{"id":184609,"date":"2015-07-09T07:29:33","date_gmt":"2015-07-09T05:29:33","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=184609"},"modified":"2015-07-09T07:30:40","modified_gmt":"2015-07-09T05:30:40","slug":"otvoreno-pismo-svjetskih-ekonomista-angeli-merkel","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/07\/09\/otvoreno-pismo-svjetskih-ekonomista-angeli-merkel\/","title":{"rendered":"Otvoreno pismo svjetskih ekonomista Angeli Merkel"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-129356\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/11\/otvoreno-pismo-300x226.jpg\" alt=\"otvoreno pismo\" width=\"300\" height=\"226\" \/>Po\u0161tovana kancelarka Merkel,<\/p>\n<p>Beskrajni diktat \u0161tednje koji je Evropa nametnula gr\u010dkim gra\u0111anima nije doneo o\u010dekivane rezultate. Sada je Gr\u010dka rekla glasno \u201eNe\u201c.<\/p>\n<p>Kao \u0161to su mnogi predvi\u0111ali, evropski finansijski zahtevi se uru\u0161ili gr\u010dku ekonomiju, doveli do masovne nezaposlenosti i sloma bankarskog sistema i zna\u010dajno zao\u0161trili du\u017eni\u010dku krizu. Zadu\u017eenost Gr\u010dke je sko\u010dila do neotplativih 175% BDP-a. Njena ekonomija je kolabirala, poreski prihodi su u slobodnom padu, proizvodnja i zaposlenost se iz dana u dan smanjuju, a njene kompanije su ostale bez kapitala.<\/p>\n<p>Humanitarne posledice su porazne: 40 odsto gr\u010dke dece \u017eivi u siroma\u0161tvu, smrtnost novoro\u0111en\u010dadi je vrtoglavo porasla, dok je nezaposlenost me\u0111u mladima gotovo 50%. Korupcija, izbegavanje poreza i knjigovodstvene mahinacije prethodnih gr\u010dkih vlada zna\u010dajno su doprinele problemu prezadu\u017eenosti. Me\u0111utim, gr\u010dki gra\u0111ani su sproveli politiku \u0161tednje \u2013 smanjili su plate, dr\u017eavnu potro\u0161nju i penzije, privatizovali su, deregulisali i podigli poreze. Serija takozvanih \u201eprograma prilago\u0111avanja\u201c, kojima su se podvrgnule Gr\u010dka i druge zemlje, prouzrokovali su posledice koje u Evropi nismo videli od velike svetske ekonomske krize 1929. Lek koji su propisali Brisel i Berlin pokazao se opasnijim od same bolesti. On je o\u0161tetio \u010dak i one koji nisu bili ro\u0111eni u vreme izbijanja svetske ekonomske krize 2008.<\/p>\n<p>Pozivamo vas i \u010dlanove Trojke da promenite kurs kako bismo izbegli dalju \u0161tetu. Trenutno se vr\u0161i pritisak na gr\u010dku vladu da prisloni pi\u0161tolj na glavu i pritisne obara\u010d. Ali taj metak ne bi usmrtio samo gr\u010dku budu\u0107nost u Evropi. Kolateralna \u0161teta bi bila i evrozona kao svetionik nade, demokratije i blagostanja. \u010citav svet bi osetio posledice ovog \u010dina.<\/p>\n<p>U temelje Evropske zajednice 50-ih godina pro\u0161log veka, ugra\u0111en je otpis dugova \u2013 nema\u010dkih dugova. To je bio klju\u010dni doprinos nema\u010dkom ekonomskom \u010dudu i miru u Evropi posle Drugog svetskog rata. Danas treba da restrukturiramo i otpi\u0161emo dugove Gr\u010dkoj kako bi se njena ekonomija oporavila. Treba joj omogu\u0107iti dugoro\u010dnu otplatu duga. Sada je idealan trenutak da odbacimo propalu politiku \u0161tednje. Istovremeno, deo gr\u010dkih dugova mora biti opro\u0161ten kako bi se u ovoj zemlji sprovele neophodne reforme.<\/p>\n<p>Gospo\u0111o kancelarka, na\u0161a poruka je jasna: Molimo vas da preuzmete va\u017enu vode\u0107u ulogu za Gr\u010dku, Nema\u010dku i svet. Va\u0161e odluke tokom ove nedelje bi\u0107e istorijske. Nadamo se da \u0107ete u\u010diniti hrabre i velikodu\u0161ne poteze prema Gr\u010dkoj i tako zadu\u017eiti budu\u0107e generacije.<\/p>\n<p>S po\u0161tovanjem,<\/p>\n<address>Heiner Flassbeck, biv\u0161i sekratar u nema\u010dkom ministarstvu finansija i vode\u0107i ekonomista Organizacije Ujedinjenih nacija za trgovinu i razvoj<br \/>\nThomas Piketty, profesor ekonomije na Pariskoj \u0161koli ekonomije<\/address>\n<address>Jeffrey D. Sachs, profesor odr\u017eivog razvoja, zdravstvene politike i upravljanja i direktor Earth instituta na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku<\/address>\n<address>Dani Rodrik, profesor Ford fondacije za me\u0111unarodnu politi\u010dku ekonomiju na Kenedi \u0161koli na Harvardu.<\/address>\n<address>Simon Wren-Lewis, profesor ekonomske politike na Blavatnik \u0161koli upravljanja na Oksfordu.<\/address>\n<p><a href=\"http:\/\/pescanik.net\/otvoreno-pismo-svetskih-ekonomista-angeli-merkel\/\" target=\"_blank\">Pe\u0161\u010danik<\/a>\/<a href=\"http:\/\/www.tagesspiegel.de\/politik\/offener-brief-von-oekonomen-an-angela-merkel-jetzt-ist-der-zeitpunkt-die-gescheiterte-sparpolitik-zu-ueberdenken\/12021886.html\" target=\"_blank\">Der Tagesspiegel<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Po\u0161tovana kancelarka Merkel, Beskrajni diktat \u0161tednje koji je Evropa nametnula gr\u010dkim gra\u0111anima nije doneo o\u010dekivane rezultate. Sada je Gr\u010dka rekla glasno \u201eNe\u201c. Kao \u0161to su mnogi predvi\u0111ali, evropski finansijski zahtevi se uru\u0161ili gr\u010dku ekonomiju, doveli do masovne nezaposlenosti i sloma bankarskog sistema i zna\u010dajno zao\u0161trili du\u017eni\u010dku krizu. Zadu\u017eenost Gr\u010dke je sko\u010dila do neotplativih 175% BDP-a. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-184609","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/184609","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=184609"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/184609\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=184609"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=184609"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=184609"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}