{"id":184841,"date":"2015-07-12T08:19:14","date_gmt":"2015-07-12T06:19:14","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=184841"},"modified":"2015-07-12T08:19:14","modified_gmt":"2015-07-12T06:19:14","slug":"udruzeni-zlocinacki-poduhvat-trojke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/07\/12\/udruzeni-zlocinacki-poduhvat-trojke\/","title":{"rendered":"Udru\u017eeni zlo\u010dina\u010dki poduhvat Trojke"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Rade Dragojevi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

\"RadeIako se \u010dinilo da je najava premijera gr\u010dke vlade Aleksisa Ciprasa da provede referendum o novim mjerama Trojke, na kojem je tim mjerama jasno re\u010deno \u2018ne\u2019, iznena\u0111enje, zapravo je rije\u010d o nastavku konzistentne politike Sirizine vlade od nove godine naovamo. Principijelnost nove politike vidjela se, izme\u0111u ostalog, i u promptnom ispunjenju predizbornog obe\u0107anja o utvr\u0111ivanju porijekla duga. Prakti\u010dki odmah po dolasku na vlast parlamentarna je ve\u0107ina oformila komisiju za ispitivanje nastanka gr\u010dkog duga kojoj je cilj da utvrdi u kojoj je mjeri on nelegitiman (odious debt). To\u010dno ime tog tijela je Komisija o istini o dugu i ono nedvosmisleno asocira na svojedobne komisije o istini u kojima su po padu diktatura osamdesetih i devedesetih godina u Ju\u017enoj Americi i Ju\u017enoj Africi nove demokratske vlade utvr\u0111ivale uvjete nastanka fa\u0161isti\u010dkih re\u017eima i posljedice njihovog djelovanja.<\/p>\n

Nije dug Gr\u010dke od preko 320 milijardi eura samo nenaplativ, nego je dobar dio tog duga nelegalan ili nelegitiman, jedan je od glavnih zaklju\u010daka Komisije, kojoj je na \u010delu predsjednica parlamenta Zoi Konstantopulu. To bi, generalno, zna\u010dilo da su krediti ili barem dio njih u vrijeme vladavine bilo Nove demokracije bilo PASOKA u posljednjih dvadesetak godina podizani ne kako bi se unaprijedilo op\u0107e stanje u dru\u0161tvu, nego iz privatnih interesa tada\u0161njih politi\u010dkih oligarhija. Prema tuma\u010denju pojma odioznog duga, krediti nastali na takav na\u010din ne bi se nu\u017eno trebali vezati uz neku dr\u017eavu, nego uz vlast koja ih je odobrila, podigla ili jam\u010dila za njih. Teorija o odioznom dugu tako\u0111er ka\u017ee da vlade koje naslje\u0111uju lo\u0161u kreditnu politiku prethodnih re\u017eima nisu du\u017ene takve zajmove nu\u017eno vra\u0107ati. Kao primjeri se navode odbijanje onodobne meksi\u010dke vlade da plati kredite koje je podizao car Maksimilijan ili odbijanje Kube da plati dugove nastale u doba \u0161panjolske kolonizacije. Tako\u0111er, sovjeti su odbili platiti caristi\u010dki dug, vodio se spor i oko duga aparthejdske Ju\u017ene Afrike, iranski revolucionari su odbili platiti dugove \u0161aha Reze Pahlavija itd.<\/p>\n

