{"id":184445,"date":"2015-07-07T08:25:49","date_gmt":"2015-07-07T06:25:49","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=184445"},"modified":"2015-07-07T08:25:49","modified_gmt":"2015-07-07T06:25:49","slug":"syriza-kao-faktor-pacifikacije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/07\/07\/syriza-kao-faktor-pacifikacije\/","title":{"rendered":"Syriza kao faktor pacifikacije"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Autor: Marko Strpi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-184446\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/07\/Marko-Strpic-300x224.jpg\" alt=\"Marko Strpic\" width=\"300\" height=\"224\" \/>Kad gledamo prema Gr\u010dkoj, \u010dini se da postoji samo jedan filter: onaj nametnut od strane ekonomista, Trojke i na kraju Syrize, jer svi razgovaraju samo o ekonomiji, dok se u pozadini (ili zapravo sasvim otvoreno) odvija niz dru\u0161tvenih procesa, koji bi mogli postati sve ve\u0107i problem. Naime, dok gledamo ekonomsku sliku, kao da svi propu\u0161taju primjetiti ja\u010danje nacionalisti\u010dke retorike, koja ovaj put dolazi s lijeva pa se zato valjda i zanemaruje? Istovremeno, zaboravlja se da je upravo Cipras pri preuzimanju vlasti izjavio &#8220;kontinuitet dr\u017eave se nastavlja&#8221;, \u010dime je jasno dao do znanja da sve ostaje isto, ali uz neke reforme.<\/p>\n<p>Ubrzo nakon \u0161to se Cipras obratio gra\u0111anima Gr\u010dke u svom televizijskom govoru (27. lipnja 2015. godine) koji su mnogi odmah proglasili &#8220;povijesnim&#8221;, nekako su izostali komentari na nacionalisti\u010dku retoriku koju je koristio, pozivaju\u0107i se nekoliko puta na suverenitet, povijest, nacionalno jedinstvo pa \u010dak i to da je Gr\u010dka &#8220;kolijevka demokracije&#8221; (ovo posljednje je posebno zanimljivo jer &#8220;demokracija&#8221; anti\u010dke Gr\u010dke je po\u010divala na radnoj snazi robova i vlasti gra\u0111ana). Uglavnom, suvereniteta, digniteta i nacionalnog jedinstva je u govoru bilo dovoljno da se ni Franjo Tu\u0111man ne bi postidio takvog sadr\u017eaja.<\/p>\n<p><strong>Normalizirani nacionalizam<\/strong><\/p>\n<p>Sve to nas zapravo i ne treba \u010duditi. Gr\u010dka je sagra\u0111ena na nacionalizmu i imperijalisti\u010dkim te\u017enjama svojih vladara, od osamostaljenja je kroz ratove \u0161irila svoj teritorij ili ga povremeno gubila, no paralelno s osvajanjem teritorija je smi\u0161ljana i nova verzija povijesti \u2013 ona u kojoj su gr\u010dka kultura, jezik i pravoslavlje bili zatirani, a za sve su bili krivi otomanski (i drugi) okupatori. Istina je, naravno, ne\u0161to druga\u010dija, ba\u0161 kao \u0161to je to uvijek slu\u010daj u svim novonastalim nacionalnim &#8220;povijesnim istinama&#8221; jer osim \u0161to sve spomenuto opstalo i postojalo paralelno s ostalim kulturama i religijama, to nije smetalo nacionalistima da danas &#8220;pometu&#8221; sve \u0161to nije gr\u010dko.<\/p>\n<p>Primjerice, u Gr\u010dkoj ne mo\u017eete popiti &#8220;tursku kavu&#8221;, ali ako naru\u010dite &#8220;gr\u010dku kavu&#8221;, ono \u0161to \u0107e vam poslu\u017eiti ima okus, miris i izgled ba\u0161 poput turske kave, kuha se u d\u017eezvi i o\u010dekuje se da je polako ispijate. Naravno, sve to je isklju\u010divo i samo gr\u010dka tradicija, posve nepovezana s bilo \u010dim drugim. Isto tako, imate priliku jesti gr\u010dke baklave, gr\u010dku halvu, giros (koji nema nikakve veze s kebabom, naravno), a sve okru\u017eeni mnogim dr\u017eavnim zastavama, \u0161to je lako povezati s novom tradicijom susjednih blakanskih zemalja, koje eto, tako\u0111er muku mu\u010de sa stvaranjem autenti\u010dne i samo svoje tradicije. Ovo su, naravno, samo primjeri na svakodnevnoj razini i tek djelomi\u010dno do\u010daravaju razinu normaliziranog i posve uobi\u010dajenog nacionalizma i negiranja svega \u0161to mo\u017eda nema gr\u010dki predznak. Problem je, na dru\u0161tvenoj razini, daleko dublji i ozbiljniji od toga \u010dija je kava ili baklava.