{"id":184997,"date":"2015-07-14T16:04:17","date_gmt":"2015-07-14T14:04:17","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=184997"},"modified":"2015-07-14T16:42:48","modified_gmt":"2015-07-14T14:42:48","slug":"i-cg-u-duznickoj-krizi-problem-moze-nastati-preko-noci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/07\/14\/i-cg-u-duznickoj-krizi-problem-moze-nastati-preko-noci\/","title":{"rendered":"I CG u du\u017eni\u010dkoj krizi, problem mo\u017ee nastati &#8220;preko no\u0107i&#8221;"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-62301\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/10\/dugovi-kao-akcije-300x244.jpg\" alt=\"dugovi, ilutracija\" width=\"300\" height=\"244\" \/>U du\u017eni\u010dkoj krizi trenutno se nalazi osam evropskih dr\u017eava, me\u0111u kojima su, pored Gr\u010dke, Crna Gora, Hrvatska, Irska, Makedonija, Portugalija, \u0160panija i Ukrajina, pi\u0161e britanski Guardian.<\/p>\n<p>&#8220;Za razliku od Gr\u010dke, koja se nalazi pred bankrotom, ostali du\u017enici nekako otpla\u0107uju dugove, ali iznenadni poreme\u0107aji na finansijskim tr\u017ei\u0161tima, kao \u0161to je skok kamata, mogu i njih baciti na koljena&#8221;, navodi list, prenosi SEEbiz.eu.<\/p>\n<p>Kada se govori o duzni\u010dkoj krizi, Guardian ne posmatra samo javni dug, nego ukupni spoljni dug zemlje, u koji ubraja dugove dr\u017eave, poduze\u0107a i gra\u0111ana. U du\u017eni\u010dkoj krizi su zemlje \u010diji neto dug prema svijetu iznosi vi\u0161e od 30 odsto bruto doma\u0107eg proizvoda (BDP) i u kojima vi\u0161e od 15 odsto dr\u017eavnog bud\u017eeta odlazi na otplatu spoljnog duga.<\/p>\n<p>&#8220;Hrvatska je u du\u017eni\u010dkoj krizi jer nje neto dug svijetu iznosi 94,5 odsto BDP-a. Neto dug Portugalije prema svijetu iznosi 119 odsto BDP-a, Gr\u010dke 118 odsto, \u0160panije 99 odsto, Irske 88 odsto, a Makedonije 53 odsto&#8221;, pokazalo je istra\u017eivanje britanske organizacije Jubilee Debt Campaign, na koje se poziva Guardian, prenosi Mina business.<\/p>\n<p>List podsje\u0107a da je jedna od pouka svjetske krize iz 2008. godine bila da velika zadu\u017eenost mo\u017ee neku zemlju &#8220;preko no\u0107i&#8221; dovesti u probleme, zbog naglog skoka kamatnih stopa na dugove.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje je pokazalo da se od 2011. do pro\u0161le godine prekograni\u010dno neto pozajmljivanje u svijetu pove\u0107alo oko 30 odsto, kao i da \u0107e do kraja ove godine ukupni dugovi zemalja u svijetu iznositi oko 14,7 hiljada milijardi USD.<\/p>\n<p>&#8220;Sada\u0161nje nivoe pozajmljivanja siroma\u0161nim dr\u017eavama prijete obnavljanjem du\u017eni\u010dkih kriza&#8221;, upozorio je predstavnik organizacije Jubilee, Tim Jones, koji se zala\u017ee za otpisivanje dugova i druge mjere koje bi olak\u0161ale du\u017eni\u010dko ropstvo.<\/p>\n<p>Jubilee je poslao jo\u0161 jedno upozorenje, a odnosi se na zemlje koje jo\u0161 nijesu u du\u017eni\u010dkoj krizi, ali joj se brzo pribli\u017eavaju. Me\u0111u evropskima dr\u017eavama to su Italija, Ma\u0111arska, Letonija, Poljska, Slova\u010dka i Srbija, koje imaju visoki rizik od krize javnog duga prema inostranstvu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U du\u017eni\u010dkoj krizi trenutno se nalazi osam evropskih dr\u017eava, me\u0111u kojima su, pored Gr\u010dke, Crna Gora, Hrvatska, Irska, Makedonija, Portugalija, \u0160panija i Ukrajina, pi\u0161e britanski Guardian. &#8220;Za razliku od Gr\u010dke, koja se nalazi pred bankrotom, ostali du\u017enici nekako otpla\u0107uju dugove, ali iznenadni poreme\u0107aji na finansijskim tr\u017ei\u0161tima, kao \u0161to je skok kamata, mogu i njih baciti [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-184997","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/184997","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=184997"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/184997\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=184997"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=184997"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=184997"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}