Da ne bi bilo zabune, u parlamentarnom preliminarnom izvje\u0161taju politika Trojke (Evropske centralne banke, Evropske komisije i MMF-a) jasno se i nedvosmisleno naziva \u2013 re\u017eimom. U njemu se najprije utvr\u0111uje da je dug prije Trojke, nastao 1980-ih godina, bio uvjetovan naglim skokom kamate na kredite, a sve zbog odluke ameri\u010dkih Federalnih rezervi da kamate s devet dignu na 20 posto, \u010dime je otvoren put prema ekstremnoj polarizaciji izme\u0111u kreditora i du\u017enika, odnosno napravljen je jaz koji je do danas ostao nepremostiv. Komisija tako\u0111er utvr\u0111uje da je dug nastao zbog ekscesivne potro\u0161nje tako prikupljenih sredstava na kupnju vojne opreme, a sve u aran\u017emanu tada\u0161njih korumpiranih gr\u010dkih vlada. Zatim, dug je i posljedica gubitka poreznih prihoda zbog nedozvoljenih kapitalnih izdataka, rastao je i zbog namjerno vo\u0111ene neizbalansirane politike MMF-a prema Gr\u010dkoj u to vrijeme, potom zbog dr\u017eavne dokapitalizacije privatnih banaka i zbog omogu\u0107avanja istim tim privatnim bankama da svoju izlo\u017eenost prema riskantnim dr\u017eavnim obveznicama maksimalno smanje, odnosno zbog op\u0107e deregulacije bankarskog sistema. Uglavnom, dug nije nastao zbog prekomjerne javne potro\u0161nje. \u2018U to vrijeme nije se radilo ni o kakvoj prekomjernoj javnoj potro\u0161nji kao uzroku nastalog duga, kako se voli misliti. Potro\u0161nja je, \u0161tovi\u0161e, bila ni\u017ea od ve\u0107ine zemalja eurozone u to vrijeme\u2019, pi\u0161e u izvje\u0161taju.<\/p>\n

Izvje\u0161taj tako\u0111er podsje\u0107a na 2010. godinu kad je izbila financijska i bankarska kriza i kad vjerovnici novu kreditnu tran\u0161u Gr\u010dkoj uvjetuju, danas vidimo koliko perverznom odlukom, da se novim kreditom najprije imaju dokapitalizirati posrnule gr\u010dke banke.<\/p>\n

Parlamentarno povjerenstvo nelegitimnim smatra dug nastao aran\u017emanima s MMF-om jer je ta institucija namjerno nudila mjere koje su nedemokratske, neefikasne i bila je svjesna da predlo\u017eeni aran\u017emani zna\u010de kr\u0161enje ljudskih i dru\u0161tveno-ekonomskih prava ljudi. Dug prema Evropskoj centralnoj banci tako\u0111er se dr\u017ei odioznim jer je, izme\u0111u ostalog, primarni cilj tih aran\u017emana bilo servisiranje interesa financijskih institucija, a sve preko le\u0111a gr\u010dkih poreznih obveznika. Dugovi prema privatnim kreditorima tako\u0111er se smatraju neva\u017ee\u0107ima jer su privatnici naj\u010de\u0161\u0107e djelovali u lo\u0161oj vjeri i na \u0161tetu du\u017enika. Primjerice, krediti su se odobravali a da pritom namjerno nisu napravljene potrebne procjene (svojevrsni subprime krediti), dok se dugovi prema hedge fondovima nelegalnima smatraju to\u010dno onoliko koliko se ti fondovi kao takvi smatraju nelegalnima.<\/p>\n

Izvje\u0161taj zaklju\u010duje da je Gr\u010dka bila \u017ertva svojevrsnog udru\u017eivanja radi po\u010dinjenja kaznenog poduhvata u re\u017eiji Trojke. Ili: \u2018Gr\u010dka je bila i jo\u0161 je uvijek \u017ertva napada s predumi\u0161ljajem u organizaciji MMF-a, Evropske centralne banke i Evropske komisije. Nasilna, nelegalna i nemoralna akcija tih institucija za jedini je cilj imala privatni dug svaliti na le\u0111a javnog sektora.\u2019<\/p>\n