<\/p>\n<p>U takvom okru\u017eenju i uz \u010dinjenicu da su Syrizini glavni saveznici u vlasti Nezavisni Grci, desni\u010darska stranka kojoj su povjerili upravljanje vojskom (kroz ministarstvo obrane), mo\u017eemo re\u0107i da je razumljiva takva nacionalisti\u010dka retorika. Razumljiva, ali nikako prihvatljiva.<\/p>\n<p>Ne treba zaboraviti ni to da je Gr\u010dka &#8220;predzi\u0111e&#8221; Evrope, jedna od prvih crta &#8220;obrane od imigranata&#8221; i taj posao ve\u0107 godinama obavlja poslu\u0161no, brutalno i bez puno pitanja od strane EU o metodama, mrtvima, zatvorenima. Syriza tu nije iznimka. Unato\u010d velikim obe\u0107anjima, upravo ovih dana se priprema teren za izgradnju novog &#8220;centra za strance&#8221; u Axioupoliju (sjever Gr\u010dke), bez puno medijske pa\u017enje i rasprave o ovom pitanju koje je samo jedno od onih o kojima Syriza vi\u0161e ne govori.<\/p>\n<p>Rije\u010d je o zatvoru, iako &#8220;ljep\u0161e&#8221; zvu\u010di &#8220;centar za strance&#8221;, u kojem se dr\u017ee osobe bez papira, \u0161to samo po sebi nije zlo\u010din, ali se tretira tako da ljudi bez su\u0111enja ili bilo kakve pravne proceudre zavr\u0161e u zatvoru. Ne treba zaboraviti da je Gr\u010dka upravo zbog toga va\u017ena EU jer predstavlja prili\u010dno o\u0161tru barijeru na putu izbjeglicama pa je logi\u010dno da malo tko otvara to pitanje, iako je ono &#8220;goru\u0107e&#8221; u Gr\u010dkoj, ali i ostatku Evrope.<\/p>\n<p>Dodatno, jedno od pitanja vezanih uz nacionalizam je i pitanje militarizma, odnosno vojske koja u Gr\u010dkoj ima posebnu ulogu, ali je jednako va\u017ena i za EU koja sve vi\u0161e prebacuje obranu &#8220;tvr\u0111ave Evrope&#8221; na vojne snage. U Gr\u010dkoj je jo\u0161 uvijek na snazi obavezno slu\u017eenje vojnog roka i posljednjih godina se aktualizirao otpor militarizmu pa je sve vi\u0161e onih koji izra\u017eavaju svoj totalni prigovor savjesti, odbijaju\u0107i bilo kakvu prisilnu slu\u017ebu. Syriza je prije osvajanja vlasti obe\u0107ala rije\u0161iti taj problem, no sada se o tome vi\u0161e ne razgovara. Dapa\u010de, dali su taj resor desnici, a vojska, koja je prije 40 godina jo\u0161 uvijek vladala zemljom, ima i dalje va\u017enu ulogu koja se ne dovodi u pitanje.<\/p>\n<p><strong>Politi\u010dka stranka bez dru\u0161tvene baze<\/strong><\/p>\n<p>Ne\u0161to \u0161to mo\u017ee iznenaditi nas koji sve promatramo sa strane je to da Syriza, naime, nema dru\u0161tvenu bazu. Imaju glasa\u010de, to je istina, no nemaju bazu na koju se mogu osloniti ili u suradnji s kojom bi mogli raditi na nu\u017enim dru\u0161tvenim, politi\u010dkim i ekonomskim promjenama kako bi taj dio svijeta napokon po\u010deo \u017eivjeti bez pritiska kapitalizma. Iako se to mo\u017ee \u010diniti \u010dudnim, no \u010dinjenica je da Syriza nije izrasla iz dru\u0161tvenog pokreta, ve\u0107 je nastala kao koalicija koja je &#8220;zajahala&#8221; na val nastao dru\u0161tvenim buntom i u trenutku kada je PASOK pao na najni\u017ee grane, jednostavno su popunili prazninu u politi\u010dkom