nije mogu\u0107 – ali postoje planete bli\u017ee Kepleru-444. \u010cak tri planete veli\u010dine su Marsa, dok se posljednja upore\u0111uje s Venerom.<\/p>\n
Kepler-444 centar je jedne od najstraijih galaksija za koje znamo, a dokaz je da su se planete po\u010dele formirati oko sedam milijardi godina prije na\u0161eg Sun\u010devog sistema.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Grupa nau\u010dnika sa Univerziteta u Birmingemu u Velikoj Britaniji, prou\u010davaju\u0107i podatke koje je pune \u010detiri godine sakupljao NASA teleskop Kepler, objavila je otkri\u0107e pet novih planeta koje svojom veli\u010dinom nalikuju Zemlji. Jo\u0161 u januaru objavili su pronalazak pet stjenovitih planeta koje se nalaze u blizini jedne od najstarijih poznatih zvijezda koja broji oko 11,2 milijarde […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-185019","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/185019","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=185019"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/185019\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=185019"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=185019"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=185019"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}