Tako\u0111er se nagla\u0161ava da svaka dr\u017eava prema me\u0111unarodnom pravu mo\u017ee i mora poduzeti kontramjere protiv ovakve nasilni\u010dke politike. Na to je obavezuju ustav, vlastito zakonodavstvo i me\u0111unarodne obligacije. Dr\u017eava se mo\u017ee unilateralno proglasiti nesolventnom i kao takva nema daljnjih obaveza da pla\u0107a dospjela vjerovni\u010dka potra\u017eivanja. \u2018Ponos jednog naroda va\u017eniji je od nelegalnog, nelegitimnog, odioznog i neodr\u017eivog duga\u2019, pi\u0161e na kraju izvje\u0161taja gr\u010dkog parlamenta.<\/p>\n

U posljednjih pet godina Gr\u010dka je dobila dvije velike tran\u0161e kredita u ukupnom iznosu od 240 milijardi eura. Samo je nekih deset posto od toga doista oti\u0161lo za pomo\u0107 stanovni\u0161tvu i reforme. Sve ostalo je ulupano u banke i kamate. Preciznije, na pla\u0107anje temeljnog kredita i kamate oti\u0161lo je 140 milijardi eura, a na sanaciju gr\u010dkih banaka ne\u0161to manje od 50 milijardi eura. Za to vrijeme vo\u0111ena je rijetko brutalna politika stezanja remena zbog koje su pla\u0107e i mirovine dramati\u010dno pale, dok je nezaposlenost me\u0111u op\u0107om populacijom dosegla 30, a me\u0111u mladima i do 50 posto.<\/p>\n

Nema nikakve sumnje da sve gr\u010dke kapitalisti\u010dke vlade do Sirize snose dobar dio krivice za nastali dug, \u010dak i onda kad su se pojavljivale samo kao jamci za kredite za tzv. velike ulaga\u010de. Ako ih to mo\u017ee donekle ekskulpirati, u slu\u010daju kad se pojavljuju kao \u017eiranti privatnim investitorima, dr\u017eave obi\u010dno nemaju puno manevarskog prostora. Taj mehanizam ekstrakcije profita opisuje David Harvey u svojoj knjizi \u2018Kratka povijest neoliberalizma\u2019: u takvim se slu\u010dajevima dr\u017eavama jamcima uvjetuje da kupuju recimo ameri\u010dke dr\u017eavne obveznice. Razlika izme\u0111u kamate od 12 posto na podignute kredite i kamate od \u010detiri posto na novac koji zemlja u razvoju polo\u017ei u ameri\u010dkim riznicama kao svojevrsno osiguranje ili polog (kolaterala) \u2018predstavlja sna\u017ean tok financijskih sredstava u imperijalisti\u010dki centar na ra\u010dun zemlje u razvoju\u2019 (Harvey).<\/p>\n

Svaku su tran\u0161u kredita pratila i odre\u0111ena uvjetovanja o tzv. strukturnim prilagodbama. One \u010desto slu\u017ee i zato da se u situacijama kad pojedinoj zemlji prijeti bankrot, kao \u0161to je to sada slu\u010daj s Gr\u010dkom, eventualni otpis dijela duga (najnovija inicijativa Berlina oko Gr\u010dke), bude uvjetovan novim paketom stezanja remena. Stalnu praksu da se \u0161pekulacije financijskih institucija kompenziraju ekstrahiranjem vi\u0161ka iz perifernih ekonomija svojedobno je duhovito komentirao ekonomist Joseph Stiglitz, zaklju\u010div\u0161i o superhikovskom karakteru kapitalizma: \u2018Kakav neobi\u010dan svijet u kojemu siroma\u0161ne zemlje u stvarnosti financiraju najbogatije.\u2019<\/p>\n

Portalnovosti.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nije dug Gr\u010dke od preko 320 milijardi eura samo nenaplativ, nego je dobrim dijelom i nelegitiman, a zemlja je \u017ertva napada s predumi\u0161ljajem u organizaciji MMF-a, ECB-a i EK-a, zaklju\u010dak je gr\u010dke Komisije o istini o dugu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-184841","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/184841","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=184841"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/184841\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=184841"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=184841"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=184841"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}