prostoru. \u0160to je prili\u010dno zanimljiv fenomen, povijesno gledaju\u0107i, jer je PASOK nastao iz dru\u0161tvenih pokreta po\u010detkom osamdesetih, no kako to obi\u010dno biva, dolaskom na vlast, postali su jo\u0161 jedna korumpirana stranka i nikakva socijalisti\u010dka povijest i socijalist\u010dki predznak nisu pomogli da tome ne bude tako. Jednostavno, ne mo\u017ee\u0161 u trulu ku\u0107u ugraditi novu dasku i nadati se da i ona ne\u0107e postati trula. Uostalom, stava sam da je sama ambicija dolaska na vlast dokaz &#8220;trulosti daske&#8221;.<\/p>\n<p>Uglavnom, Syriza je nastala kao politi\u010dka koalicija s idejom osvajanja vlasti, \u010dime je zapravo sama sebe osudila na to da ima samo glasa\u010de i da se na taj na\u010din mora pona\u0161ati. A borba za glasove zna\u010di niz populisti\u010dkih poteza gdje je nacionalizam (ili kako mu mnogi vole tepati u posljednje vrijeme nazivaju\u0107i ga domoljublje) o\u010dit, ako ne i prvi izbor. No, to za sobom povla\u010di niz problema. Dok poku\u0161avaju pridobiti \u0161iroku dru\u0161tvenu podr\u0161ku, zapravo se istovremeno gradi sukob koji je samo pojednostavljena verzija slu\u017ebene politike. Prvenstveno, u gr\u010dkom slu\u010daju, to je gra\u0111enje antinjema\u010dkog sentimenta. Naravno da se to mo\u017ee svesti na kritiku politike vlasti u Njema\u010dkoj (u ovom slu\u010daju kao \u201eglavnog&#8221; predstavnika EU), no predobro znamo u \u0161to se to preto\u010di na ulici: u mr\u017enju prema svemu njema\u010dkom, ba\u0161 kao \u0161to je neslaganje s politikom Izraela vrlo lako preto\u010diti u mr\u017enju prema svemu \u017eidovskom. Ili da stavimo stvari u lokalne okvire, sjetimo se samo kako je neslaganje s Milo\u0161evi\u0107evom politikom lako preto\u010deno u mr\u017enju prema svemu srpskom.<\/p>\n<p>Tako je, kao odgovor na pritisak Angele Merkel, ispred ambasade Njema\u010dke u Ateni 23. svibnja organiziran skup koji je nazvan &#8220;antiimperijalisti\u010dki&#8221;, a na koji su pozvale ljevi\u010darske grupe i par anarhisti\u010dkih, \u0161to je izazvalo pravu buru reakcija i osudu od strane antiautoritarnog pokreta i antifa\u0161isti\u010dkih grupa koji su u ovome prepoznali dva problema: prvi je bio davanje podr\u0161ke vlasti, a drugi je (in)direktan doprinos ja\u010danju nacionalizma. Zanimljivo i zabrinjavaju\u0107e je upravo to da ljevica preuzima ulogu koju je do sad u Gr\u010dkoj imala uglavnom desnica pa sad zagovaraju suverenitet i nacionalne interese, kao da upravo to nije korijen problema.<\/p>\n<p><strong>Syriza kao faktor pacifikacije<\/strong><\/p>\n<p>U dru\u0161tvu koje ima sna\u017ene dru\u0161tvene pokrete, pogotovo antiautoritarni pokret, koji je svakako i uvijek izvan utrke za vlast, te predstavlja va\u017ean dru\u0161tveni faktor, kroz socijalne centre, autonomne prostore, solidarne projekte i akcije (poput va\u017enog pitanja imigranata), otpor mjerama \u0161tednje, ba\u0161 kao i kapitalizmu koji je uzrok krize i bijede koju ljudi u Gr\u010dkoj \u017eive, stalan je i ve\u0107i nego bilo gdje drugdje u Evropi. U takvoj situaciji, Syriza je na neki na\u010din bila logi\u010dan odgovor kapitala na problem potencijalno revolucionarne situacije. \u010cak i sad, kad se \u010dini da zapad i sjever Evrope poku\u0161ava obuzdati &#8220;neposlu\u0161nu&#8221; ljevicu na vlasti, od same pobjede te koalicije iz antiautoritarnih krugova dolaze jasne poruke o tome kako je Syriza faktor pacifikacije u dru\u0161tvu jer su se pojavili kao &#8220;spasitelji&#8221; i time uti\u0161ali dru\u0161tvena zbivanja koja nisu tra\u017eila rje\u0161enja unutar institucionalnog okvira.<\/p>\n<p>Syriza je, unato\u010d nadanjima evropske (i svjetske) ljevice, ipak samo stranka koja je unutar kapitalisti\u010dke EU do\u0161la na vlast u poku\u0161aju da smanji ili ukine mjere \u0161tednje, ali zadr\u017ei Gr\u010dku u istom monetarnom sustavu, evropskom tr\u017ei\u0161tu te istom politi\u010dkom okviru. Uostalom, sam Cipras je to rekao pri preuzimanju vlasti. Naravno, mnogi su vjerojatno pomislili &#8220;morao je to re\u0107i, ali sad \u0107e im pokazati \u0161to zapravo \u017eeli&#8221;, no to &#8220;\u0161to zapravo \u017eeli&#8221;, nikako da do\u0111e na red ili ako je ve\u0107 do\u0161lo na red, ne pokazuje jasno koliko je i kako to druga\u010dije od onoga \u0161to je bilo do sad?<\/p>\n<p>Naravno, ve\u0107 dvije godine je jasno da je Syriza ispunila dio svog mandata, \u010dak i prije nego su osvojili vlast. Svojim obe\u0107anjem da \u0107e kao &#8220;nova snaga&#8221; promijeniti Evropu i Gr\u010dku, ali kroz institucionalne mehanizme i parlamentarnu &#8220;borbu&#8221;, velik dio dru\u0161tvenog bunta koji je godinama bio vrlo \u017eiv u Gr\u010dkoj je utihnuo. Ne govorim tu o sukobima s policijom i sli\u010dnim &#8220;riot-porn&#8221; sadr\u017eajima koje mainstream mediji vole, ve\u0107 o dru\u0161tvenom pokretu koji je prepoznao ili po\u010deo prepoznavati da institucije \u010dak i kad &#8220;rade svoj posao&#8221; (kako se to voli re\u0107i kod nas), onda to rade za politi\u010dare, biznismene, banke i njima bliske. U takvoj situaciji, na scenu je morao do\u0107i netko novi, netko tko ne nosi kravatu, vozi motor, ima ljevi\u010darsku retoriku, ali i tko \u0107e vratiti vjeru u insitucije, u &#8220;evropski san&#8221;, u &#8220;evropske vrijednosti&#8221;, vjeru u dr\u017eavu, i na kraju u poredak koji se na\u0161ao ugro\u017een. Za sada, ta &#8220;nova snaga&#8221; dobro radi svoj posao.<\/p>\n<p>I na kraju, jasno je da nakon nekoliko godina otvorene neofa\u0161isti\u010dke retorike u Gr\u010dkoj \u010dak i liberalna retorika mo\u017ee zvu\u010dati dobro, jasno je da ovdje nije rije\u010d o promjeni sustava ili &#8220;evropskih vrijednosti&#8221;, ve\u0107 je rije\u010d o poku\u0161aju o\u010duvanja EU. Sjetimo se samo fijaska i kompromisnih rje\u0161enja Zelenih, koji su od antimilitarista dogurali do zagovornika rata i bombardiranja cijelih zemalja. Imamo li razloga misliti da bi sada moglo biti druga\u010dije?<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/kontra-punkt.info\/magazin\/syriza-kao-faktor-pacifikacije\" target=\"_blank\">Kontra-punkt<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ne\u0161to \u0161to mo\u017ee iznenaditi nas koji sve promatramo sa strane je to da Syriza, naime, nema dru\u0161tvenu bazu. Imaju glasa\u010de, to je istina, no nemaju bazu na koju se mogu osloniti ili u suradnji s kojom bi mogli raditi na nu\u017enim dru\u0161tvenim, politi\u010dkim i ekonomskim promjenama <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-184445","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/184445","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=184445"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/184445\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=184445"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=184445"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=184445"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}